DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 96 šumamika mjesta Piska. Tečaj taj imade biti požetak slieđece dvogodišnje šumarske škole, imaju 1 X- i. T? ^: ^ + «.,-, ^T. 1.1 a" T-^fa imati 6e šumarskim kandidatom pravom smislu rieci t. z. „Fo r st er se n u le . — ibia. mia^vi ^^ !^^ u podpunoj formi i načinu pružati onu praktičnu naobrazbu, koja se zaht.eva kao priprava isa polaganje nižjeg šumarskog državnog izpita. Šumarnik Zenker preuzeo jest osim ravnanja tog zavoda, takodjer i teoretička strukovna predavanja, kao i dispozicije za praktične vježbe u vele razgranjenih i dobro gojenib gradskih revirih. Načelom zavoda biti (5e, mladim Ijudem uz dobro, u granicah potrebe dojdućeg zvanja držeče teoretično naukovanje — takodjer i temeljitu praktičnu izobrazbu i odgovarajuće oknep- Ijenje (Abhartung) za samu službu — pružati. Vidi se, da Česi ne samo po glasu, no inaSe u svakom pogledu u šumarstvu sve ostale narode monarkije previađjuju! Jer dočim s jedne strane ozbiljno rade i nastoje ob ustroju .češke šumarske akademije, odnosno visoke škole; to s druge strane i opet nezaboravljaju ni na svrsi shodni ; zgoj nižjeg šumarskog osoblja, znajući dobro , da je svakomu u znanosti kao i u praksi — jur odavna točno omedjen djelokrug — i sfera službovanja — te da t z. srednja šumarska učilišta t. j . njeka vrst polutanskih zavoda — dan danas više nemogu imati prava na obstanak — tamo gdje se i zbilja ozbiljno radi 0 unapredjenju Šumarstva. K šumarskoj statistiki Njemačke. Vadimo iz izvještaja c. statističnog ureda, svezak VIII., g. 1883., sliedeee podatke, odnoseće se na šumarsku statistiku njemačke države. Ukupna šumska površina njemačke države obsiže 13,900.611 ha. ili 25.78/o ukupne površine Njemačke. Od te površine odpada na šume četinjače 9,100.557 ha. ili 65.5^/0 — na llstače 4,800.054 ha. ili 34-47o. — Od četinjastih šuma, zapremaju borici 5,621,518 ha., Ariševe šume 46.054 ha., jelici i smrekovnjaci 3,132.985 ha. Od iistača šuma, odpada na hrastove šume guljače 432.9999 ha., na vrbike 44.351 ha., na brezove, jalšike i topolike 463.000 ha., a 2,403.132 ha. na bukove i ine listnate sume. Od ukupne šumske površine, zapremaju drž. šume i krunska dobra 4,505.768 ha. iliti 32-4%, sliižnostmi obteredene državne šume 40.989 ha. ili 0´3% — na obćinske sume 2,109.939 ha. ili 15-2%, na zakladne šume 185.987 ha. ili l-37o, na zadružne šume 344.757 ha. ili 2´5%, a na privatne šume 6,713.171 ha. ili 48-37o. Kako ćeš sačuvati kestene (m.aruni) ? 0 tome Čitamo u ,j Gospodarskom poučniku" sliedeće: ,,KesteDe spravljati vrlo je mučno, jer je svak na njih lakom, a težko se čuvaju. Savjetovano je sto načina, al rekbi, da nije nijedan odgovarao svrsi, jer maruni gnjiju uviek. Ipak ima njeSto pomoći stečene izkustvom. Maruni uzdrže se zdraviji: 1, ako se oberu posve zrieli ili još bolje ako se pričeka, da sami poodpadaju; 2. pokupljene kestene rastri na tanko, sa svom lupinom, na zračnu mjestu i mješaj jih svaki dan kroz dva mjeseca; 3. po tom odstrani lupina, suši ih 8 dana na suncu, a onda sahrani na suhu mjestu. G-dje ima puno kestena, suše ih na dima: naslažu ih na plitice, pa onda lože vatru, da toplina i dim kroz njih prolazi. Manje je običan Appertov način: on ubode svaki kesten, al sumo da mu proreze koru, pa ih onda izloži vrućim param nad ruskom kupelju, napokon suši na suncu. U najnovije doba kuhaju kestene za 7^ ure, onda ih uru vremena suše u krasnici, u kojoj se je prije kruh izpeko. Ovako priredjeni kesteni. Čuvani u suhu, ostanu zdravi i puno vremena". Proizvodnja t, z. švedskih žigica. Koli razvita jest industrija t, z. švedskih žigica, viditi jest najbolje odatle, što je prošlog ljeta u Gonkoping nadošlo dvadeset parnjača i osam jedrenjača iadja, izključivo topolovinom nakrcanih. Tovar iznašao jest 200.000 kub. stopa u vriednosti od 120.000 krona. Najviše se topolovine uvezlo iz Liviandije i Fmske. — Isto tako dovezeno bi isto vrieme i u Stockholm 70—8000 kub. stopa topolovine. |