DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 43 <-- 43 --> PDF |
~ 9´5 — metrijuj lovstvOj kao i ribarstvo. — Profesor Max Moravak predaje: pbjsikuj ke miju, insektologiju, mineralogiju, klimatologiju i tloznaustvo, Šumarsku botaniku incL fiziologiju bilja^ opisno mjerstvo, risanje i krasopis. — Zatim profesor Ferd o Lan genbache r predaje: aritmetiku, algebru, planimetriju, stereometriju i trigonometriju, šumarsko i graditeljsko risanje, geodesiju, te vođo-i cestogradnju. Osobito valja iztaknuti na rečenom zavodu —- obilježje — da se vazda teorija spaja sa praksom^ t. j . u obće praktični smjer poduke u svib granah nauke, zavod namienjen je u prvom redu uzgoju vlastelinskog šumarskog osoblja u Moravskoj — te ima prema tome manje više značaj privatne strukovne škole. K lovu u Norvežkoj i Ruskoj. Vadimo iz ,^Haja´^: Tečajem posliednjih 5 godina ubijeno bi u Norkomvežkoj ukupno 2100 ada, dvije zvjeradi i 2700 komada divje peradi, od kojih bijaše 825 medjeda, 260 vukova, 700 risova i 5860 orlova itd. Polag ruskog lista ,,Selski vjestnik" bavi se u gouvernementu Permskom u Bu siji oko 6000 Ijudih malo ne izkljuČiro lovom. Grodine 1883. bude ubijeno: 265 me djeda, 575 vukova, 300 risova, 650 lisica, 1150 iltisa, 1700 hermelina, 129.000 veveriea, 39.000 zečeva, 129.000 parih Iještarka, oko 27.000 komada tetrieba, jare bica i ine peradi, u vriednosti od kojih 70.000 x*ubalja. Ciene kožam bijahu: za me djeda 3 —12 rub., za vuka 2—5 rub-, za risa 4—12 rub., za lisice ili kune 2 — 7 rub., veverice 6—35 kopeka, zečeve 6—30 kopeka, lestarka par po 12 do 50 kop., za ostalu divljač 20 do 150 kopeka po komad. Gouvemement Permski obsiše 6050 četvornih milja, a prosjeca ga uralsko gorje. J. M. Iiiek proti bjesnoći. Gr. Stevo Priljeva, ovlašteni mjernik iz Sunje, govori u „Slobodi" br. 268 od g. 1884. obširno u posebnome članku, ob uzrocih bjesnoče kao i u narodu naŠeg (naročito po gornjoj Krajini) protiva istoj poznatih tajnih Ijekova, pišuć medju ostalim: „Ne ima ni četrdeset godina, što je živio učitelj Lalič u Slunju — koji je bio na glasu, što je umio lieČiti ljude kao i životinje od bjesnoća — njekim sirupom, pravljenim iz vrsti trave — koja se nalazi od Veljuna gore prema Slunju, u I. banskom okružju, od Maje do Buzete i Trnika i oko Klasniča i Bučice. Uporaba te biljke je po potreboči u smjesi gentiane i cantharide; jer biljka je tako žestoka, da kad se oko Ilinja pod nos podnese, čini se ^dvadeset i četiri sata Čovjeku, kao da tko za vrh nosa prištunita drži". — Istu biljku,´ nenaznačujuč joj imena, opisuje na sliedeći način: Biljka za liek od biesa raste samo na jako glotnom zemljištu, glini smješanoj s prljevitom bjelom (mrtvom) ligom, a nalazi se riedko, posebna na daleko, nigdje u čoporu. Ona ne viri iz zemlje više od pedlja, tanka do tri milimetra, ima do pet centimetara lišče uzko, nalik gentiani i kao ona u križ. Dospjeva oko Ilinja, ima cviet nalik avonu dolje do pet milimetarah okruženo svedeno do biljkine debljine, razširuje se u duljinu izokruženo u osmočošu van, gornji prorez je do 2´/s centimetra širok. Strona imade kao krejenom potegnute likove modre i crvene, gornji diel je mutnobiel. Van vire do tri žuta cvieta (Staubfaden), a na dnu zvončiča je crno mrko sjeme sitnije od najfinijeg duhana. Korenje ide kao kod njekih drveta od blizu tla u zemlju do pet ih kao košara u poluokrugu dolje, ali su g najtanjim žilicami do pet centimetara dugačke. Ta se biljka za porabu kuha do sirupa. Nebi li nam koji štovanih Čitalaca možda umio o toj biljki još i koju točniju reci ili možda i takovu dobaviti ? INovi šumski zakon doduše neće se sada jošte predložiti našem saboru — nu tim s korije saboru Galičkomu — sa uvedenjem tog novog zakona biti če suglasno provedena i organizacija šumarske uprave u Galiciji. Oeska šumarska škola u Pisku. Na ratarskoj školi u Pisku (Pisek) imade se otvoriti tečaj za Češke šumare, pod upravom poznatog češkog Šumarskog strukovnjaka, urednika ^Spolkovj časopis pro lesnici, myslivost a pfirođovedu", . Josipa Zenkera, |