DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 94 —


Pinjol (P. pinea) tekođjer krasno uspjevao, dok ga koncem studena zlobne ruke
neizciepahu i uništiše, i r- r/ i
Sve ovo sjeme, osim onoga od P. svlvestris i P. maritima , koje bje la Zagreba
narui^eno, poklonjeno je obćini od visokog namjestnidtva. Iz c. kr. ra^sadruka u Kotoru,
primila je obćina Tiesno 1000 borovih biljka (P. alpimensis), 500 bagremovih biljka
I aOO komada biljka od Gledischia triachantha, te 300 komada aliantovih biljka. —
Sve te biljke zasadjene su nedaleko Tiesna u branjevini „Eat", a nadati se dobrom
uspjehu tih kultura.


C. kr. namjesfcničfcvo u Zadru podielilo jest opet u najnovije doba ob(5ini Tiesćanskoj
podporu od 70 for, u šumsko-uzgojne svrhe. J. M.
Hrvatski priručni rječnik sveobćega znanja. Gospoda profesori kr. velike
realke u Osieku, Dr. Iv. Zoch i Josip Menzin — pozivlju na predbrojbu „Hrvatskog
priručnog rječnika sveob(5ega znanja" što no ga u suradniStvu sa više strukovnjaka
izdati kane. Isti će glasom odnosnog poziva, predstavljat malu, abecednim redom poredanu
knjižicu sveob<5ega znanja uz osobiti obzir na odnošaje našega naroda. Sav
rje<5nik sadržavati će preko 60.000 rieči, izradjenih na kratko, nu točno i što podpunije
razumljivim jasnim i jezgrovitim jezikom. Izlazit 6e u svezĆićih po 3—S´^/z arka
debelih, u osmini velikoga ieksikon-formata, štampan liepim petit-pismom, svake trede
ili žetvrte nedjelje. Svake bi godine izašlo 12—15 svezćića, koji bi sačinjavali jednu
knjigu (40—50 araka). — Ciena jednom svezSiču biti če samo 40 novč. a. vr. (1
dinar). A tiskati 6e se samo toliko primjeraka, koliko se predbrojnika prijavi.


Odnosne predbrojke neka se uprave na gori rečeno uredničtvo.


Ciene šumskog sjemenja- G-Iasom izvješča poznate tvrdke „Hein. Keller^s Sohn


u Darmstadtu, jest ove godine sjemenje bukvice, biele jele i breze baš izvrstne kakvoće,


dosta se sjemenja dobilo i od raznih vrstih jalša i graba, a jedino je žir ljetos nješto


skuplji no prošlih godina. — Bor, borovac i crni bor obilno su rodili, smreka ipak


vrlo slabo — te se u trgovaca nalazi samo još 3 godine staro sjeme — a s toga se


valja Čuvati dobave istoga.


Ovogodišnji prirod šiške. Ovogodišnji prirod šiške po Ugarskoj, Hrvatskoj i


Slavoniji cieni se glasom tržištnih izvještaja na 100.000 —120.000 q. — onaj iz


Bosne, Srbije i Moldavije ukupno na 15-000—20,000 q. Ciena bijaše jeseni po q,


14 do 14.50 for. Prirod po PIrvatskoj bio je ove godine srednji.


Hrastove biljke u trgovini. Trgovac sjemenjem i cviećem B. Kalina u Za


grebu, nakan je, kako čitamo u „Oesterr.-ungar. Centralblatt fur Walderzeugm33e",


ustrojiti u Zagrebu oveće biljevište, za uzgoj hrastovih biljka u svrhe trgovinske.


Šumarska škola u Eulenbergu. Primismo netom program šumarske škole


Eulenberžke za god. 1884/85., gto no ga na trošak šumarske školske zadruge izdao


ravnatelj zavoda g. A. Buchmayer. Zavod utemeljen je g. 1850., ustrojstvom družtva,


kojemu je svrha, prinosi i radnjami članova omogućiti uzdržanje i upravu te za krunovine


Moravsku i Slezku utemeljene gumarske škole. Družtvo ae sastoji iz članova šumopogjednika
i nih prijatelja Šumarstva u Moravskoj i Šlezkoj, koji darovanjem glavnica ili
godišnjimi prinosi omogućuju uzdržavanje škole. Predsjednikom te zadruge jest od početka
do danas preuzvišeni g, grof E. Beleredi, podpresjed nikom i kasa - kuratorom
preuzvišeni g. grof Vladimir Mitrovsk7. U odboru od 20 lica nalaze se osim spomenutih,
još i najodliSniji veleposjednici kao i šumarski strukovnjaci rečenih pokrajina.
Na zavodu bilo je slušatelja te godine u prvom tečaju 21, u drugom 23, koji uživahu
stipendija od ukupno 1593 for. 92 novč. Profesorski sbor broji zajedno sa exhortatorom
pet sila. Prvi i glavni profesor jest sam ravnatelj August in Buchmajer, koji
osim vodjenja ukupne uprave, predaje: uporabu šuma, kućanstvo, narodno gospodarstvo,
zakonoslovje, uredjenje šuma i računanje vriednosti šuma, te gumarsko uredovanje. —
Profesor Herma n Ludwig , koji predaje: povjest šumarstva, encjklopediju šumarstva,
uzgoj suma, corespondenciju i knjigovodstvo, lovnu zoologiju, čuvanje Šuma, dendro