DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 9i — Još više prijalo je to blago proljeće bukoviiB Sumam, koje su dobro bile rodile bukvicom, tako da je u njekib priedjelih bilo baš i obilno — tako da lanjsku godiini, što se bukviće tiče, medju podptino plodne uračunati možemo. I drugo šumsko drveće dobro je rodilo sjemenom, kao grab, jasen, brieet, javor, lipa i t. d., što sve dobro došlo i naravnom pomladjenju šuma. Kesten i ljeska takodjer urodiše dobro, a ni drienak zaostao nije. Blago proljetno vrieme uplivalo je i na cvatnju voćaka. Šljive urodile su mjestimice baš obilno, tako se i ovaj put obistinila ona narodna: „kad rodi žira imade i šljivah^ Rodile su i jabuke, a osobito i breskve, kruške i orasi manje su rodili. Vinova loza, koja je tekar u drugoj polovici mjeseca svibnja poćela cvasti^ još je u evietu dielomice zatećena (u lipnju) po kiši i hladnom vremenu, Što joj dostl naškodilo, te znatno na kakvoću kao i kolikoću vina uplivalo. J. E. Šumarstvo grada Varaždma. Glasom izvješća o djelatnosti gradskog poglavarstva grada Varaždina za god. 1883., iznašao je prihod gradskih šuma iste godine 5310.30 for., troškovi 3556.12 for., cisti prihod 1754.18 for. Sve sjećine pomladjene su. Zakupnina raznih zemljišta iznašaše 1941.50 for. U svrhu pokrića gi-adskog deficita za g. 1885., prodat će se 660 hrastovah iz gradske Šume „Cmrčje" procienjenih na 3116 for. K šumarskim ođnošajem. u Bosnoj. U „Pozoru" od 23. Hstop. 1884. Ćitamo sliedeću: ,,Tko poznaje Šumske odnošaje u Bosnoj i Hercegovini j zna da se vrlo razlikuju od slićnih u drugih zemljah i da tamošnji šumari moraju se akomodirati naravi šuma i njihovih odnošaja u Bosnoj, a ne obratno. Šumari u Bosnoj pako grieše, Što sve rade po kalupu tudjih odnošaja, po teoriji iz knjige nauĆenoj. Propisi za šumsku upravu Jesu doduše kopija najboljih postojećih uprava, ali u njih je malo ili ništa uzet obzir na osebujnosti ovih zemalja. Kako postojeći šumsko-upravni propisi djeluju na rad šumara, najbolje se može vidjeti iz sliedećega: U Bosna dolazeći šumarski Ćinovnici jesu ili poSetnići u prakti?;nom radu, ili su već praktični Šumari. Šumarski početnici, kojim se povjeri cesto samostalno upravljanje kotarskih (?) šuma gledaju, da se pedantićno drže postojećih propisa, nu doskora uvidi svaki, da ovi propisi samo dielomice odgovaraju svrsi, a tad nastaje posve logiĆni prevrat u njihovom mnienju. Koji samo želi, da u svakom slućaju sačuva svoju službu, taj nepita, da li je njegov rad na temelju postojećih propisa koristan ili ne. Drugi opet, koji nisu ovakove naravi, a koji bolje shvaćaju zadaću strukovnjaka u upravi, ćute se posve nesretnima, da su im ruke vezane, nego da bi što mogli u koi-Ist zemlje i struke raditi. Posljedice toga netrebamo dokazivati, one su svakomu jasne. Možda da ovo zadnje nije logično, al sigurno posve naravno. Pi*aktični šumari, koji su postali šumarskim Činovnicima u Bosnoj, nastoje opet, da oživotvore svoja načela strukovna, koja bi doduše imala možda najbolje uspjehe u različitih pokrajinah monarkije, al tizprkos tomu nisu prikladna za Bosnu i Hercegovinu. Takav praktični Šumar ima Često još i tu pogriešku (za Bosnu) da ta svoja načela drži za neoboriva, pa makar i neuspješnost njegovoga rada evidentiio dokazala, da neima pravo. Sto da kažemo joŠ više o šumarstvu? Neoboriva je istina, da šumarstvo u Bosnoj još je tamo, gdje je bilo prije god. 18T8." Lov na zvjerad u Bosnoj. Kako to već na strani 57, i si. o. lista razpravismo, jest Bosna bogata svakovrstnom lovinom, dapače ona jest, Što se lova tiče, jedna najinteresantnijih zemlja Europe. Naročito pako i gledom na lov na raeđjeđe i kurjake, Polag službenih iskaza ubilo se g 1883. ukupno 94 medjeda i 873 kurjaka; i to u okružju Sarajevskom 30 medjeda, 74 starih i 68 mladih kurjaka; u okružju Bihaćkom 9 medjeda, 58 staiih i 22 mlada kurjaka; u okružju Banjalučkom 5 medjeda, 112 starih i 128 mladih kurjaka; u okružju Dolnje Tuzle 3 medjeda, 117 starih i 75 mladih kurjaka; u okružju Travničkom 24 medjeda, 95 starih i 50 mladih |