DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 84 " Starim namlom sefco nije uioglo upisati u grieh, jer kolosalne šume i njih drvne gromade dopuštaliu takovu razkošriost trošenja drva — ma sve da je već i naravna potrošba u gospodarske svrhe vele znamenita bila. Jer stanovi, gospodarsko orudje, prometila — sve se to izkljucivo pravilo iz drva. Inaki su ođnošaji nastali danas — naro6ito u Europi. Šumska se površina jur znatno umanjila — do6im se pučanstvo rapidno umnožilo. Obični život sadašnjosti — zahtjeva velike količine drva. Sadašnjost sa svojim razvitkom kulture cieni drveće po njihovih obrtnih svojstvih, gorivo drvo nuzgredni joj je proizvod — i to pravom. Jer se kod proizvadjanja građjevnogdrva još uviek dobiva toliko na odpadcih, koliko se u svako doba potrebuje, tako da se gorivo drvo, kao izkljucivo gorivo, danas označuje luksusom u gospodarstvu. Šumovlastnik prošlosti nebi mogao ni ponjati, kako da se šuma smatra drugim j no objektom lova. Te se promjene odnošajah, bezobzirce na potrebštine, koje sama bit iziskuje, osnivaju na našem javnom životu: porezu, troškovih kulturnih i inih činbenicih. Obzirom na prihod šume, stavljaju se na gospodarenje istih zahtjevi, s kojimi gospodar — šumski upravitelj — bezuvjetno računati mora. Taj račun pako nalazi se u koneksu sa trgovinom šumskom. Savez, koji šumarstvo sa drvotržtvom spajati ima, osniva se u prvom redu na unovčenju drva kao i šumskih proizvoda u obće. Unovčenje dakle sačinjava dodirnu točku obijuh obrtnih branža — šumarstva i drvotržtva. Iz 0 V ih kratkih razjašnje nj a dolazimo nadalje do zaključka — da svaki šumar poznavati mora sve one činbenike, koji ravnaju trgovinu šumskih proivoda — pitanja koja na tečaj trgovine drvom uplivišu. Nedvojbeno jest, da mjestni ođnošaji dosta veliku ulogu igraju kod unovčenja drva, dobivenog u kojem okružju. Često puta bo netreba se ni ogledavati za inimi vrieli unovčenja — do onih, koja se nalaze u samom obsegu proizvodnog obsega. Možebitno tamo se nahodeće vapnare, ciglane, staklane, ugljare ili talione naravni su i velevažni konsumenti, toli za gorivo koli i za rudarsko drvlje. Kako kada, primjereno odnošajem, privadjat ćemo drvo dotičnog područja, rečenim industrijalnim poduzećem kao gorivo drvo ih pako kao rudarsku gradju. Izradbeni odnosno proizvodni troškovi biti će tuj odlučujućim činbenikom. S druge strane i opet uphvaju na način uporabe uz vrstnoću surovine još i dimenzije, dapače i ondje kad je lokalni konsum inače producenta udovoljiti kadar. Drugi ođnošaji nastaju dakako onda, kad mjestna potreba quantitavno zaostaje za gramcami proizvodnje, onda treba tražiti širji trg, producent iliti šumovlastnik, šumar primoran je, proučavati odnošaje, uz koje mu se omogućuje unovčenje proizvoda i na odaljenijih tržištih. Nepoznavajući pako u tom obziru mjerodavne odnošaje, nesposoban je, unovčiti svoje drvo. On ce ga bud previsoko ^ bnd prenizko cieniti |