DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 83 ~ Šumarsko-trgovačka razmatranja. II. Pod naslovom: „Forshvirtscbaft und Ilolzharider´ imlaziiiK.) u „OesteiTcich.ung. Zentralblatt fiir Walderzeugnisse" u br. 51. i sliedećem, članak od samog urednika lista g. M. Strassbergera, koji u interesu stvari ovime u cjelosti u prevodi! donašamo: „Šumarstvo i drvotržtvo, ta dva činbenika sa6injavajuća u biti raznolike pojmove, imadu ipak giedom na gospodarsku podlugu istih — opredieljenje medjusobne podpore; jer bez drvotržtva neima šumarstva. Nemožemo istom mjerom uzvratiti, jer govoreći o šumskom gospodarstvu, to razumjevamo šumsko gazdinstvo, osnivajuće se na racionalnom ukamaćenju glavnice, s uoćenjem onih zakoni utanačenih ustanova, ođuosećih se na pospješivanje hjgienićkih i inih mjestnih odnošaja. Davno prije, no što su ustanovljeni kulturni zakoni za pravilno šumarenje, postajaše i cvatijaše trgovina drvom. Dapače i u najdavnijoj prošlosti, već, nalazimo trgovinu drvom u vele razvijenu, dapače — možemo kazati — da je trgovina drvom u staro doba bila veća no danas. Narodi starog kao i srednjeg vieka — nepoznavahu u obće još fosilna goriva. Brodogradja trošila je u ono doba znatno više drva, no najveći konsument na drvu jesu u sadanje doba — željeznice. Nu u to davno doba, vidimo podjeđno i kako su predji naši umjeli cieniti tehnička svojstva drva, a dokazano je, da je drvo ciprese, uljike, bagrema, ebovine i cedrovine u rezbarstvu i vriednom kiparstvu bilo u vriednosti ravno vriednosti novca. Ove vrsti drveća sMediše giedom na vriednost one vrsti, koje se rabiše u brodogradjr^. Šumarskih učenjaka dašto da onda još bilo nije*´^´ — tad bijaše samo slobodnih lovaca — lovećih po miloj volji — bez inakih đužnostih. — Lov bijaše svakomu slobodan. Najbujnije prašume razviše se bez uticanja Ijudih, bez ikojeg kulturnog ucina sadašnjosti po zemljištih sterećih se na hiljade milja površja, same od naravi. Kako to bivalo? Time što su česti vjetrovi i poplave opalo i lahko sjeme raznašale u najraznije predjele, gdje nikoše biljke — i pomlad dojdućih šuma. Nepoznavajuć ljudi inih surogata gorivu drvu — naravno da se isto ponajpače kao gorivo uporabljivalo — kako to još i dan danas u mnogih krajevih biva. Narodi prošlosti trošiše drvo bez mjere i cilja, kako to još i danas na iztoku a i u njekih predjelih Europe vriedi. * Jela imaše već ono doba veliku cienu u brodogradnji, tako kažu, da je i ladja Noemova bila iz jelovine sagradjena. Škrinja mira izraeiićanali bijaše iz bagremovine načinjena, ^* Tim vise bijaše razvito umjetno vrtljarstvo — koje stari narodi u vele njegovahu. |