DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 74 " ^
Tharaiidska šum. akademija ima jedan primjerak imele izrasle na aka.
čiji, a kod Potsdama našli su je i na orahu.
Kod Draždjana ima jedna amerikanska vrst hrasta (Quercus palustris)
i na toj vrsti uspjeva imela. Profesor Dr. Nobbe veli, da na hrastu lužnjaku
i kitnjaku nikad imele vidio mje, no dopušta, pozivajuć se na neke sigurne
izvore, da pojedince i vrlo riedko i na hrastu dolazi, premda se kod točnijeg
izpitivanja tih sigurnih izvora našlo, da je to lepak, a ne imela. Pa u 3. svezku
spomenutog šum. godišnjaka na str. 153. očituje, da neima sigurnih dokaza, da
hi imela na hrastu, bukvi, jalši i omoriki dolnzila.
Medju crnogoričnim đrvećem nalazimo imehi najviše na jeli, zatim na
boru (P. sylvpstris, P. austriaca i u Grčkoj P- pinea). Riedko ju je naći na
arišu, cedru i tisi, a nije se do sad nigdje na omoriki našla. Uzrok tomu nalazi
Dr. Nobbe jedino u horizontalnih granah na vrhu omorika, koje su gusto
i sa svijuh strana iglami obrasle, pa sjedne strane nemogu ptice o njih kljuna
brisati, a s druge strane i ekskreraenti ptica ostanu medju iglami viseći, te
nedospiju do drveta (klicališta).
Iz dosadanjeg proizlazi, da neima sigurnih dokaza, da bi imela na hrastu,
bukvi, jalši i omoriki uspjevala.
Još nam je primjetiti, da imela prema svome boravištu bržje ili sporije
raste, i da neke razlike u lišću, bubicah i t. d. pokazuje, Neriešeno je pitanje,
da U su te razlike individualne prema boravištu, ih pak nasljedne; te će pokazati
pokusi u botaničkoj bašti u Tharandu.
Imela se razprostranjuje ili individualno kad se dalje i dalje na grani
razširuje i nove grane tjera, ih pak seksuelno t. j . spolno, prenašanjem sjemena
s drveta na drvo.
Na prvi način razprostranjuje se imela tjerajući iz korenja (rhizoida)
nove pupove, probijajući kora grane dok se ne izbije na polje, da bude izhodištem
novom isto takovom širenju. Od generacije do generacije širi se polahko
taj nametnik prama izboju (bazisu) grane, koja ga nosi.
Spolni se pak način sastoji u tom, da mužki cvietci kao i kod ostalih
višjih biljaka oplode ženske. Već u svibnju nastanu ženski cvietci sve po dvoje
ili po dva i po četiri para, a u listopadu se tek sasvim razvije sjemeni pup
sa đvie tri embrijinalne vrećice, koje opet imadu obično 2, redje 3 klična mjehurića
i tako prezimi. Sliedećega ož\ijka razpu mužki cvietci iz praznika cvietni
prašak: u prosincu sazrije jagoda (bobica) a tek ahedećega proljeća proklija
opala ili dalje odneta sjemenka.
Imeline bobice sladke su i tečne, pa ih neke ptice (drozđ imelaš, Tordtis
viscivorus, kugara, Bombycilla Garula i druge) rado jedu i tako raznašaju. Ali
može 1 na nižjoj grani istoga stabla imela proklijati, kad padne i zgodno si
mjesto nadje.
Ptice sjemenke raznašaju na obhžje granje i stabla tarući si kljun, ili ih
pak izbace sa izmetinama na odaljenih mjestih. I ovaj drugi način razprostranjivanja
imele dokazan je pokusom.