DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^-^ 73 — strani dopire ona do Kavkaza, Tauva i Ukrajine. Oko Petrograda i Moskve neima je, a neima je ni u Sibiriji. Na jugu Evrope nalazi se u Grčkoj, Španiji i Italiji; na zapadu je imade u Fi´ancezkoj i Vel, Britaniji, a kako Mathieu tvrdi, ima je i u Algiru. Sto se tiče visine nad morem, dolazi imela u Grčkoj sa jelom na visini od 2500—3000^ a Bavarskoj do 3000^, a u Salzburgu našao ju je botanik Hoppe na visini od 1500—2000´. U alpah ima je na Gotthardu u visini od 2800^ Težko je izbrajati stabla, koja imela odabire za svoje boravište, a velika bi pogrieška bila, kad bi po drveću jednoga kraja zaključili, da svagdje na istom drveću dolazi. Ona si doduše odabire samo neke vrsti drveća, ali od ovih opet u svakom kraju drugo odabire. Tako n. pr. u Pruskoj*) nalazimo imele najviše na jednoj vrsti topole (Populus monilifera) i uzkolistaoj lipi, do~ čim je vrlo malo naći ua divljoj jabuci. U provinciji Mark dolazi imela najviše na borovih, za tim na jagnjedu a onda na brezi. Oko Tharanda naći je imele izključivo na jeli. U nekih krajevih pak naći je imele samo na divljoj jabuci, dočim u drugih opet samo na divljoj kruški. Toliko je dosta za razjašnjenje, da imela u svakom predjelu odabire drugo drveće. Nemožemo ovdje za sad uztvrditi, koje drveće u naših krajevih odabire imela najviše za svoje boravište. U koliko nam je do sada poznato, rekli bi, da je imade najviše na voćkah i to osobito na divljoj jabuci, premda je možemo naći i na topoli, javoru, vrbi i crnogoricah^). Mogao bi tko lahko pomisliti, da je vladajuća vrst koje sastojine i boravište imele; ali nije tako. U Tharandskom šumskom srezu nalazi se skoro čista omorikova sastojina, samo se gdje gdje po koja jela umetnuta nalazi. Na jeli je naći imele, dočim je na omoriki neima ni jedne. U gore spomenutoj razpravi nabraja prol Dr. Nobbe sve vrsti listovog i crnogoričnog drveća, na kojem se do sad na temelju pouzdanih opažanja imela našla. Vrlo bujno uspjeva imela na topoiah (na samom jablanu našli su je) i to jagnjedu, kanadskoj topoli i ješiki (trepetljiki). I lipu odabire vido rado imela za svoje stanovište. Naći ju je još na jabuki, kruški, zatim na vrstih Prunusa, pa i na glogu (Crataegus oxyakantha i monogina). Zatim ju možemo naći na brezi, javoru mlieču, klenu, jasenu, vrbi (salix alba) i briestu. Redje dolazi imela na grabu i jarebiki. Na drenku nadjena je imela u Francezkoj kod Nancy-a, a u Dauphine dolazi na bademu. I na pitomom kestenu ima je kod Heidelberga, a u dolnjoj Italiji ima je i na eukaljptusn. Profesor Acsherson konstatira kao novo boravište i oskoruš u parku Miramare, Najčudnovatije je svakako boravište imele na lepku (Loranthus europeus) kao što i obratno boravište lepka na imeli´"*). ^) Casjmrj našao je u predjelu, boji si je za iiiotrenje imele odabrao 285 topola. 273 nzkolistne lipe, 6 lijJjih jabuka a ni jednog bora sa imelom. ´0 Vidi Vukasović »BiJinstvo«. Valjda je mislio jelu i loov, jer nesmijeaio obceiiito reći da dolazi na crnogoricah. pošto se do sada nije nigdje na omorik i našla. ^) Vidi spomenuti šum. godianjak str. 8. |