DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
, -^ TO´ — Već od više godina raste broj slušatelja šum. akademije tako, da je isti od broja učenika rudarstva za 2-3 puta veći, pa jedno već ta okolnost, a drugo i to, što je u isto doba šum. akademija stekla zemaljsku važnost, može biti dostatnim razlogom, da prema tom svojem novom položaju i dostojno mjesto zauzme, a ne da ostane uviek tako rekuć priliepkom rudarske akademije. Osim toga pokazalo se dosađanje podieljenje ućilišta u dva razna tečaja (šumara i šum. mjernika) nepraktičnim. Tečaj šum. mjernika bo imao je uviek samo 2—3 slušatelja, pošto se mladež ustručavala još dulje jednu godinu ostati na akademiji bez izgleda na kakovu korist, jer´šumarski mjernici neuživaju de facto nikakovih prednosti, koje bi bile u stanju u praksi ih odštetiti za dulje učenje. Stoga drži predlagatelj shodnijim, da se ta oba tečaja stope, te da šumari obvezani budu uz dosađanje discipline, slušati i one odnoseće se na mjerničku struku. Ovo smatra dapače nuždnim već iz obzira na sađanji napredak šumarske znanosti i važnost šumarske struke, pošto će šumari jedino tako moći biti dostojnimi predstavnici svoje struke. Prem bi se ovim preinacenjem broj učevnib predmeta povisio, to ipak predlagatelj ne zagovara povišenje učevne dobe na 4 godine, nego hoće da održi ravnotežje time : 1. Da se većina predmeta, koje su do sada rudari i šumari zajednički slušali, posebice predaje, jer tako bi se broj nastavnih satih skučiti mogao, pošto bi se obzir uzeo samo na strogo šumarom potrebite stvari, čime bi se i obseg predmeta reducirao. 2. Da se samo najvažnije mjerničke nauke predavaju pa i te takođjer u smanjenom obsegu. B. Da se u manji dosadanji broj nastavnih sati za obću mineralogiju, geologiju i geodasiju. Uz do sada navedene nedostatke šum. akademije, navadja predlagatelj još i taj, da se do sada na štavničkoj šum. akademiji razmjerno malo pažnje obraćalo na botaniku i zoologiju, pa navadja bečku visoku školu, šum. akademiju u Tharanđu i Eberswaldu, koje imaju skoro dvaputa više nastavnih sati^ za ove nauke, te mnije, da iza ovih učilištih ni akademija u Štavnici nesmije zaostati. Uzevši dakle u obzir sve ove preinake, imali bi akademici 24 nastavnih sati na nedjelju ili popriečno 4 sata na dan. Ovo je broj, koji se osobito na strukovnom zavodu nesmije prekoračiti poradi toga, što je ostalo vrieme nužđno za razne vježbe. Konačno pak misli predlagatelj, obzirom na okolnost što se namjeravaju osnovati tako zvane „pokusne postaje«, da bi potrebno bilo uvesti posebnu profesorsku stolicu: 1. za kemiju, fiziku, meteorologiju i tloznanstvo, 2. za obće i šumarsko biljarstvo, sistematiku i fiziologiju bilja i zoologiju, 3. za obće i šumarsko graditeljstvo, 4. za šumarsko strojoslovje i tehničku dinamiku, |