DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — Posije tri dana imađjaše tresla samo 8´20*´/o- Mali je gubitak dakle za vrienie sušenja. Druga jedna partija od iste kore ostala je od 30. svibnja (dan guljenja) do 13. lipnja na vremenu izmjenično liepom i kišovitom. Ovdje pada sadržina tanina na 6 47o Ovo je slučaj, gdje je kora guljena na nezgodnih okolnostih. Da vidimo sada, što biva s korom u skladištu, kada je uvezena u nepovoljnih okolnostih. Upliv skladišta. Jedna partija u dobrih okolnostih osušene i na suho mjesto stovarene kore dala je 13. kolovoza, t. j . posije dva i po mjeseca ^^^´´io tresla: druga partija, koja je kisla i na isti način stovarana neimadjaše na izmaku istoga vremena više od 5´37o- Druge probe kore, guljene po veoma vlažnom vremenu sadržavahu samo 3"4´´/o. Kora, koja je po vlažnom vremenu svažana, gubi dakle vrlo mnogo od svoga tresla i onda, ako je u dobre suše smještena; ali ako je stovarena na vlažno mjesto ili u prostorije, gdje neima promahe, biti će ovaj gubitak još mnogo veći, jer jedna partija, koja bijaše stovarena na ovakovu mjestu, neimadjaše nakon tri mjeseca više od 2´6*´/o tresla. No kora gubi znatno od svoga tresla i onda, kada se smjesti u tamne lokale, pa baš ako je i u povoljnih okolnostih uvažana. Primjer: Jedna partija, koja sadržavaše 8´2´´/o tresla u suhom stanju, bude smještena na slabo zračno mjesto. Posije tri mjeseca nađje se samo S^S^o. Ovi rezultati pokazuju, daje zračenje lokala neobhodan uvjet za dobru pohranu kore. Uticaj mraza je isto tako nepogodan. Imali smo priliku izpitivati dvie slične probe kore. Jedna je skinuta sa zdravoga stabla, a druga od promrznutoga. Kora od zdravoga stabla sadržaše 7-05"/o- Medjutim netreba misliti, da se je treslo izgubilo povodom pomrznuća. Mrazom ubijenu koru napaU su, kao i svaku mrtvu organsku tvar, mikroskopski organizmi, te ovim stvorovima ima se pripisati izćeravanje tanina. Rezultati naših iztraživanja pokazuju, da se guljenje i pohranjivanje treslenih tvarih sa najvećom smotrenošću preduzimati ima; razjasnjavajuć nam ujedno odkuda potiču one velike razlike u kakvoći proizvoda od jedne te iste prirode i jednog te istog porekla. Dovde izpitivači, a ovamo dodaje svoje primjetbe francezki učenjak Charles Vincent. Evo, što on veli: Iz ove gornje studije sliede tri glavne stvari, koje zaslužuju najveću pažnju strojbara. Prije svega valja koru guliti po liepom vremenu. Da kora, guljena po kišovitom vremenu, nije onakove kakvoće, kao što je ona, koja je po sgodnom vremenu skidana, to se je već odavno znalo. Ali tko bi i pomisliti mogao, da bi ona kroz pet šest dana na kiši mogla izgubiti 3-2"/„ od G´So/" — dakle cielu trećinu od svoga tresla! Iz ovoga slieđi, da ne pomaže tome ni udvostručivanje radnika u nesgodiiom vremenu, već da prosto valja prekinuti rad, i da koru treba brižljivo |