DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — 3. Tako zvana holandezka biela kora: tresla ekstrakt, tvari U veljači 1879 5-57o ... . IO-?"/« u lipnju 1880 V8X ... . lO-5»/„, dakle gubitak za 16 mjeseci: tresla 3´7«/„, ekstraktivnih tvari 0-27o 4. Kora od zelenog hrasta iz Afrike: u studenu 1878 14´87o tresla u travnju 1879 10´67o -. u siečnju 1880 8-757„ „ Za 14 mjeseca nestalo je dakle 6´05°/o tresla. 5. Minos Milotica iz Venezuele: tresla ekstrakt, tvari U studenu 1878 12-87o 5-057o u travnju 1879 10-27„ . . . , 6´057„. dakle za G mjesecih pokazuje se na treslu gubitak od 2´6´*/„, a ekstraktivnih tvari prirast od l7o Ovi brojevi pokazuju, da kora gubi u relativno kratkom vremenu i u normalnih okolnostih znatnu količinu od svoga tresla. Sasvim je umjestno dakle odgovarati strojbare od prevelikog aprovizioniranja, te im svjetovati, da si po manje količine u zalihi pridržavaju. Kako nestaje tresla? Naša izkustva pokazuju dva uzroka, koji uplivišu na njegovo izčezavanje. Prvo ono se po vremenu pi-etvara u drugu materiju, koja spada u kategoriju sekundarnih tvari pogledom na učinjanje kože t. j . u ono, šta no zovemo ekstraktivnimi tvarima. Eto obćenito opažamo, da se ove tvari tečajem vremena umnažaju đočim se treslo umanjava. Drugi uzrok umanjavanja tresla jest zgaranje materije pod uplivom vazdušnog kiselika. Mjerili smo i intenzivnost — govore gg. Miintz i Schon — toga gorenja (trošenja), pa nadjosmo, da 265 grm. hrastove, vazduhu izložene kore, porodi za vrieme od 31. svibnja do 12. lipnja, dakle za 12 dana, jednu litru i 993 centlit. ugljične kiseline, a to je od 1 kile kore 7 lit. i 520 centilit. Ova velika količina ugljene kiseline, koja se je očevidno na račun organskih tvari razvila, razjašnjava zašto kora gubi u tako znatnoj mjeri od svojih elemenata. Upliv vremena po kakvom je kora guljena. Kora guljena u kišovito vrieme, koja se sporo suši, ili već osušena pokisla lošije je kakvoće. Izgubila je i svoju boju i jaku količinu svoga tresla. Izpitivali smo i uphv ležanja oguljene kore u raznih okelnostih na sadržinu tresla, na njekoliko partija hrastove kore. Jedna partija imadjaše g-S^/o tresla u vrieme guljenja, a posije 5 ili 6 kišovitih dana, ne sadržavaše više do 6.37(|. Izgubila je dakle 3.27c ih oko ´/s onoga tresla, što je u početku imala — gubitak za strojbara svakako znamenit. Nadalje operirali smo na koru sitnog drveća iz šume Compiegne, koju nam je poslao g. Girerđ, predsjednik vieća za administraciju šume. Ova kora Sadržavaše u času guljenja 8´447o tresla; osušena je na suncu po Ijepom vremenu. |