DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5-— vrsti drvlja prevladati prietile, ili bar u neželjenoj množini se pojavile, to imade u takvih slučajevili šumarsko upraviteljstvo dovoljnu moć, da na prostoru nahodeće se drvlje i opet u pravi i svrsi shodui razmjer stavi, ili da suvišno drvlje sasvim sa prostora ukloni; — svrsi shodnim i umnim, u svoje doba preduzetim proredjivanjem dotičnih sastojina. Ne prekidajmo dakle mrtvački štap nad krasnimi jasenovimi i briestovimi stabli, koja bi se u hrastovih sastojiaah posavskih ravnica pokazivala; jer nam ona pružaju izvrstno tehničko, obrtno i gorivo drvlje, ako ne za ino, a ono svakako za neuklonivo kućansko gospodarstvo. U Zagrebu, koncem listopada 1884. Studija 0 nestajanju tresla u oguljenoj kori. Saobćuje Pavle Barišić, taksator. Ovu studiju gg. Miiutza i Schoiia donosi parižki list „Echo Forestier", organ za trgovinu s drvi, sa primjetbami Charles-a Vincent-a, a ini ju radi njezine važnosti za strojbaj-e i u obće one, koji sa korom rade, kao i radi njene naučne vriednosti ovdje iznosimo. Pomenuta gospoda izpitivahu raznu koru i pod raznimi okolnostuii. Naročitu pažnju obratiše na to, da doznadu, koliko se gubi tresla usljed dužjeg ležanja na skladištih; kakovi ima upliv vrierae po kakovom je guljena i kakovi upliv ima mjesto stovarivanja. Ovo je bilo nuždno izpitati, jer do onda neznadijaše se o tome gotovo ništa direktnoga. Toliko je samo bilo poznato, da kora dužim ležanjem gubi od svoje trogovinske vriednosti. Upliv trajanja pohrane. U ovome pogledu izpitivana je razna kora. Ponajviše poticaše ova sa svietske izložbe od g. 1878. Tada je izpitana njezina količina tresla, te je čuvana pod krovom, onako, kako se i u praksi obično čuva. Evo njekoliko postignutih resultata: 1. Brezova kora, po dolazku iz Norvežke, sadržavaše: tresla ekstrakt, tvari U studenu 1878 15-87„ . . . . lO-S"/« u lipnju 1880 8-27o ... . l2-,3"/„ Izgubila je dakle za ne pune dvije godine 7.6"/u tresla, a umnožila eksti aktivne tvari za 27<» ´ 2. Hrastova kora, iz Sologne sadržavaše: tresla ekstrakt, tvari U veljači 1879 12-0% ... . 5-20/,, u lipnju 1880 6-97,, ... . 5-8% Za 16 mjesecih dakle nestalo je 5´1"/<| tresla, a ekstraktivne tvari umnožiše se za 0´67o. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — 3. Tako zvana holandezka biela kora: tresla ekstrakt, tvari U veljači 1879 5-57o ... . IO-?"/« u lipnju 1880 V8X ... . lO-5»/„, dakle gubitak za 16 mjeseci: tresla 3´7«/„, ekstraktivnih tvari 0-27o 4. Kora od zelenog hrasta iz Afrike: u studenu 1878 14´87o tresla u travnju 1879 10´67o -. u siečnju 1880 8-757„ „ Za 14 mjeseca nestalo je dakle 6´05°/o tresla. 5. Minos Milotica iz Venezuele: tresla ekstrakt, tvari U studenu 1878 12-87o 5-057o u travnju 1879 10-27„ . . . , 6´057„. dakle za G mjesecih pokazuje se na treslu gubitak od 2´6´*/„, a ekstraktivnih tvari prirast od l7o Ovi brojevi pokazuju, da kora gubi u relativno kratkom vremenu i u normalnih okolnostih znatnu količinu od svoga tresla. Sasvim je umjestno dakle odgovarati strojbare od prevelikog aprovizioniranja, te im svjetovati, da si po manje količine u zalihi pridržavaju. Kako nestaje tresla? Naša izkustva pokazuju dva uzroka, koji uplivišu na njegovo izčezavanje. Prvo ono se po vremenu pi-etvara u drugu materiju, koja spada u kategoriju sekundarnih tvari pogledom na učinjanje kože t. j . u ono, šta no zovemo ekstraktivnimi tvarima. Eto obćenito opažamo, da se ove tvari tečajem vremena umnažaju đočim se treslo umanjava. Drugi uzrok umanjavanja tresla jest zgaranje materije pod uplivom vazdušnog kiselika. Mjerili smo i intenzivnost — govore gg. Miintz i Schon — toga gorenja (trošenja), pa nadjosmo, da 265 grm. hrastove, vazduhu izložene kore, porodi za vrieme od 31. svibnja do 12. lipnja, dakle za 12 dana, jednu litru i 993 centlit. ugljične kiseline, a to je od 1 kile kore 7 lit. i 520 centilit. Ova velika količina ugljene kiseline, koja se je očevidno na račun organskih tvari razvila, razjašnjava zašto kora gubi u tako znatnoj mjeri od svojih elemenata. Upliv vremena po kakvom je kora guljena. Kora guljena u kišovito vrieme, koja se sporo suši, ili već osušena pokisla lošije je kakvoće. Izgubila je i svoju boju i jaku količinu svoga tresla. Izpitivali smo i uphv ležanja oguljene kore u raznih okelnostih na sadržinu tresla, na njekoliko partija hrastove kore. Jedna partija imadjaše g-S^/o tresla u vrieme guljenja, a posije 5 ili 6 kišovitih dana, ne sadržavaše više do 6.37(|. Izgubila je dakle 3.27c ih oko ´/s onoga tresla, što je u početku imala — gubitak za strojbara svakako znamenit. Nadalje operirali smo na koru sitnog drveća iz šume Compiegne, koju nam je poslao g. Girerđ, predsjednik vieća za administraciju šume. Ova kora Sadržavaše u času guljenja 8´447o tresla; osušena je na suncu po Ijepom vremenu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — Posije tri dana imađjaše tresla samo 8´20*´/o- Mali je gubitak dakle za vrienie sušenja. Druga jedna partija od iste kore ostala je od 30. svibnja (dan guljenja) do 13. lipnja na vremenu izmjenično liepom i kišovitom. Ovdje pada sadržina tanina na 6 47o Ovo je slučaj, gdje je kora guljena na nezgodnih okolnostih. Da vidimo sada, što biva s korom u skladištu, kada je uvezena u nepovoljnih okolnostih. Upliv skladišta. Jedna partija u dobrih okolnostih osušene i na suho mjesto stovarene kore dala je 13. kolovoza, t. j . posije dva i po mjeseca ^^^´´io tresla: druga partija, koja je kisla i na isti način stovarana neimadjaše na izmaku istoga vremena više od 5´37o- Druge probe kore, guljene po veoma vlažnom vremenu sadržavahu samo 3"4´´/o. Kora, koja je po vlažnom vremenu svažana, gubi dakle vrlo mnogo od svoga tresla i onda, ako je u dobre suše smještena; ali ako je stovarena na vlažno mjesto ili u prostorije, gdje neima promahe, biti će ovaj gubitak još mnogo veći, jer jedna partija, koja bijaše stovarena na ovakovu mjestu, neimadjaše nakon tri mjeseca više od 2´6*´/o tresla. No kora gubi znatno od svoga tresla i onda, kada se smjesti u tamne lokale, pa baš ako je i u povoljnih okolnostih uvažana. Primjer: Jedna partija, koja sadržavaše 8´2´´/o tresla u suhom stanju, bude smještena na slabo zračno mjesto. Posije tri mjeseca nađje se samo S^S^o. Ovi rezultati pokazuju, daje zračenje lokala neobhodan uvjet za dobru pohranu kore. Uticaj mraza je isto tako nepogodan. Imali smo priliku izpitivati dvie slične probe kore. Jedna je skinuta sa zdravoga stabla, a druga od promrznutoga. Kora od zdravoga stabla sadržaše 7-05"/o- Medjutim netreba misliti, da se je treslo izgubilo povodom pomrznuća. Mrazom ubijenu koru napaU su, kao i svaku mrtvu organsku tvar, mikroskopski organizmi, te ovim stvorovima ima se pripisati izćeravanje tanina. Rezultati naših iztraživanja pokazuju, da se guljenje i pohranjivanje treslenih tvarih sa najvećom smotrenošću preduzimati ima; razjasnjavajuć nam ujedno odkuda potiču one velike razlike u kakvoći proizvoda od jedne te iste prirode i jednog te istog porekla. Dovde izpitivači, a ovamo dodaje svoje primjetbe francezki učenjak Charles Vincent. Evo, što on veli: Iz ove gornje studije sliede tri glavne stvari, koje zaslužuju najveću pažnju strojbara. Prije svega valja koru guliti po liepom vremenu. Da kora, guljena po kišovitom vremenu, nije onakove kakvoće, kao što je ona, koja je po sgodnom vremenu skidana, to se je već odavno znalo. Ali tko bi i pomisliti mogao, da bi ona kroz pet šest dana na kiši mogla izgubiti 3-2"/„ od G´So/" — dakle cielu trećinu od svoga tresla! Iz ovoga slieđi, da ne pomaže tome ni udvostručivanje radnika u nesgodiiom vremenu, već da prosto valja prekinuti rad, i da koru treba brižljivo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
smješćati, kako će što moguće kraće vrieme u doiliru sa vlažnim vazduhom stajati. Osim toga treba se osvrtati i ua barometar i metereoložka opažanja prije nego se guljenju pristupi. Druga je stvar to, da okolnosti stovarivanja i pohrane tako jako na kakvoću kore upliva imadu, o ćemu valja vazda računa voditi. Lokal mora biti siih, te ga valja zračiti na suhom vremenu. Vidjeli smo, kako nepogodan vazduh povodi guljenje tresla; ovaj vazduh je u toliko opasniji, u koliko je vlažniji. Kora uvezena suha i po suhom vremenu, očuvati će se najbolje, samo ako se prostorije, koje treba da su zatvorene, suhe i svietle, po liepom vremenu zrače, ili da budemo jasniji, sačuvati će se najviše od onoga tresla, što ga sadržavaše u vrieme guljenja. Na posljedku, da saberemo treći podatak izpitivanja yiomenute gospode, a taj je, da nevalja preko mjere u zaUhi držati koru, jer ona, ako je i dobro pohranjena, gubi zastaravajuć svakako manju ili veću količinu tresla. ,, ´,; Sada još nješto o ekstraktivnoj tvari. Ova tvar ne hvata se za kožu kao treslo, ali ta materija ima i opet veoma veliku važnost u činu (Lohbeize). Imao sam prilike osvjedočiti se, da kora, koje sadržavaše više ekstraktivnih tvari, a manje tresla davaše bolji i jači čin. Nije dakle svejedno, ima li kora u sebi manje ili više ekstraktivne tvari, i kada ju analiza pokaže u znatnijo količini, može si prodavaoc čestitati, a kupac valja o tome takodjer vazda računa da vodi. Pitanja, koja su tako dugo vremena nejasna bila, počimaju se bistriti i razjašnjavati, i mi čestitamo gospodi izpitavačem, a naročito g. Miintzu, koj nam je priobdio svoja iztraživanja o treslu i raznih uplivih, koji mu snagu i kakvoću umanjavaju, pošto je proučio sastav kože. Tako Charles Vincent, a mi možemo dodati: Hvala i Charlesu Vincentu na njegovim razložnim primjetbama. K pitanju umirovljenja naših lugara. Piše Gustav Pauza, nadšumar. Utemeljenjem lugarske pripomoćne zadruge u Otočcu, imade se u smislu pravila, te zadruge — prije svega obezbjediti budućnost lugarskoga osoblja, te imovne obćine.* Time se nastojalo poboljšati stanje Ijudih, koji sav svoj život posvetiše službi, punoj truda, muke i napora, kao i povdanja i strpljivosti. Ljudi ti pako, još i tim težje podnašaju sudbinu svoju, u koliko im bo manjka, ona inteligentnom te znanstveno naobraženom šumaru rek bi prirodjena — ljubav k zvanju i struci, koja mu individialnom ljubavi k naravi i lovu, još i u mnogome težko zvanje osladjuje. Sasma je naravno dakle, ako se * Vidi: »Šumarski list« g. 1884. str. 56 i slieđeće, članak »Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugara.« |