DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 4 stojbinsko
uvjete (kako postojeće sastojine dovoljno dokazuju) i briest ljubi,
onda se može razabrati, zašto se tamo briest hrastovini toli rado pridružuje,
poinladjuje, se još i tim laglje u hrastovih sastojina pošto imade lako
sjeme, koje malo koja životinja napada, tako da isto skoro u cieloj množini,
kako staro drvlje proizvadja, za pomladak zemljištu ostajp. Kao što briest, ljubi
i jasen isto zemljište, osobito ako je ono više vlažno, pa baš i mokro. Usljed
toga opaža se ta vrst drvlja najviše na prostorih poplavama podvrgnutima i
po nizina, na kojih voda bez odoka više mjeseci leži, te gdje se jedino ljeti
pod sunčanim uplivom prosuši. Na takvih položajih, na kojih hrastovina uspjevati
ne može, sačinjava jasen obično u manjem ili većem obsegu čiste sastojine,
tim sigurnije, pošto i njegovo sjeme, kao i kod briesta u cielini za pošumljenje
prostora služi, i na veće daljine se razsijava.


Kod takvih ođnošaja moći je težko sredstva pronaH, kojimi bi se razpremljenju
jasenovine i briestovine u hrastovih branjevinah predsustresti moglo,
jer bi se takova, pogledom na lahko razširenje sjemena spomenutih vrsti drveća
i onda ne mogućim pokazala, ako bi se i sve u bližnjoj i dalnjoj okolici
nahodeće se jasenovo i briestovo drvlje poništilo; — i to najprije tamo, gdje
su šumski predjeli poplavama podvrgnuti. Nije to pako samo kod naravnoga
pomladjivanja šuma slučaj, nego se takvi pojavi i kod pomladjivanja šuma
umjetnim načinom, u istom neuklonivom razmjeru pojavljuju.


Sa predpostavljenim zaključujem prvi dio mojeg kratkog razmatranja, naprvo
navedenog predmeta; — nu u koliko mi se čini, da se na isto pitanje,
jošte i drugo nadoveže, koje se takodjer s ovim u savezu riešiti imade, a to
je pitanje, da li umješana jasenovina i briestovina uzgoju hrastovih
šuma škodljiva, eventuelno u koliko, ili ne? Te alternative
možemo ipak u jedan odgovor stegnuti, a taj glasi : — ne.


Svrnemo li našu pozornost na svojstva drvlja, koja ista tečajem dobe
njihovoga razvitka i trajanja pokazuju, to ćemo se međju ostalim osvjedočiti,
da hrast medju one vrsti drvlja spada, koja svoje korenje duboko u
zemlju pružaju; dočim jasen i briest, osobite svoje hraneće organe više prama
površini tla razširuju; dakle da uzgoju i razvitku drvlja to mješanje vrsti niti
smeta a jošte manje, da takovo onemogućuje uzgoj samih hrastika.


Ne bi se moglo nadalje baš s nikoje strane podvojiti, da hrastu nepripada
u istinu prednost pred svimi drugimi vrstmi drveća, bar u pogledu
mu tehničke uporabivosti.


Ako se pako svojstva drugih vrsti drvlja u promatranje uzmu, te jedno
s drugim prispodobi, morali ćemo priznati, da briestovina i jasenovina hrastu
u rečenom pogledu najbližnje stoje, te da se i izvan toga briestu, a osobito
jasenu kao gorivu drvu, veća važnost od hrastovine priznati mora; da se dakle
posve opravdanim i shodnim smatrati može, ako se u hrastovih sastojina Posavja
obe rečene vrsti drveća uz hrast uzdržavale i uzgajale budu.


Da se pri tom napokon lirastu prednost dati imade, iz dobro poznatih
uzroka, samo se sobom razumjeva, pa ako bi ipak rečene nuzgredne ili druge slične