DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 stojbinsko uvjete (kako postojeće sastojine dovoljno dokazuju) i briest ljubi, onda se može razabrati, zašto se tamo briest hrastovini toli rado pridružuje, poinladjuje, se još i tim laglje u hrastovih sastojina pošto imade lako sjeme, koje malo koja životinja napada, tako da isto skoro u cieloj množini, kako staro drvlje proizvadja, za pomladak zemljištu ostajp. Kao što briest, ljubi i jasen isto zemljište, osobito ako je ono više vlažno, pa baš i mokro. Usljed toga opaža se ta vrst drvlja najviše na prostorih poplavama podvrgnutima i po nizina, na kojih voda bez odoka više mjeseci leži, te gdje se jedino ljeti pod sunčanim uplivom prosuši. Na takvih položajih, na kojih hrastovina uspjevati ne može, sačinjava jasen obično u manjem ili većem obsegu čiste sastojine, tim sigurnije, pošto i njegovo sjeme, kao i kod briesta u cielini za pošumljenje prostora služi, i na veće daljine se razsijava. Kod takvih ođnošaja moći je težko sredstva pronaH, kojimi bi se razpremljenju jasenovine i briestovine u hrastovih branjevinah predsustresti moglo, jer bi se takova, pogledom na lahko razširenje sjemena spomenutih vrsti drveća i onda ne mogućim pokazala, ako bi se i sve u bližnjoj i dalnjoj okolici nahodeće se jasenovo i briestovo drvlje poništilo; — i to najprije tamo, gdje su šumski predjeli poplavama podvrgnuti. Nije to pako samo kod naravnoga pomladjivanja šuma slučaj, nego se takvi pojavi i kod pomladjivanja šuma umjetnim načinom, u istom neuklonivom razmjeru pojavljuju. Sa predpostavljenim zaključujem prvi dio mojeg kratkog razmatranja, naprvo navedenog predmeta; — nu u koliko mi se čini, da se na isto pitanje, jošte i drugo nadoveže, koje se takodjer s ovim u savezu riešiti imade, a to je pitanje, da li umješana jasenovina i briestovina uzgoju hrastovih šuma škodljiva, eventuelno u koliko, ili ne? Te alternative možemo ipak u jedan odgovor stegnuti, a taj glasi : — ne. Svrnemo li našu pozornost na svojstva drvlja, koja ista tečajem dobe njihovoga razvitka i trajanja pokazuju, to ćemo se međju ostalim osvjedočiti, da hrast medju one vrsti drvlja spada, koja svoje korenje duboko u zemlju pružaju; dočim jasen i briest, osobite svoje hraneće organe više prama površini tla razširuju; dakle da uzgoju i razvitku drvlja to mješanje vrsti niti smeta a jošte manje, da takovo onemogućuje uzgoj samih hrastika. Ne bi se moglo nadalje baš s nikoje strane podvojiti, da hrastu nepripada u istinu prednost pred svimi drugimi vrstmi drveća, bar u pogledu mu tehničke uporabivosti. Ako se pako svojstva drugih vrsti drvlja u promatranje uzmu, te jedno s drugim prispodobi, morali ćemo priznati, da briestovina i jasenovina hrastu u rečenom pogledu najbližnje stoje, te da se i izvan toga briestu, a osobito jasenu kao gorivu drvu, veća važnost od hrastovine priznati mora; da se dakle posve opravdanim i shodnim smatrati može, ako se u hrastovih sastojina Posavja obe rečene vrsti drveća uz hrast uzdržavale i uzgajale budu. Da se pri tom napokon lirastu prednost dati imade, iz dobro poznatih uzroka, samo se sobom razumjeva, pa ako bi ipak rečene nuzgredne ili druge slične |