DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 50 — Istodobno, kad je kr. zem. vlada oživotvorila bila u podžupaiiiji sisačkoj pouku u obrtu košaraSkoin, nastojala je ona podjedno i o tom, kako će pojedine mladiće seoske naobraziti dati na specijalnom kojem tefiaju za kuono-obrtnu rezbariju i tokariju uz uvjet, da takav mladić nakon svršenog naukovnog svog tećaja fungira kod kuće kao učitelj u pomenutoj grani obrtničkoj. Pređieli, u kojib bi sa siromaštva i marljivosti žiteljstva, onda radi izobilja drvnoga tvoriva, napokon i radi jur u tamošnjem pučanstvu postojećih početaka toga obrta — drvarski obrt sa svimi svojimi granami t. j . stolarstvo, tokarstvo i rezbarija uspjevati mogao, jesu bez dvojbe u prvom redu zagrebačko podgorje i njegdašnji gorski kotar, ter je a toga kr. zem. vlada izabrala dva pitomca iz seljačkoga stališa, da se u drvarskih obrtib usavršavaju u Bjeli u Koruškoj, te je Marko Šimunković iz Markuševea i Vjekoslav Cop iz Lokvab u tamošnji c. kr. drvodjelni zavod pod jesen godine 1883. ođpravljen, gdje po primljenih službenih vještih vrlo pohvalno napreduju. Tamošnji tečaj broji 3 godine, a posije minulih naukovnih gođinah, obvezani su pitomci kroz deset godinah upravljati zemaljskom radionicom za drvarski obrt u domovini. Šumarski koledar za sieeanj.*) Siečanj ima H1 dan. Mjesečne, miene nastaju : Uštap dne 1. u G s. 30 č. u jutro. — Trećak due 8. u 5 s. "23 č. več. — Mladj dne l(i. u 9 s. iO č. jutro. — Prvak dne 24. u 2 s. 31) č. jutro. — Uštap dne 30. u 5 s. 23 6. več. Šumarstvo : U šumah kao u obće svemu bilinstvu, nastala je doba tišine, U siečnju je najbolje drva za gradnju i lies sjeći. Drvodjelei drže iz izkustva, da je drvo u ovo doba sječeno, čvrsto i dugotrajno. Seljaci imaju pravilo, koje glasi: Kad je lisičje krzno (^koža, dlaka) najbolje, onda je vrieme najbolje sjeći si gradju i lies. I gorivo drvo u ovo doba sječeno najbolje je gorivosti — kretanje soka u drvu bo počima tek na dan sv. Fabijana i Sebastijana — do onda drvo je kruto, tvrdo i za gorenje izvrstno. Bude li studen previše pritisnula valja ipak sječu obustaviti, za da nam gradja nepopuca kod obaranja te da se pomlad u srednjih i j\ir pomladjenih šumah, možda s nestašice sniega i smrzniiea radi neponišti lomom. U sitnogorici takodjer nevalja sjeći, ako bi studen odviše jaka bila — nu tim bolja je jaka zima — za sječu drva po lugovih i jalšicih, kao i močvarnih predjelili u obće, koji u drugo doba godišta možda ni pristupni nisu — izvoza radi. — Izvoz ganama vrlo je sgodan i jeftin. Cim i´Ama vnalo popusti valja po šumah četinjača sabirati šešarke od čamovine, kao omorike, bora i t. đ. isto tako se sada ima sabirati sjeme johe, jasena, graba i bagrema. Sabrano sjeme kušati na klicavost i snažiti Obilazeć lugari šumama, valja da osobito po čamovih šumah, prebiru izpod mašine, gdje se sada nahadjaju čahurice, borove grbe (Kiefernspanner), borove sovi«^ (Kieferneule) i borove pilatke (Kief´ernbattwespe), zatim gusjenice borovog prelca (K\efernspinner) za da se u slučaju potrebe protiva tim štetočincem još za vremena mogu poduzeti obrambeno mjere. —^ Gdje se imademo bojati, da bi nam zečevi mogli biljevištam ili kulturam naškoditi, valja im pružati hranu. Od osobito cienih i vriednih stabalca valja stresati snieg — a čuvanje podvostručiti — jer se za najveće studeni i najviše štetah po šumah sgadja Lov. Hajke na kurjake i lisice valja nastaviti. Kod hajka treba mnogo i dobrih lovaca posakupiti. za da takove nebudu bezuspješne, te da se na put stane sve to većem umnažanju škodljive te zvjeradi, na štetu siromaka seljaka. Od divljači slobodno je u siečnju još loviti srnjake i zečeve. Po frižkom sniegu zgodno je loviti po tragu, osobito divlje mačke, kune, tore, vidre i´t. d. Od peradi love se divlje patke, guske i labudovi po otvorenih vodah i močvarah i u ritvi gdje nije smrznuto: Najbolje se ta *) Opazka: Ovaj se koledar budu nastavljao i u ostalih svezcih. |