DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— S ćemo li, da nam se bar najprejim željam udovolji, najvećim tegobara već jedared odmogne. Nu kao što se s jedne strane nadamo, da neće drugovi šumari uvaživ sve okolnosti — te po nami tuj iztaknute, te prije svega na sam taj naš šumski veleposjed upravljene riefii shvatiti drugačije, nego li ih naumismo dati, to s druge strani pako i opet i u naših šumskih veleposjednika predmnjevamo toliko interesa po naš narodno-gospodarstveni razvoj, da će takovi, budemo li ih znali za družtvo naše i ciljeve mu interesirati, biti istom članovi, ne samo po imenu i po godišnjem prinosu, no i činom — nipošto pako neimamo prava o tom dvojiti dotle, dok sami nepoduzesmo sve i sva k postignuću gori iztaknutog cilja. Jer kako već napred iztaknuta imena i činjenice dokazuju, naši šumski veleposjednici, neostaše nam bezuvjetno strani — a u koliko su dosada naši sučlanovi veleposjednici rad družtva našega samo pasivno pratili — po našemu mnienju, leži ponajveći dio krivnje na našoj strani. K pitanju šumskih uzgoja u Posavju. Piše Ante Benaković, c. kr. um. nadšumar. Pitanje : „Koji su uzroci, da u posavskih šuma naravnim pomladjivanjem odgojene sastojine većim dielom zapremljuje jasenovina i briestovina, te koja su najshodnija sredstva tomu predsusresti" imalo je biti zadaćom riešenja ovogodišnje glavne skupštine hrv.-slav. šum. družtva. Budi dakle slobodno — i meni šumarskomu veteranu — u tome pitanju svoju rieči, koji ako i nisam član slavn. družtva, ipak sa osobitom pozornošću sve i-adnje, koje se šumarstva tiču, neprestance pratim. A uz to hoću, da ovdje izjavim mnienje koje sam stekao jedino na temelju višegodišnjeg službovanja u istih predielih, u gori rečenom predmetu. Svaki dogodjaj imade svoje uzroke, ovi su opet ili naravski, ili pako po osobitih upHvih prouzročeni. Kako svaka životinja svoju domovinu imade, u kojoj ona živiti i napredovati može´, isto je tako i kod bilja slučaj, koje si traži prije svega stojbinu sa pogodnim tlom, na kojoj pod priklonjenim zračnim uphvama uspjevati može. Protegnemo li to načelo na predpostaviti predmet, moramo prije svega na one okolnosti obzir uzeti, koje na uzgoj šuma i njegov uspjeh uharno uplivaju, a to je ponajprije stojbina (Standort) sa njenim unutarnjim kemičkim zadržajima, uz podporu khmatičnih odnošaja. Uzme li se u obzir, da posavske ravnice u obće sastoje iz pjeskovite ilovače sa gvozđovitim sadržajem, nečvrstim, toplim, jakim i dubokim zemljištem, koje rastu hrastovine poimence lužnjaka osobito prija, te u koliko iste |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 stojbinsko uvjete (kako postojeće sastojine dovoljno dokazuju) i briest ljubi, onda se može razabrati, zašto se tamo briest hrastovini toli rado pridružuje, poinladjuje, se još i tim laglje u hrastovih sastojina pošto imade lako sjeme, koje malo koja životinja napada, tako da isto skoro u cieloj množini, kako staro drvlje proizvadja, za pomladak zemljištu ostajp. Kao što briest, ljubi i jasen isto zemljište, osobito ako je ono više vlažno, pa baš i mokro. Usljed toga opaža se ta vrst drvlja najviše na prostorih poplavama podvrgnutima i po nizina, na kojih voda bez odoka više mjeseci leži, te gdje se jedino ljeti pod sunčanim uplivom prosuši. Na takvih položajih, na kojih hrastovina uspjevati ne može, sačinjava jasen obično u manjem ili većem obsegu čiste sastojine, tim sigurnije, pošto i njegovo sjeme, kao i kod briesta u cielini za pošumljenje prostora služi, i na veće daljine se razsijava. Kod takvih ođnošaja moći je težko sredstva pronaH, kojimi bi se razpremljenju jasenovine i briestovine u hrastovih branjevinah predsustresti moglo, jer bi se takova, pogledom na lahko razširenje sjemena spomenutih vrsti drveća i onda ne mogućim pokazala, ako bi se i sve u bližnjoj i dalnjoj okolici nahodeće se jasenovo i briestovo drvlje poništilo; — i to najprije tamo, gdje su šumski predjeli poplavama podvrgnuti. Nije to pako samo kod naravnoga pomladjivanja šuma slučaj, nego se takvi pojavi i kod pomladjivanja šuma umjetnim načinom, u istom neuklonivom razmjeru pojavljuju. Sa predpostavljenim zaključujem prvi dio mojeg kratkog razmatranja, naprvo navedenog predmeta; — nu u koliko mi se čini, da se na isto pitanje, jošte i drugo nadoveže, koje se takodjer s ovim u savezu riešiti imade, a to je pitanje, da li umješana jasenovina i briestovina uzgoju hrastovih šuma škodljiva, eventuelno u koliko, ili ne? Te alternative možemo ipak u jedan odgovor stegnuti, a taj glasi : — ne. Svrnemo li našu pozornost na svojstva drvlja, koja ista tečajem dobe njihovoga razvitka i trajanja pokazuju, to ćemo se međju ostalim osvjedočiti, da hrast medju one vrsti drvlja spada, koja svoje korenje duboko u zemlju pružaju; dočim jasen i briest, osobite svoje hraneće organe više prama površini tla razširuju; dakle da uzgoju i razvitku drvlja to mješanje vrsti niti smeta a jošte manje, da takovo onemogućuje uzgoj samih hrastika. Ne bi se moglo nadalje baš s nikoje strane podvojiti, da hrastu nepripada u istinu prednost pred svimi drugimi vrstmi drveća, bar u pogledu mu tehničke uporabivosti. Ako se pako svojstva drugih vrsti drvlja u promatranje uzmu, te jedno s drugim prispodobi, morali ćemo priznati, da briestovina i jasenovina hrastu u rečenom pogledu najbližnje stoje, te da se i izvan toga briestu, a osobito jasenu kao gorivu drvu, veća važnost od hrastovine priznati mora; da se dakle posve opravdanim i shodnim smatrati može, ako se u hrastovih sastojina Posavja obe rečene vrsti drveća uz hrast uzdržavale i uzgajale budu. Da se pri tom napokon lirastu prednost dati imade, iz dobro poznatih uzroka, samo se sobom razumjeva, pa ako bi ipak rečene nuzgredne ili druge slične |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5-— vrsti drvlja prevladati prietile, ili bar u neželjenoj množini se pojavile, to imade u takvih slučajevili šumarsko upraviteljstvo dovoljnu moć, da na prostoru nahodeće se drvlje i opet u pravi i svrsi shodui razmjer stavi, ili da suvišno drvlje sasvim sa prostora ukloni; — svrsi shodnim i umnim, u svoje doba preduzetim proredjivanjem dotičnih sastojina. Ne prekidajmo dakle mrtvački štap nad krasnimi jasenovimi i briestovimi stabli, koja bi se u hrastovih sastojiaah posavskih ravnica pokazivala; jer nam ona pružaju izvrstno tehničko, obrtno i gorivo drvlje, ako ne za ino, a ono svakako za neuklonivo kućansko gospodarstvo. U Zagrebu, koncem listopada 1884. Studija 0 nestajanju tresla u oguljenoj kori. Saobćuje Pavle Barišić, taksator. Ovu studiju gg. Miiutza i Schoiia donosi parižki list „Echo Forestier", organ za trgovinu s drvi, sa primjetbami Charles-a Vincent-a, a ini ju radi njezine važnosti za strojbaj-e i u obće one, koji sa korom rade, kao i radi njene naučne vriednosti ovdje iznosimo. Pomenuta gospoda izpitivahu raznu koru i pod raznimi okolnostuii. Naročitu pažnju obratiše na to, da doznadu, koliko se gubi tresla usljed dužjeg ležanja na skladištih; kakovi ima upliv vrierae po kakovom je guljena i kakovi upliv ima mjesto stovarivanja. Ovo je bilo nuždno izpitati, jer do onda neznadijaše se o tome gotovo ništa direktnoga. Toliko je samo bilo poznato, da kora dužim ležanjem gubi od svoje trogovinske vriednosti. Upliv trajanja pohrane. U ovome pogledu izpitivana je razna kora. Ponajviše poticaše ova sa svietske izložbe od g. 1878. Tada je izpitana njezina količina tresla, te je čuvana pod krovom, onako, kako se i u praksi obično čuva. Evo njekoliko postignutih resultata: 1. Brezova kora, po dolazku iz Norvežke, sadržavaše: tresla ekstrakt, tvari U studenu 1878 15-87„ . . . . lO-S"/« u lipnju 1880 8-27o ... . l2-,3"/„ Izgubila je dakle za ne pune dvije godine 7.6"/u tresla, a umnožila eksti aktivne tvari za 27<» ´ 2. Hrastova kora, iz Sologne sadržavaše: tresla ekstrakt, tvari U veljači 1879 12-0% ... . 5-20/,, u lipnju 1880 6-97,, ... . 5-8% Za 16 mjesecih dakle nestalo je 5´1"/<| tresla, a ekstraktivne tvari umnožiše se za 0´67o. |