DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— S ćemo
li, da nam se bar najprejim željam udovolji, najvećim tegobara već jedared
odmogne.


Nu kao što se s jedne strane nadamo, da neće drugovi šumari uvaživ sve
okolnosti — te po nami tuj iztaknute, te prije svega na sam taj naš šumski
veleposjed upravljene riefii shvatiti drugačije, nego li ih naumismo dati, to
s druge strani pako i opet i u naših šumskih veleposjednika
predmnjevamo toliko interesa po naš narodno-gospodarstveni
razvoj, da će takovi, budemo li ih znali za družtvo naše i ciljeve
mu interesirati, biti istom članovi, ne samo po imenu i
po godišnjem prinosu, no i činom — nipošto pako neimamo prava o
tom dvojiti dotle, dok sami nepoduzesmo sve i sva k postignuću gori iztaknutog
cilja.


Jer kako već napred iztaknuta imena i činjenice dokazuju, naši šumski
veleposjednici, neostaše nam bezuvjetno strani — a u koliko su dosada naši
sučlanovi veleposjednici rad družtva našega samo pasivno pratili — po našemu
mnienju, leži ponajveći dio krivnje na našoj strani.


K pitanju šumskih uzgoja u Posavju.


Piše Ante Benaković, c. kr. um. nadšumar.


Pitanje : „Koji su uzroci, da u posavskih šuma naravnim pomladjivanjem
odgojene sastojine većim dielom zapremljuje jasenovina i briestovina, te koja
su najshodnija sredstva tomu predsusresti" imalo je biti zadaćom riešenja ovogodišnje
glavne skupštine hrv.-slav. šum. družtva. Budi dakle slobodno — i meni
šumarskomu veteranu — u tome pitanju svoju rieči, koji ako i nisam član
slavn. družtva, ipak sa osobitom pozornošću sve i-adnje, koje se šumarstva tiču,
neprestance pratim. A uz to hoću, da ovdje izjavim mnienje koje sam stekao
jedino na temelju višegodišnjeg službovanja u istih predielih, u gori rečenom
predmetu.


Svaki dogodjaj imade svoje uzroke, ovi su opet ili naravski, ili pako po
osobitih upHvih prouzročeni.


Kako svaka životinja svoju domovinu imade, u kojoj ona živiti i napredovati
može´, isto je tako i kod bilja slučaj, koje si traži prije svega stojbinu
sa pogodnim tlom, na kojoj pod priklonjenim zračnim uphvama uspjevati
može. Protegnemo li to načelo na predpostaviti predmet, moramo prije svega
na one okolnosti obzir uzeti, koje na uzgoj šuma i njegov uspjeh uharno
uplivaju, a to je ponajprije stojbina (Standort) sa njenim unutarnjim kemičkim
zadržajima, uz podporu khmatičnih odnošaja.


Uzme li se u obzir, da posavske ravnice u obće sastoje iz pjeskovite
ilovače sa gvozđovitim sadržajem, nečvrstim, toplim, jakim i dubokim zemljištem,
koje rastu hrastovine poimence lužnjaka osobito prija, te u koliko iste




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 4 stojbinsko
uvjete (kako postojeće sastojine dovoljno dokazuju) i briest ljubi,
onda se može razabrati, zašto se tamo briest hrastovini toli rado pridružuje,
poinladjuje, se još i tim laglje u hrastovih sastojina pošto imade lako
sjeme, koje malo koja životinja napada, tako da isto skoro u cieloj množini,
kako staro drvlje proizvadja, za pomladak zemljištu ostajp. Kao što briest, ljubi
i jasen isto zemljište, osobito ako je ono više vlažno, pa baš i mokro. Usljed
toga opaža se ta vrst drvlja najviše na prostorih poplavama podvrgnutima i
po nizina, na kojih voda bez odoka više mjeseci leži, te gdje se jedino ljeti
pod sunčanim uplivom prosuši. Na takvih položajih, na kojih hrastovina uspjevati
ne može, sačinjava jasen obično u manjem ili većem obsegu čiste sastojine,
tim sigurnije, pošto i njegovo sjeme, kao i kod briesta u cielini za pošumljenje
prostora služi, i na veće daljine se razsijava.


Kod takvih ođnošaja moći je težko sredstva pronaH, kojimi bi se razpremljenju
jasenovine i briestovine u hrastovih branjevinah predsustresti moglo,
jer bi se takova, pogledom na lahko razširenje sjemena spomenutih vrsti drveća
i onda ne mogućim pokazala, ako bi se i sve u bližnjoj i dalnjoj okolici
nahodeće se jasenovo i briestovo drvlje poništilo; — i to najprije tamo, gdje
su šumski predjeli poplavama podvrgnuti. Nije to pako samo kod naravnoga
pomladjivanja šuma slučaj, nego se takvi pojavi i kod pomladjivanja šuma
umjetnim načinom, u istom neuklonivom razmjeru pojavljuju.


Sa predpostavljenim zaključujem prvi dio mojeg kratkog razmatranja, naprvo
navedenog predmeta; — nu u koliko mi se čini, da se na isto pitanje,
jošte i drugo nadoveže, koje se takodjer s ovim u savezu riešiti imade, a to
je pitanje, da li umješana jasenovina i briestovina uzgoju hrastovih
šuma škodljiva, eventuelno u koliko, ili ne? Te alternative
možemo ipak u jedan odgovor stegnuti, a taj glasi : — ne.


Svrnemo li našu pozornost na svojstva drvlja, koja ista tečajem dobe
njihovoga razvitka i trajanja pokazuju, to ćemo se međju ostalim osvjedočiti,
da hrast medju one vrsti drvlja spada, koja svoje korenje duboko u
zemlju pružaju; dočim jasen i briest, osobite svoje hraneće organe više prama
površini tla razširuju; dakle da uzgoju i razvitku drvlja to mješanje vrsti niti
smeta a jošte manje, da takovo onemogućuje uzgoj samih hrastika.


Ne bi se moglo nadalje baš s nikoje strane podvojiti, da hrastu nepripada
u istinu prednost pred svimi drugimi vrstmi drveća, bar u pogledu
mu tehničke uporabivosti.


Ako se pako svojstva drugih vrsti drvlja u promatranje uzmu, te jedno
s drugim prispodobi, morali ćemo priznati, da briestovina i jasenovina hrastu
u rečenom pogledu najbližnje stoje, te da se i izvan toga briestu, a osobito
jasenu kao gorivu drvu, veća važnost od hrastovine priznati mora; da se dakle
posve opravdanim i shodnim smatrati može, ako se u hrastovih sastojina Posavja
obe rečene vrsti drveća uz hrast uzdržavale i uzgajale budu.


Da se pri tom napokon lirastu prednost dati imade, iz dobro poznatih
uzroka, samo se sobom razumjeva, pa ako bi ipak rečene nuzgredne ili druge slične




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 5-—
vrsti drvlja prevladati prietile, ili bar u neželjenoj množini se pojavile, to imade
u takvih slučajevili šumarsko upraviteljstvo dovoljnu moć, da na prostoru nahodeće
se drvlje i opet u pravi i svrsi shodui razmjer stavi, ili da suvišno
drvlje sasvim sa prostora ukloni; — svrsi shodnim i umnim, u svoje doba
preduzetim proredjivanjem dotičnih sastojina.


Ne prekidajmo dakle mrtvački štap nad krasnimi jasenovimi i briestovimi
stabli, koja bi se u hrastovih sastojiaah posavskih ravnica pokazivala; jer nam
ona pružaju izvrstno tehničko, obrtno i gorivo drvlje, ako ne za ino, a ono
svakako za neuklonivo kućansko gospodarstvo.


U Zagrebu, koncem listopada 1884.


Studija 0 nestajanju tresla u oguljenoj kori.


Saobćuje Pavle Barišić, taksator.


Ovu studiju gg. Miiutza i Schoiia donosi parižki list „Echo Forestier",
organ za trgovinu s drvi, sa primjetbami Charles-a Vincent-a, a ini ju radi njezine
važnosti za strojbaj-e i u obće one, koji sa korom rade, kao i radi njene
naučne vriednosti ovdje iznosimo.


Pomenuta gospoda izpitivahu raznu koru i pod raznimi okolnostuii. Naročitu
pažnju obratiše na to, da doznadu, koliko se gubi tresla usljed dužjeg
ležanja na skladištih; kakovi ima upliv vrierae po kakovom je guljena i kakovi
upliv ima mjesto stovarivanja. Ovo je bilo nuždno izpitati, jer do onda neznadijaše
se o tome gotovo ništa direktnoga. Toliko je samo bilo poznato, da kora
dužim ležanjem gubi od svoje trogovinske vriednosti.


Upliv trajanja pohrane. U ovome pogledu izpitivana je razna kora.
Ponajviše poticaše ova sa svietske izložbe od g. 1878. Tada je izpitana njezina
količina tresla, te je čuvana pod krovom, onako, kako se i u praksi obično čuva.


Evo njekoliko postignutih resultata:


1. Brezova kora, po dolazku iz Norvežke, sadržavaše:
tresla ekstrakt, tvari


U studenu 1878 15-87„ . . . . lO-S"/«
u lipnju 1880 8-27o ... . l2-,3"/„
Izgubila je dakle za ne pune dvije godine 7.6"/u tresla, a umnožila eksti
aktivne tvari za 27<»


´ 2. Hrastova kora, iz Sologne sadržavaše:


tresla ekstrakt, tvari


U veljači 1879 12-0% ... . 5-20/,,
u lipnju 1880 6-97,, ... . 5-8%
Za 16 mjesecih dakle nestalo je 5´1"/<| tresla, a ekstraktivne tvari umnožiše
se za 0´67o.