DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 48 <-- 48 --> PDF |
46 Cisti prihod šuma Popnečni čisti prihod Cisti so prihod popo rali većao (-|-) odnosno polag stabil. polag uređj. K V u 11 0 V i 11 a nmatijio (—) za polag stabil, polag uređj katastra zemljarine katastra zemljarine u f 0 r i n t i b forintih post. u forintih Doljna Aastrija . 1,735.40G 2,840.802 +1,105.396 63´7 1-57 2-41 i Gornja Austrija 809.567 1,389.913 4-580.355 65-5 1-16 1-89 Salzhuržka 152.453 258,998 4-106.545 69.9 038 0-64 Štajerska (529.092 1,643.774 4-1,014.682 161-3 0.36 0-88 Koruška 202.639 539.388 +886.749 166-2 0-28 0 68 Kranjska 291,161 470.331 -179.770 61-7 042 0.61 Primorje 222.458 450.034 -227.576 102 3 0-70 111 T)almacija 40,580 117.296 +76.766 189-4 0-09 0-18 Čoska 7,013.115 6,742.154 - 270.961 3.9 2-68 2-57 Moravska 2,265.585 2,480.711 f 215.126 9.5 2-25 234 Šlezka 549.180 647.157 +97.977 17.8 191 2-14 TTkupno. 13.911.176 ! 17..531.15H +3,619.982 26-0 1-38 1-63 Ove nam skrižaljke pokazuju prije svega, da so je šumska površina katastralnih izkaza u svijuh krunovina izuzam Bukovine znatno povećala, koje se povećanje međjutim neima toliko pripisati i zbiljnom umnoženju šumišta, koliko tomu, da se sada medju šume ubrojiše i takove površino, koje do sada na obrašćene pašnike ili pako neproduktivna zemljišta ođpadahu. (Ovo posljednje valja osobito za Istru, Primorje i Dalmaciju, do6im se u Tirolskoj povećanje šumske površino prije svega utjelovljenju državnih šuma pripisati imade.) Kao što se šumska površina povećala, isto se tako malo ne u svijuh krunovinah umanjila površina pašnika i alpa (za 22-6 postotaka), doćiin se površje oranica, vrtova i vinograda takodjer većim prikazuje. Čisti prihod, a prema tomu i porezna dužnost šume, u koliko je moći razabrati, u svih je zemljah toli u cielosti, koli i po jedinici površine prigodom uredjenja zemljarine poskočila — izuzimajući jedinu Cesku, gdje je isti pao za 4 postotka. Poprečno se cisti prihod povisio od šuma po jedinici površja za 18 post. (u njekih krunovinah, kao n. p. Štajerskoj i Koruškoj, dapače za više od 100 postot.), đočim se pako nasuprot čisti prihod jedinice površja kod oranica samo za 8 postot., kod livada za 13 post. povisio, a isto tako se i opet čisti prihod vrtova, vinograda i pašnika poprečno manjim izkazuje po rali, nego li dosadanji, to vidimo, da katastralni čisti prihod šuma od dvijuh vrsti težatbenog tla najveće povišenje izkazuje. Ukupna svota čistog prihoda svijuh krunovina poskočila jest od 140-4 milijuna na 164-9 milijuna forintih, dakle za 24-5 milijuna više, od kojega viška medjutim samo 68"/^, na račun povećanja čistog prihoda spomenutih vrsti težatbe dolazi, đočim se ostalih 32*´/(} viška imađu pripisati pomnožanju i promjcnam težatbenog površja. Najveći dio viška ukupnog čistog prihoda ođpada na zemlje, gdje je do sada porezni provizorij obstojao, zatim na dolnju i gornju Austriju, Štajersku i Moravsku; ukuiJna se svota čistog prihoda umanjila u Češkoj (za 1-6 milijuna), Kranjskoj (za 0-7 milijuna) a neznatno takodjer i u Šlezkoj. Hrvatski gospodarski koledar za g. 1885. Od sviju h hrvatskih koledara u obće, koji su do sada ugledali svjetlo, nedvojbeno zaslužuje u svakom pogledu prvo mjesto koledar, što no ga za godinu 1885. uredio poznati profesor gospodarskog zavoda križevačkog Aleksander Russi, a izdao knjižar Gustav Neuberg u Križevcih. Isti jest kadar naknaditi svaki slični koledar budi njemački budi ini. Oni, koji se uz to vrlo dobrim i obsežnim gospodarskim priručnikom obskrbiti želje, neka se obrate na knjižaru Neuberga po rečeni koledar. Ciena 1 for. 20 nove. Ista knjižara drži na |