DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Za dokaz ovomu izradjivanju uzeo sam primjer vrlo raznolikih nosivostih u zakup davanog zemljišta, tako n. pr. Frajnićeva jada u području obćine pitomačke bila je najprije pet godinah u zakup dala po rali za 7 i 8 for. Minućem tog roka, reklo se je; površina ta leži posve u Magjariji, tudjincu nećemo šume saditi, nećemo im dati nikakove paše — dajmo u zakup oto zemljište obzirom na veću nosivost jošte na 10 godina. Slučaj htjede, te je pristupom novih konkurenta medjusobno ribanje natjeralo zakupninu preko 20 for. po rali — zemljište bo obećavaše zato vrieme cieni odgovarati rodovitošću, pošto isto sastojaše iz ilovače sa malo pieska i i premnogo humusa. Sada se pako obćenito znade, da zemljište godišnjom uporabivošću dadanomice gubi na snazi — kako dugo moći ćemo po tom Frajnićevu jadu tim načinom u zakup davati, ako pomislimo na budućnost? Na kratko [vrieme naći će se konkurencije, nu što će biti onda dok se zemljište iztroši i neplodnim postane? Tada će se morati ral, kako to prečesto u Hrvatskoj biva, po 2—3 for. u zakup dati. Osim svega toga nije niti kakvoća zemljišta svuda jednaka, tako n. pr. neposredno nuz Križnicu jest piesak i humus, na zakupnini Gulješ je skroz pjeskovito tlo, te se jedino gnojenjem po sadanjem zakupniku g. Aleksandru Prinke-u plodonosnim uzdržava — o tom sam se osobno osjedočio. Razumieva se po tom samo po sebi, da je prednavedeni zakupnik tražio produljenje zakupa, koj mu je i dozvoljen. Nemože se bo tražiti, da jedan zakupnik za drugoga tlo gnoji, potrebite gospodarstvene sgrađe, zdence i t. d. uzdiže, koje su za obdielavanje toli isoliranog gospodarstva neobhodno potrebne, tim, da mu potonji za 4 -5 godina bud iz osobne mržnje, bud iz pukog jala toli visoko zakupninu natjerava, da prvi nepostane dostalcem, te tako za bud što uloženu u sgrade glavnicu napustiti mora. Tomu valja s toga na put stati. Nemože bo zdravi čovječanski razum drugačije niti zaključiti, da bi zakupnik nesjeguran, za dulje vrieme zakupa drugačije gospodario, nego da redovitost zemljišta, što moguće više izcrpi sadjenjem i sjetvom dvojeg usjeva u jednoj godini n. p. jačma i repice i tada isto izsisano imovnoj obćini povrati. Za izbeći s toga takovu postupku zakupnika, moralo bi se mnogo dulje vrieme zakupa u Križnici i Uzkojluki ustanoviti — pa taj upravo postupak dovede me na misao, na koji način bi si mogla imovna obćina ustrojiti glavnicu, te tako za viekovita vremena budućnost osjegurati. Točka 3. Za utemeljenje glavnice odabrao sam si u mojem kotaru, u obćini pitomačkoj riekom Dravom skroz odtudjenu posve u Magjariji isohranu šumsku površinu Križnica-Uzkaluka i Frajnićeva jada, u površini od po prilici 890 rali. Površina ova iznajmljena neprestance na 40 godinah — osobito sada, dok |