DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 23     <-- 23 -->        PDF

^ 21 —


pako, da ima najsvetijom dužnosti i zadatkom života biti svim imovnim obćinam
ulagati što više glavnice u zapuštene kulture i opustošene goleti — taj se neće
ćiiditi opravdanoj tvrdnji hrvatskih šumara — da je budućnost većine imovnih
obćina dvojbena — te obstanak istih do temelja uzljuljan.


Uz sve to sveudilj se još slabo haje za toli opravdane tužaljke o posveiniišnjem
prepadanju šuma — te mjesto da se bar prijavljene štete mogućim
liospješenjem i´azpravljaju i utjerivaju — pozivlje se kvaročinac istom za 2—3
godine na razpravu — a o utjeranju dosudjene štete ni govora i t. d.


Kod takovih odnošaja jest narod još više obodren na haranje i pustošenje
šumah, te uz to što se oveći kompleksi prodavaju radi podmirbe potrebština,
izdaje se gradjevno i gorivo drvo svim toli mnogobrojnim diobami nastavšimi
delbenikom većinom bezplatno.


Narod pako naviknut, sve svoje potrebštine, kao obuću, porez, namet, sol
i t. d. podmiravati — držeć se one: „dok ja spavam šuma raste" — nastoji
što više basne iz šume izvući — te preprodajom drveta raznim neovlaštenikom
naročito pako obrtnikom i trgovcem za bud što šume izsjeći.


Uz sve to najveća reko bi neizliečiva rak-rana po uzgoj šuma jest navada
pasti po branjevinah.


To bi bili oni faktori, koje objeručke rade o zatoru šuma — te na koje
bi se naše političke oblasti osbiljnije osvrtati morale, no je to žalibože dosad
činjeno. Kod tih obstojnostih jest dakako bivstvovanje i obstanak i imovne obćiue
gjurgjevačke problematičan pak za osjegurat budućnost, te riešiti narod
nepodnosivog trha, nuždno bi bilo, da se u nekojih šumskih dielovih drugi sistem
gospodarenja uvede.


Šume Križnica, Uskaluka te Frajnićeva Jada obsižu površinu od 890 ralih
obkoljenu je s tri strane Di´avom, a četvrta jest imanje grofa Šomšića. Prošle
godine htio je gospodarstveni ured imovne obćine gjurgjevačke neprodatimi
preostatcii za trgovca Gutmana, žitelje obćine Pitomaca nadieliti ogrievnim drvom ;
nu ovi se odrekoše, te blagodati sbog nemogućnosti i težkoće prevoza preko Drave,
kao i zločestog rek bi neprolaznog puta. Usljed toga morao je gospodarstveni
ured ote ostanke drveta dražbom prodati, te je iste dostao zakupnik Prinke.


I tako jest, ota šuma za pravovlastno imovinsko žiteljstvo tako rekuć
nepristupna — izuzam nekoliko — do 10 konačarah sela Otrovanec, koji
jedino tamo obitavaju, da mogu lakše drvo krasti i prodavati, te tudju stoku
u te šume uz sniženu pristojbu na pašu tjerati.


Svi oni pako žitelji, koji si nepostaviše zadatkom života nedopuštenim načinom
šumom baratati, prodali su svoj posjed grofu Šomšiću.


Uzev nadalje u obzir, da obćina pitomačka dovoljno šumske površine posjeduje,
te da imovna obćina nesmaže troška — ote većinom zapuštene komplekse
valjano nasadjivati — lasno je razabrati, da bi se imovinsko zemljište
u površini od 890 ralih u Križnici i Uzkojluki bez svakog uštrba od šumskog
tla odtudjiti, te poljskomu gospodarstvu predati moglo — tim više, što se i
same imovne obćine uprava naziva: „Šumsk o-gospodarstveni ured".