DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 16 — U jednom i drugom slučaju, valja ipak biljke već druge godine, sa buturicami na otvoreno stanište u sjemeništu, 2—3 cm. porazdaleko, u redovih od 20 cm. razmaka, presaditi, za da se tako svrsi shodno odgojiti mogu. U drugoj kao i u prvoj godini valja biljke od korova čupanjem čistiti, te će se i u drugoj godini dva puta okopati, u trećoj godini pako, dovoljno je da se biljke, polag potrebe, samo 2 do 3 puta okopaju, i od korova očiste. To je postupak, koji se po izkustvu stečenom u ovih predjelih — preporučuje — a nuzgredno budi spomenuto, da su naročito vrebci silno štete nanjeli ovopodručnim sjemeništam, uzprkos svijuh naprezanja i mjera, koje se protiva njim poduzeše — te je tako pošlo za rukom, jedva 20.000 kom. omorikovih biljka spasiti i u sjenicu staviti, ariševa sjetva dobro je uspjela. Sadjenice javora u sjemeništu vrbovačkom, nisu u proljeće presadjene — jer baš u to vrieme presadnje tamo još nije bilo popunjeno mjesto kot. šumara. Gfodine 1884. zasijeno je u sjemeništu križevačkom 6 klgr. omorike, 1 klgr. ariša, 3 klgr. javora i 10 klgr. bagrema, u onom u Popovači pa S´/^ klgr. omorike, l´/a klgr. ariša i 3´/2 klgr. javora." Koja bi svojstva moralo šumarsko osoblje posjedovati? I. A., nadšumar. Kao što svaki i najmanji kotač u automatu, prema svojem ustroju i svoju stanovitu zadaću te djelokrug ima, isto tako precizno mora u upravnom organizmu određjena biti sfera djelovanja pojedinih organa, prema njihovoj sposobnosti; jer inače organizam prestaje pravilno vršiti svoje funkcije, jedno uđo smeta drugo, a ovo pak pomiče s puta treće i t. d. dok sbrka nepočme svoje slavje slaviti. A što znači sbrka u životu gospodarstvenom? To je razsulo i propast gospodarstva. Dakako, što je gospodarstvo veće, što reprezentira veće glavnice tim se i upravni kaos strožije svjeti; baš kao što je kod velike vojske nered i komešanje strahom proizvedeno, puno pogibeljuije i zamašnijih posljedica, nego kod male čete. U malom gospodarstvu nered se uslied jednostavne uprave — koja je ne riedko u jednoj jedinoj osobi predstavljena — te radi boljeg pregleda, brže sazna, pa mu se i tragovi laglje izbrišu, a cielokupno narodno gospodarstvo nebi mu ni samu posvemašnju propast jako oćutilo. Ali drugčije biva to kod velikih gospodarstva, kod kojih tek godine posljedice odkriti mogu, no na žalost tada je već dvojben uspjeh i uz dobre doze korenitog lieka. Kod nas možemo nazvati imovne obćine po svojem posjedu, velika gospodarstva. Gospodarstva su to, koja sačinjavaju najveći dio narodnoga imetka, pa s toga ni prema njihovom bitisanju nesmijemo indiferentni biti. Napredak tih gospodarstva mora nam na srcu ležati jer ćemo njim, samo naš narod ..«.—/^rl;f^ TvnVinliSav mii matfiriialno blaffostanie. |