DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — kako to iztraživanji dokazano upravo pregoriše. Za osjegurati bar u buduće uspjeh — preduzete su slieđeće mjere: Zemlja poviše ležeća, takova — da voda od nje — u koliko probila nebi — polahko odticati može, imat će se zdravo šumskom crnicom pođjubriti. Djubar imade se ipak već godinu prije uporabe u šumskom vrtu na kup sgrtati, za da tako prosprhne; dobru propustnu zemlju dosta je ovim djubrom zagnojiti, lošu i slabo propustnu meketu, valja ipak prije dobro odkopati, i onda tek prema njezinoj kakvoći sa naslagom šumske crnice, od 6—10 cm. debljine na jednako pokriti. U tu se naslagu onda 1—15 cm. duboku zasije sjeme, a razumije se samo po sebi, da valja sve korenje osobito ono od pirike, kod priredjivanja zemlje brižno odstranjivati. Sjetvu valja u ovih krajevih, obavljati u drugoj polovici mjeseca travnja, a podnipošto prije. Ranije zasijano sjeme, radi nizke temperature leži bez da klije u zemlji, te se tako češće i izkvari. Rano sijano sjeme omorike — osobito ako je šumski vrt blizu kuća kako to i jest — vrebci rado napadaju, [to je ta pogibelj tim manja — čim kasnije sijemo. Vrebci se nedadu, inače van fizičnom silom preplašiti odnosno odstraniti, i s toga valja, čim se opazilo da vrebci usjev napadaju, isti čuvati pokrivanjem — bud mahom — bud granjem. Čim sjeme začme klijati — valja s jur spomenutih razloga odstraniti s njega mah. Bolje se medjutira preporučuje pokrivanje granjem, po kojem se uz to mogu namještati za jutra još i lepkove šibke — dok sjeme neproklije. Ove šipke valja ipak svaku večer i opet sabrati — hoćemo li ih i za dulje sačuvati dobre. Kada je sjeme proklilo, valja odmah nad isto smjestiti umjetna štitila t. j . nad usjevom namještati sjenice. Te sjenice treba, da stoje na 1´5—2 m. dugih stupovih, koje uz to još do ´/^ metra duboko u zemlju zakopati valja — ovaki sa kukami proviđjeni stupovi ponamještaju se u razmacih od najviše 2 metra — te se onda načini krovište od bukovog granja i korovja, nu ipak samo u toliko, da sunce još sveudilj mjestimice probijati može. Pod timi sjenicami, moći pljeti kao i svako ino djelo obavljati, češće treba još i sa strane ograditi te sjenice, što se prislanjanjem hvoja čini. Pod takovimi sjenicami, moći je odgojiti dovoljno snažne sadnice već u prvoj godini, za da im ipak nenahudi mraz jeseni, valja te jednogodišnje biljke, još prije nastupa jesenskih mrazova, t. j . oko prve polovice listopada, ponješto posipati rahlicom zemljom, da se mladice mrazom neizvuku iz tla, odnosno da korenje istih, neogoli, te da ga u slučaju potrebe možemo i opet utisnuti u zemlju. Za da se ipak izbjegne gradnji takovih umjetnih sjenica, preporuča se ako je šumaru na ruku, da sjetvu načini u zemlji, kako ju gori već opisasmo, priredjenoj, nu u zasjeni, t. j . pod obstorom stojećih stablja, koje će biljke poput sjenice čuvati. Najbolje se zato preporučuju progalne sječine — bukovih sastojinah, koje će osim toga, što mladi nasad štite, moći još i uvjek dobru mekotu pružati, a isto se tako u istu svrhu mogu upotrebiti i redje zasadjeni voćnjaci. |