DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — 3. 2"/^ od prve, po družtvu definitivno podieljene godišnje plaće, i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je službenik u vrieme stalnog nađiještanja normalnu starost od 35 godinah premašio. 4. 5"/o tekuće plaće i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je član u vrieme oženjenja 50 godina premašio, a supruga za više od 15 godina mladja od njega. Družtvo južne željeznice samo, pako doprinaša zadrugi godimićni prinos, koji odgovara sbroju u prošloj godini unišlih 4 i G´/g prinosa članova zadruge. Pri tom nevalja zaboraviti i na to, da je obstanak đružtva donjekle osjeguran već i velikim brojem učestnikah. Polag pravila mirovinske zadruge c. kr. povelj. družtva južne željeznice, proračunahu se prinosi službenika, imajućeg 800 for. godišnje plaće, kojoj se isti nakon 35 godina obavljene službe, na ime mirovine nadati može, u a) 507" godišnje plaće na ime pristupnine u iznosu od. .. . 150 for. 6) 4"/o godišnje plaće na ime godišnjeg prinosa sa 12 for. c) isto tolike svote, na ime prinosa družtva južne željeznice 12 for. Ukupni iznos godišnjih prinosa 24 for. Time pako držim, da sam dovoljno razjasnio, da su moje bojazni u pogledu mogućnosti svojevremenog udovoljavanja potrebam i zahtjevom, od strane mirovinske zadruge otočke imovne obćine, dosta temeljite. Šumski uzgoji po ubarno-obćinsicih šuma područja l Po izvješću nadšumara J. Furlana. Vadimo iz glavnog izvješća * kr. žup. nadšumara J. Furlana u Križevcih, što no ga za god. 1883. podnio kr. podžupaniji, sliedeći opis stanja šumskili uzgoja, po tamo područnih urbarno-obćinskih šuma u god. 1883. „U proljeću god. 1883. zasijana su sjemeništa u Križevcih, (za šumskoupravni kotar križevački) u Popovači i Ludbregu , te u Vrbovcu. Na prvih trijuh mjestih zasijano je omorikovo i ariševo sjeme, a osim toga je u ludbrežkom sjemeništu zasijano jošte i bagremovo sjeme, u svrhu pomladjenja njekih podravskih nizina. U koliko proljeće, jer sušno, slabo prijalo klijanju — mogo je uspjeh biti dvojben — te bje s toga sjeme, koje bje u dobro razrovanu zemlju zasijano, pokrito mašinom. — To se medjutim i opet pokazalo neshodnim — jer pokrivanje to pospješuje klijanje, a biljke uslied bujnosti stojbine kao i umjetnog hladila radi, odviše tjerahu u vis — tim su pako postale duge i tanke poput niti, tako da im i najmanja suša uz sunčani žar škoditi mora — iste bo * Ovo je izvjese visoka kr. zemalj. vlada odpisom od 19. kolovoza 1884. br. 29.225 ustupila družtvu na shodnu porabu u „Šum. listu". |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — kako to iztraživanji dokazano upravo pregoriše. Za osjegurati bar u buduće uspjeh — preduzete su slieđeće mjere: Zemlja poviše ležeća, takova — da voda od nje — u koliko probila nebi — polahko odticati može, imat će se zdravo šumskom crnicom pođjubriti. Djubar imade se ipak već godinu prije uporabe u šumskom vrtu na kup sgrtati, za da tako prosprhne; dobru propustnu zemlju dosta je ovim djubrom zagnojiti, lošu i slabo propustnu meketu, valja ipak prije dobro odkopati, i onda tek prema njezinoj kakvoći sa naslagom šumske crnice, od 6—10 cm. debljine na jednako pokriti. U tu se naslagu onda 1—15 cm. duboku zasije sjeme, a razumije se samo po sebi, da valja sve korenje osobito ono od pirike, kod priredjivanja zemlje brižno odstranjivati. Sjetvu valja u ovih krajevih, obavljati u drugoj polovici mjeseca travnja, a podnipošto prije. Ranije zasijano sjeme, radi nizke temperature leži bez da klije u zemlji, te se tako češće i izkvari. Rano sijano sjeme omorike — osobito ako je šumski vrt blizu kuća kako to i jest — vrebci rado napadaju, [to je ta pogibelj tim manja — čim kasnije sijemo. Vrebci se nedadu, inače van fizičnom silom preplašiti odnosno odstraniti, i s toga valja, čim se opazilo da vrebci usjev napadaju, isti čuvati pokrivanjem — bud mahom — bud granjem. Čim sjeme začme klijati — valja s jur spomenutih razloga odstraniti s njega mah. Bolje se medjutira preporučuje pokrivanje granjem, po kojem se uz to mogu namještati za jutra još i lepkove šibke — dok sjeme neproklije. Ove šipke valja ipak svaku večer i opet sabrati — hoćemo li ih i za dulje sačuvati dobre. Kada je sjeme proklilo, valja odmah nad isto smjestiti umjetna štitila t. j . nad usjevom namještati sjenice. Te sjenice treba, da stoje na 1´5—2 m. dugih stupovih, koje uz to još do ´/^ metra duboko u zemlju zakopati valja — ovaki sa kukami proviđjeni stupovi ponamještaju se u razmacih od najviše 2 metra — te se onda načini krovište od bukovog granja i korovja, nu ipak samo u toliko, da sunce još sveudilj mjestimice probijati može. Pod timi sjenicami, moći pljeti kao i svako ino djelo obavljati, češće treba još i sa strane ograditi te sjenice, što se prislanjanjem hvoja čini. Pod takovimi sjenicami, moći je odgojiti dovoljno snažne sadnice već u prvoj godini, za da im ipak nenahudi mraz jeseni, valja te jednogodišnje biljke, još prije nastupa jesenskih mrazova, t. j . oko prve polovice listopada, ponješto posipati rahlicom zemljom, da se mladice mrazom neizvuku iz tla, odnosno da korenje istih, neogoli, te da ga u slučaju potrebe možemo i opet utisnuti u zemlju. Za da se ipak izbjegne gradnji takovih umjetnih sjenica, preporuča se ako je šumaru na ruku, da sjetvu načini u zemlji, kako ju gori već opisasmo, priredjenoj, nu u zasjeni, t. j . pod obstorom stojećih stablja, koje će biljke poput sjenice čuvati. Najbolje se zato preporučuju progalne sječine — bukovih sastojinah, koje će osim toga, što mladi nasad štite, moći još i uvjek dobru mekotu pružati, a isto se tako u istu svrhu mogu upotrebiti i redje zasadjeni voćnjaci. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 16 — U jednom i drugom slučaju, valja ipak biljke već druge godine, sa buturicami na otvoreno stanište u sjemeništu, 2—3 cm. porazdaleko, u redovih od 20 cm. razmaka, presaditi, za da se tako svrsi shodno odgojiti mogu. U drugoj kao i u prvoj godini valja biljke od korova čupanjem čistiti, te će se i u drugoj godini dva puta okopati, u trećoj godini pako, dovoljno je da se biljke, polag potrebe, samo 2 do 3 puta okopaju, i od korova očiste. To je postupak, koji se po izkustvu stečenom u ovih predjelih — preporučuje — a nuzgredno budi spomenuto, da su naročito vrebci silno štete nanjeli ovopodručnim sjemeništam, uzprkos svijuh naprezanja i mjera, koje se protiva njim poduzeše — te je tako pošlo za rukom, jedva 20.000 kom. omorikovih biljka spasiti i u sjenicu staviti, ariševa sjetva dobro je uspjela. Sadjenice javora u sjemeništu vrbovačkom, nisu u proljeće presadjene — jer baš u to vrieme presadnje tamo još nije bilo popunjeno mjesto kot. šumara. Gfodine 1884. zasijeno je u sjemeništu križevačkom 6 klgr. omorike, 1 klgr. ariša, 3 klgr. javora i 10 klgr. bagrema, u onom u Popovači pa S´/^ klgr. omorike, l´/a klgr. ariša i 3´/2 klgr. javora." Koja bi svojstva moralo šumarsko osoblje posjedovati? I. A., nadšumar. Kao što svaki i najmanji kotač u automatu, prema svojem ustroju i svoju stanovitu zadaću te djelokrug ima, isto tako precizno mora u upravnom organizmu određjena biti sfera djelovanja pojedinih organa, prema njihovoj sposobnosti; jer inače organizam prestaje pravilno vršiti svoje funkcije, jedno uđo smeta drugo, a ovo pak pomiče s puta treće i t. d. dok sbrka nepočme svoje slavje slaviti. A što znači sbrka u životu gospodarstvenom? To je razsulo i propast gospodarstva. Dakako, što je gospodarstvo veće, što reprezentira veće glavnice tim se i upravni kaos strožije svjeti; baš kao što je kod velike vojske nered i komešanje strahom proizvedeno, puno pogibeljuije i zamašnijih posljedica, nego kod male čete. U malom gospodarstvu nered se uslied jednostavne uprave — koja je ne riedko u jednoj jedinoj osobi predstavljena — te radi boljeg pregleda, brže sazna, pa mu se i tragovi laglje izbrišu, a cielokupno narodno gospodarstvo nebi mu ni samu posvemašnju propast jako oćutilo. Ali drugčije biva to kod velikih gospodarstva, kod kojih tek godine posljedice odkriti mogu, no na žalost tada je već dvojben uspjeh i uz dobre doze korenitog lieka. Kod nas možemo nazvati imovne obćine po svojem posjedu, velika gospodarstva. Gospodarstva su to, koja sačinjavaju najveći dio narodnoga imetka, pa s toga ni prema njihovom bitisanju nesmijemo indiferentni biti. Napredak tih gospodarstva mora nam na srcu ležati jer ćemo njim, samo naš narod ..«.—/^rl;f^ TvnVinliSav mii matfiriialno blaffostanie. |