DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — 3. 2"/^ od prve, po družtvu definitivno podieljene godišnje plaće, i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je službenik u vrieme stalnog nađiještanja normalnu starost od 35 godinah premašio. 4. 5"/o tekuće plaće i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je član u vrieme oženjenja 50 godina premašio, a supruga za više od 15 godina mladja od njega. Družtvo južne željeznice samo, pako doprinaša zadrugi godimićni prinos, koji odgovara sbroju u prošloj godini unišlih 4 i G´/g prinosa članova zadruge. Pri tom nevalja zaboraviti i na to, da je obstanak đružtva donjekle osjeguran već i velikim brojem učestnikah. Polag pravila mirovinske zadruge c. kr. povelj. družtva južne željeznice, proračunahu se prinosi službenika, imajućeg 800 for. godišnje plaće, kojoj se isti nakon 35 godina obavljene službe, na ime mirovine nadati može, u a) 507" godišnje plaće na ime pristupnine u iznosu od. .. . 150 for. 6) 4"/o godišnje plaće na ime godišnjeg prinosa sa 12 for. c) isto tolike svote, na ime prinosa družtva južne željeznice 12 for. Ukupni iznos godišnjih prinosa 24 for. Time pako držim, da sam dovoljno razjasnio, da su moje bojazni u pogledu mogućnosti svojevremenog udovoljavanja potrebam i zahtjevom, od strane mirovinske zadruge otočke imovne obćine, dosta temeljite. Šumski uzgoji po ubarno-obćinsicih šuma područja l Po izvješću nadšumara J. Furlana. Vadimo iz glavnog izvješća * kr. žup. nadšumara J. Furlana u Križevcih, što no ga za god. 1883. podnio kr. podžupaniji, sliedeći opis stanja šumskili uzgoja, po tamo područnih urbarno-obćinskih šuma u god. 1883. „U proljeću god. 1883. zasijana su sjemeništa u Križevcih, (za šumskoupravni kotar križevački) u Popovači i Ludbregu , te u Vrbovcu. Na prvih trijuh mjestih zasijano je omorikovo i ariševo sjeme, a osim toga je u ludbrežkom sjemeništu zasijano jošte i bagremovo sjeme, u svrhu pomladjenja njekih podravskih nizina. U koliko proljeće, jer sušno, slabo prijalo klijanju — mogo je uspjeh biti dvojben — te bje s toga sjeme, koje bje u dobro razrovanu zemlju zasijano, pokrito mašinom. — To se medjutim i opet pokazalo neshodnim — jer pokrivanje to pospješuje klijanje, a biljke uslied bujnosti stojbine kao i umjetnog hladila radi, odviše tjerahu u vis — tim su pako postale duge i tanke poput niti, tako da im i najmanja suša uz sunčani žar škoditi mora — iste bo * Ovo je izvjese visoka kr. zemalj. vlada odpisom od 19. kolovoza 1884. br. 29.225 ustupila družtvu na shodnu porabu u „Šum. listu". |