DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
smješćati, kako će što moguće kraće vrieme u doiliru sa vlažnim vazduhom stajati. Osim toga treba se osvrtati i ua barometar i metereoložka opažanja prije nego se guljenju pristupi. Druga je stvar to, da okolnosti stovarivanja i pohrane tako jako na kakvoću kore upliva imadu, o ćemu valja vazda računa voditi. Lokal mora biti siih, te ga valja zračiti na suhom vremenu. Vidjeli smo, kako nepogodan vazduh povodi guljenje tresla; ovaj vazduh je u toliko opasniji, u koliko je vlažniji. Kora uvezena suha i po suhom vremenu, očuvati će se najbolje, samo ako se prostorije, koje treba da su zatvorene, suhe i svietle, po liepom vremenu zrače, ili da budemo jasniji, sačuvati će se najviše od onoga tresla, što ga sadržavaše u vrieme guljenja. Na posljedku, da saberemo treći podatak izpitivanja yiomenute gospode, a taj je, da nevalja preko mjere u zaUhi držati koru, jer ona, ako je i dobro pohranjena, gubi zastaravajuć svakako manju ili veću količinu tresla. ,, ´,; Sada još nješto o ekstraktivnoj tvari. Ova tvar ne hvata se za kožu kao treslo, ali ta materija ima i opet veoma veliku važnost u činu (Lohbeize). Imao sam prilike osvjedočiti se, da kora, koje sadržavaše više ekstraktivnih tvari, a manje tresla davaše bolji i jači čin. Nije dakle svejedno, ima li kora u sebi manje ili više ekstraktivne tvari, i kada ju analiza pokaže u znatnijo količini, može si prodavaoc čestitati, a kupac valja o tome takodjer vazda računa da vodi. Pitanja, koja su tako dugo vremena nejasna bila, počimaju se bistriti i razjašnjavati, i mi čestitamo gospodi izpitavačem, a naročito g. Miintzu, koj nam je priobdio svoja iztraživanja o treslu i raznih uplivih, koji mu snagu i kakvoću umanjavaju, pošto je proučio sastav kože. Tako Charles Vincent, a mi možemo dodati: Hvala i Charlesu Vincentu na njegovim razložnim primjetbama. K pitanju umirovljenja naših lugara. Piše Gustav Pauza, nadšumar. Utemeljenjem lugarske pripomoćne zadruge u Otočcu, imade se u smislu pravila, te zadruge — prije svega obezbjediti budućnost lugarskoga osoblja, te imovne obćine.* Time se nastojalo poboljšati stanje Ijudih, koji sav svoj život posvetiše službi, punoj truda, muke i napora, kao i povdanja i strpljivosti. Ljudi ti pako, još i tim težje podnašaju sudbinu svoju, u koliko im bo manjka, ona inteligentnom te znanstveno naobraženom šumaru rek bi prirodjena — ljubav k zvanju i struci, koja mu individialnom ljubavi k naravi i lovu, još i u mnogome težko zvanje osladjuje. Sasma je naravno dakle, ako se * Vidi: »Šumarski list« g. 1884. str. 56 i slieđeće, članak »Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugara.« |