DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 294 — danas slegla nije, te da se temeljne zasade te nove nauke, ne samo s teoretičkog nu osobito i s praktičnoga stanovišta, po šumarih njekom nepoznatom do onda u šumarskoj literaturi žestinom pobijahu. Osobito žestoka bijaše ta borba, medju šumari susjedne Njemačke. Nu već oko godine 1860. preniela se ta borba i u Austro-Ungariju. U to doba bo poznati strukovnjaci Juiijo i Robert Miklitz pokušaše, temeljne zasade i pravila Presslerovog „racionalnog šumara", odnosno nauku o čistom prihodu, tumačiti i razjašnjivati sa praktičnoga stanovišta, objelodaniv djelce „Beleuchtung der Grundsatze iind Regeln des rationellen ´Waldwirthes von M. R. Pressler. Olomutz 1861." U tom vrlo popularnim načinom pisanom djelcu, (koje svim onim koje se Presslerovom naukom pobližje upoznati žele, najtoplije preporučujemo,) razjašnjuju i razmatraju, odnosno tumače nam se pravila, nauke o čistom prihodu, sa gledišta strogo praktičnoga. Priznavajući u načelu teoretičku temeljitost te nove nauke o čistom prihodu, predlažu spomenuti pisci a i dokazuju, da je za praktičnu uporabu iste potrebna raznolika modifikacija temelja i uporabe. — Dokazi pri tom spomenuti većim su dielom toli nepobitni, da će ih svaki nepristrani praktični šumar usvojiti. Pitamo li dalje, koju praktičnu vriednost nauka o čistom prihodu imade za šumsko gospodarstvo, to nam prije svega iztaknuti, malo ne izključivu uporabu iste u nauci računanja vriednosti šuma, sastojinah i šumskog tla, kod prodaje i nabave, dioba, nagoda, izvlastba i odštećivanja za šumske kvarove, kao i kod prispodobljanja efektah raznih načina šumskog pomladjivanja itd. S ovih razloga pako nemogu ni najodrešitiji protivnici teorije nauke o čistom prihodu, biti bez takove, i oni ju danas već upotrebijivati moraju, naročito kod sastavljanja t. z. šumsko-gospodarskih osnovah iliti uredjivanja šumskog gospodarenja na temeljih umnog šumarenja. U ovih bo slučajevih Pfesslerova nauka omogućuje rešavanje stanovitih načelnih pitanja odnosećih se na osnuće dojdućeg gospodarstva, a naročito i utanačivanje obhodnja, na stalnom znanstvenom osnovu. Nadalje joj pripada velika zasluga po pospješivanje razvoja nauke o šumarskom obrtničtvu kao i nauke o šumarskoj produkciji, jer ma sve da i nemožemo, po teoriji o čistom prihodu za sadjenje i uporabu šuma utanačene privatno gospodarske temeljne zasade u dosadanjem teoretičnom obliku, bezuvjetno uz naše šumarske odnošaje u praksi usvojiti, to ih ipak možemo bez napuštanja samog temeljnog načela nauke, uporabljivati onda, kad ih mjestnim šumarskim odnošajem odgovarajuće prilagodimo. Nejma nadalje dvojbe, da će nauka o čistom prihodu i po naše domaće šumarstvo postati od najveće važnosti, samo dok ju zbiljnim odnošajem prilagodimo, naročito zato, što uporaba iste nepredmjeva samo promjenu dosadanjih |