DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 292 — Stroj ovaj, providjen sa šarafom za prikapcanje na deblo, motku ili ma koji stalak, svagdje se lasno postavi, a jer se objektivna slika u pravokut kroz prizmu prenaša na ocularnu leću, to se sjeđeć ili stojeć u naravnom položaju glave svaki dio krošnje motri, pa se zato stroj osovno ili vertikalno kretati može. Jedno mu još manjka, a to jest, priložiti mu visino-i debljomjer po sustavu Winklerovog — tada se tim sjegurnije i kockovina ili plašt krošnje proračunati može. Time bi moj obćeniti opis i način prociene plođomjerom svršio, a ako prispijem, izraditi ću k ovom i posebne skrižaljke uz naputak, a da se ovo što obsežnije i temeljitije složiti može, bilo bi šumarstvo svakom onom zahvalno, koji bi u tom pripomogao. Danas stoji ciena hectolitru bukvice 1 for. 40 nČ., a žira 2 for. 20 nove., pa ista se uz točne prociene u kratko vrieme znatno još povisiti može — sve na Hrvatsku korist; što, za koliko jeftinije žirenje prodajemo, za toliko jeftinije i svinjetinu tuđjin jede, a da ova dnevno u cieni skače, pripisati je jedino tomu, što je žiro vina dnevno skuplja, koje diobom i omašnijim podsjećanjem šumab - zato slogom i ovdje napred! Važnost nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo. Uzesmo već g. 1882. u ovome listu raspravljati o t. zv. nauci o čistom prihodu. Kako su pako u obće ta nauka i razglabanja ob istoj još sveudilj na dnevnom redu strukovnjačkih razmatranja, budi nam slobodno u sljedećem objelodaniti članak, što no ga nedavno u „Oesterreicbische Forst-Zeitung" objelodanio šumarski ravnatelj H. Bretschneider, te iz koga sliedeće vadimo:* Za moći valjano prosuditi važnost t. zv. Presslerove nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo, treba, da prije svega nepristrano i pomno prorešetamo težnje i ciljeve u nas sada uobičajnog šumsko-gospodarskog sustava, mane mu i manjkavosti. Toli u Austro-Ungariji, koli u većem dielu Njemačke stiatraše se do najnovijeg doba toli za državne i obćinske, koli i za oveće šume privatnika temeljnim osnovom .gospodarenja, nastojanje oko postignuća koliko iole moguće većeg . nečistog prihoda, uz istodobno čim veće osjeguranje potrajnosti dosadašnjega prihoda drvne gromade. U svrhe utanačenja i postignuća toga cilja, sliedi, na temelju manje više točnog procjenjivanja drvne zalihe, proračunanje prihoda za sliedeće gospodarstveno razdobje. Smatrajući pri tom, da je jur svim zahtjevom uredjenja dojđućeg šumskog gospodarenja udovoljeno, ako se na papiru (u šumsko-gospodarskoj osnovi) liepo poredaju, sve jednu gospodarsku ciel sačinjavajuće sastojine, u okviru uobičajne, ili pako na temelju najvećeg poprečnog prirasta ustanovljene, obhodne dobe, po načinu uredjenja razšestarenja na jednake plohe, Tidi: »OesterreicMsche Forst-Zeitung« br. 51: »Die Bedeutung der Eeinertragslehre filr die Waldwirthschaft.« |