DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 340 — Ribe umorene žegom sunea. Vadimo iz „Oesterr. Forst, Zeitung." ~ Je?:ero Enghier u Francezkoj obilovaše vrstnimi nbami — pružajući tako znamenitu dobit svake pete godine za odplavlanja. Uslied prevelike žege za mjeseca srpnja izumreŠe sve ribe tog jezera. Ogromne ribe, kakove pHje ribari redko uhvatiše, ležahu na ducete pokrepale uz hiljade omanjih na površju vode^ tako da se sa sanitarno policajnih uzi´oka moraše poloviti, ter duboko pod zemlju zakopati, a osim toga se još i posebna desinficirajuća sredstva moraše upotrebiti, za obuvati okoliš od pogubnih posljedica. Jezero morat de se sada iznoviSno zamladiti ribom. Pasja bolest. Češki list „Hospodar" spominje, da se psi tako mogu obraniti protiva pasjoj bolesti (Hundskrankheit), da im se u starosti od 2 mjesesa podade u veličini crnog oraha mane (Manna) u mlieku rastopljeno. Vele, da taj liek lovci jur odavna uspješno uporabljuju. J. M. Brisovl u Sedmlgradskoj. Čitamo u ,,Oesterr. Forstzeitung", da se u šumah občinah Solyomko, B4tos i Ujfalu nedaleko Klausenburga tolika množ risova (Luehse) pojavilo, da se ljudi boje u šume, te je oblast toga radi odredila posebne hajke protiva toj pogibeljnoj zvjeradi. K pošumljenju krasa u Kranjskoj. Zemaljski glavar barun Winkler podnio je po nalogu poljoprivrednog ministarstva kranjskomu pokrajinskomu saboru nacrt posebnog zakona za pošumlenje krasa u Kranjskoj na ustavni pretres. — Kad če se u tom pogledu štogodj ozbiljna učiniti u nas ? 2Tahlada. Citomo u „Seoskom gospodaru" : ^^Od nahlade često dobije čovjek trganje u ledjih, vratu, krstovih i drugih udovih tiela, da kadšto ni maknuti nemože njima. —- Kao liek od takove bolesti preporuča njeld američki IjeČnik ovaj postupak: Umoči krpu €anela u vruču vodu, koliko ju ruka pođnieti može, ožmakni te metni na boieče udo, na to previni gutaperčin papir ili suhu krpu, da se toplina brzo neizpari, ponavljaj isto svakih 5 do 10 časaka, pak če nestati boli. U tu svrhu treba da imaš više komada flanelaj pak da ga višestruko složiš, da drži duže vručinu. Novi stroj za kockovanje. G-. Moritz Sehinzel, vlastelinski nadšumar u j,Groslobmingu" pošta Knittelfeld u Štajerskoj, izumio je stroj, koga je nazvao „Seibst - cubirungs-Meterstab", kojim se vrlo spretno i lasno dade neposredno i bez računanja ustanovljivati tjelesnina letava, dasaka, greda, tesane i rezane gradje, složaja cepanice i sličnim oblikom i tjelesam, zatim površine okrugah i njihove umnoži, sadržine valjaka, klipova, trupaca i okruglog drvlja u obče. Zatim telesnlna debala po poprečnoj debljini, promjeru u prsnoj visini kao i po obličnih brojevih. Stroj vele da je vrlo točan i preporuke vriedan. Osobita promocija. Kr. grčki šumarski pra-nadzornik Nikola Aristomenes Chloris iz Atene polučio je javnom disputacijom devetijiih teza čast doktora državoslovne fakultete sveučilišta u Ateni. Desertacija bila je razprava ob „Šumskih srezovih Grčke" — Questio inauguralis „Šumarstvo starih Grka." — G. Chloris bio je slušateljem šumarske akademije u Tharandu. Sa visoke škole za zemljotežtvo u Beču. Tečajem zimskog polulječa god. 1884—85, držat če na upitnom učilištu predavanja; 17 redovitih i vanrednih profesora, 12 honorar, i privatnih docenta i 2 učitelja za gospodarsko-šumarsko kulturnu tehniku. Rektorom izabran je redoviti javni profesor zakonoslovja i upravoslovja Dr. Gustav Marhet. Urarli. Dne 27. kolovoza umro je u 76. godini života i>oznati strukovnjak Dr. Antun vitez Masch, ravnatelj kr. ugar. gospodarske akademije u magjarskom Staromgradu te počastni član srbskog poljoprivrednog družtva u Beogradu. — Dne 8. kolovoza t. g. umro je u Novom selu u Srbiji svršeni pitomac srbske šum. škole i državni Šmnar sreza TrstcniČkog, Miladin Fetrovič. |