DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Stogodišnjica. Dne 7. i 8. rujna slavilo jest osiečko streljačko družtvo stogo dišnjicu svoga obstanku. Svečanost bijaše u svakom pogledu dostojna družtva. Kod svečanosti bijaše zastupano ukupno 19. streljačkih .družtva. Samo osiečko druiitvo broji -2 5 streljaca. Vrhovnim meštrom družtva jest grof Petar Pejaćevie. . Orijaški hrast. Nedavno udari i upali grom najmanje 2000 godina stari dub u Klotzovu (zapadnoj Prusiji), obod debla imaše .1? ni., a promjer krošnje 30 m. — j>ub jest u toliko .oštećen, da je dvojiti hoće li još prelistati do godine. Još ovoga ljeta pohodi taj dub pmsko botaničke družtvo — kao njeki knriozum. Ogroman kostanj. Čitamo u „Obrtniku": Na Aetni ima više ogromnih koštanja od kojih jedan broji već oko 1000 godinah, u objamu da imade to ogromno drvo 64 metara (? ! ) Italija u obće ima mnogo ogromnih koštanja, poimence u okoliei Mantue i Toscane, gdje imade vise kostanjah do dO metarah (?l ) visokih, Zanimivo je i to, da se iz Italije svake godine izvaža koštanja za 2 milijuna lirah, (800.000 for.) Bedki pojav. U basći g. Durijanca u Karlovcu imade viedka jabuka, koja svake godine redovito po dva puta evate, a ove godine urodila jest čak i po dmgi puta plodom. Za lovce i šumare. Čitamo u „Gosp. listu^\ ^ ^^Koliko se lovaca nenahladi u lovu jer nemaju čitav dan uikave tople hrane ni pića. Dvorski iiabavljać Pfitzman u Leipzigu, sastavio se spravu 7 cm. visoku i 10 cn-n promjeru, koja se može nositi u lovačkoj torbi, a brzo sastaviti te špiritom podkuriti i za 6 do 8 minuta izvarlti grog, punš, ili Čaj. Stoji samo 6 maraka, a njemački joj je naziv: Patent — Jagdbecher". Glavna skupština magjarskoga šumarskoga družtva. Obdržavane bi 15 rujna i sliedeće dane u Pečuhu. Skupštini jest predsjedao sam predsjednik grof Ljudevit Tisza, članovah bijaše blizu stotinu prisutno. D.ružtveni tajnik Alexander Horvat Čitao je izvješće o djelovanju društva tečajem miimle godine koje bude do znanja uzeto. Prigodom obnove upravljajučeg odbora, budu izabzani, predsjednikom grof Ljudevit Tisza, Albert Bedo prvim a grof Bela Banfi´i drugim podpredsjednikom. Nadalje opunovlasti skupština odbor, da može h družtvenih sredstva u Pešti podignuti i^osebnu drutžvenu palaču-a zatim predje na razpravljanje ostalih na dnevnom redu stojećih pitanja. G-rad Počuh priredio jest družtvu sjajan doček, a biskup pečuvski Dulanskij pristupio jest družtvu kao član utemeljitelj. Druztvena imovina iznaša 115000 for. u papirih i 74.000 fr. u zakladnicah. U izkazii članova utemeljiteljah nalazimo i množ naše hrvatske vlastele ; a medju Članovi i više nagih državnih šumara. Starost drveća. Vadimo iz „Oesterr. Forstmtung" : Najstarije paome imahu 200—300, briesti .^55, ćiprese 388, javori 516, ariši 576, kesteni 626, limune Q4:Q^ platone 720, ceđri 800, orasi 900, lipe 1076, jele 1200, hrasti 1400, uljike 2000, tiso 2880, velingtonije najmanje 3000, mamut 5000, ađonsonice i ždralovac 6000 godina starosti. — Nestor ždralovaca (Dracacna Dračo), koji bje na Tenarifi kod vile do la Ortara (ter koga je g. 1799. Humboldt mjerio) imao je obseg od 74 stope, a srušila ga g. 1868. dne 9. siečnja bura. Gadna zloba. Noćju od 1. ua 2. kolovoza zapalio je nepoznati lupež u Kutjevu naslaganih 300.000 baČvarskih duga, koje bijahu vlastničtvo kutjevaČkoga vlastelinstva, te je ono kvarovalo 10.000 for. Tako „Nar. Novine/´ O krasu. U „Nar. Nov." od 27. kolovoza t. g. br. 197. izjavljuje se´ poznati inžinir gosp. A. Cop o našem poŠamljivanja krasa na sliedeći naču): „Moram najprije očitovati, da u tom pitanju nisam vještak, ali zato uvidjam, što svaki razuman čovjek, makar i nebio vještakom u šumarstvu, uvidjeti mora, da je pošumljenje krasa toli u pogledu na klimatieke i meteorologičke odnošaje zemlje^ koli obzirom na brodarstvo našega Primorja eminentne važnosti. Po vrlo zanimivom sastavku profesora S. Frangeša o predmetu, priobćenom u br. 195. i 209. „Pester Lloyda" t. g., koji sastavak svim pozvanim, da se za predmet zanimaju, preporučujem, dosadanji uspjeh u nastojanju oko pošumljenja kraSa vrlo je neznatan, a tim opravdava profesor Frangeš, gto sam ja u |