DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 337 —´ sve, a ono ipak na stanoviti diel istih proteže. Da je tomu tako, jasno se vidi iz zak. <51. XXX. od 1868, XXX. i XXXiy. od 1873. i XL. od 1882´ U §. 8. zak. član. XXX. od 18G8. veli se, da Hrvatska-Slavonija i Ugarska zajednički rukovode nepokretni državni imetak, kako u pogledu uprave tako i zakonodavstva. Državne sumo su pak takodjer diel državnoga nepokretnoga imetka, kako to §.^ 2. zak. čl. XXXIV. od 1873. odredj^ije. Takovih šuma ima u Hrvatskoj-Slavoniji do 520.000 jutara, dohodci iz ovih šuma unilaze neposredno u državnu blagajnu, a s njima upravlja takodjer neposredno ministar za poljodjelstvo. Pošto sum. zakon od 1879. koji se i na državne gume proteže, ne čini nikakovih razlika izmedju državnih suma nalazeeih se u lirvatskoj-Slavouiji i onih u Ugarskoj, to je jasno, da se i §. 17. kojim se potrajuo gospodareige i svrsishodne porabne osnove prepisuju, kao i §§. 36. i 37. koji kvalifikaciju šumarskih činovnika i službenika odredjuju — takodjer i Hrvatske-Slavonije tiču. Uvaži li se dakle okolnost, da se ministar za poljodjelstvo u svrhu kontrole po~ trajnoga gospodarenja i pregledbe, odnosno preizpitanja gospodarstvenih osnova, samo zvanicnimi organi služiti može, to je i opet jasno i dosljedno, da troškove proiztiSut^e iz ustanova toga zakona dielomice i Hrvatska-Slavonija podmiriti mora. Na temelju XXX, zak. čl. od 1873. obavljena je podjela državnih šuma izmedju krajiških pukovnijah, konstituirane su takozvane imovn e obćine , koje sa svojimi sumarni cirea 575.000 jutara zapremaju. Po §. 7. pomenutoga zak. 61. moraju se ove šume i nadalje kao takove uzdržavati, a dotični dielovi krasa za šumsku kulturu upotriebiti. Kontrolu pak nad ovimi sumarni vrše organi kojim je povjerena vrhovna uprava državnih suma, dakle ministar za poljodjelstvo, ministar za poljodjelstvo pak vrsi tu kontrolu ili nadzor kroz svoje šum. zakonom sistemizirano osoblje — dakle vee i na temelju toga morao bi stanoviti dio troškova i na Hrvatsku — Slavoniju odpasti- Podkriepljuje nas pak u ovome i odpis Njegovog veličanstva izdan prigodom sjedinjenja krajine dne 15. lipnja 1881. inartikuliran u XL. zak. ci. od 1882. U §. 5. toga odpisa naime veli se, da sve one agende koje je vršio šumarski odjel postojavsi kod ravnateljstva l^irajiških šuma, odnosno kod glavnog zapovjedništva kao vrhovne upravne oblasti u koliko iste u smislu §. 7. XXX. ugarskog zak, član. od 1873. i u smislu §. 6. II. hrvatskog zak, 51. od,1809. u autonomni djelokrug hrv. slav. zemaljske vlade spadaju — prelaze na bana. Iz gore navedenoga odnosno iz odredaba zak. cl. XXX. od 1868, zak. čh XXX. i XXXi:V. od 1873. i zak. čl. XL. od 1882. sliedi : da troškovi koji proizticu iz provedbe šum. zakona sadržanog u zak. cL XXXI. od 1879. koja u svezi stoji sa pomenutimi zakoni, takodjer i Hrvatskoj-Slavoniji u stanovitoj količini na teret pasti moraju. Da li ti troškovi baš 36000 for. iznašaju kako je to državni računarski ured izkazao ili ne, to bi se moralo posebnun računom ustanoviti. A u koliko to drugi za Hrvatsku-Slavouiju u krieposti stojeći ključ dopušta, imali bi se po našem mnjenju ti troškovi proizlazeći iz ustanovah šumarskoga zakona po uzajamno ustanovljenom razmjernu podieliti." Saobdujemo ovu razpravicu u nadi da će ista tim više zanimati, što je u njoj izraženo mnienje jednog najuvaženijih ugarskih šumarskih čniovnika. I). J. K izložbi u Budapešti. Pišu nam: Brodska imovna obćina uvažujuć veliku važnost dogodišnje magjarske izložbe po razvoj hi-^´atskili šumarsko-trgovačkih odnošaja, dopitala jest šumskom ´uredu znatnu svotu od 5000 for., u svrhu priredjenja izložaka iz imovinskih šuma, kojih izradba je povjerena trgovcu S. uz naknadu troškovah. — Izložke same pako, čujemo da imovna obćina po obavljenoj izložbi nakana kr. šum. učilištu u Križevcih pokloniti.^´ — Tako bi trebalo, da i ostaU naši šumarski izložiteiji učine. |