DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
^ 236 -™-´ Poziv hrvatskim šumarom i lovcem. Iz najnovijeg djelca gospođina profesora ,S. Brus i ne „Sastanak ornitologa i izložba ptica u Beču" vadimo u interesu stvari siiedeću izjavu: „Kako sam još godine 1882. u doma(5ih novinab objavio, složen je poticajem ki-aljeviča Budolfa odbor za motrenje seobe ptica u austro-ugarskoj monarkiji. Prijavilo se je usljed moga poziva 18 koji su se našli spremni, da se late toga zaistLi. netezkoga posla (Nu medju ovimi žalibože nijedan šumar! Opaz. ured.). Tiskan bijaše o trošku samoga kraljevio´a i naputak članovom postaja za motrenje ptica na hrvatskom jeziku i razposlan skupa spopisom ptica Iz Austro-Ugavske. Tuj su popisane odi vi^sti ptica latinskim znanstvenim imenom, a zatim sliede imena njemačka, magjarska, češka, poljska, hrvatska i talijanska. Pisac ovib redaka, kojemu je bilo skupiti i prirediti sabrane bilježke od članova postaja, imenovan je mandatarom, t j . zastupnikom odbora za Hrvatsku. A kakov je uspjeh bio? Do danas baš nikakav. Mjeseca ožujka ove godine izdana bi prv´a knjiga „I. Jahresbericht (1882.) des Comites filr orintbologisebe Beobachtungs-Stationen in Oesterreich unđ Ungarn von Vietor Ritter von Tschusi zu Schmidhoffen, lierausgegeben im Auftrage Seiner kais. und kon. Hoheit des durcbiauchtigsten kronprinzen Erzberzog Kitdolf. Wien 1883." I z Hrvatske i Slavonije nema u njem niti jedne bilježke. — Kako mi je urednik pisao, prJredjuje se več sada druga knjiga za g. 1883, a bit će gradiva iz svib zemalja monarkije, pa i iz Dalmacije, koja je liepo zastupana več u prvom izvješčuj pače iz Istre i iz Galicije. A koja zemlja neće biti zastupana? Jedina Hrvatska. „Zato su sada opet pisca ovih redaka, kako je več gore spomenuto, izabrali i u medjunarodni odbor za motrenje seobe ptica. Nu dakako ne A^ad njegova lica, on je sam u sjednici kongresa izjavio, da on pošto mu je uvjek sjediti i raditi u svojoj radionici, ne ima prilike Što motriti; ali izabran je zato, da se kao odaslanik i zastupnik hrvatske vlade pobrine za stvar, kojom on ima upravljati." Neče li dakle odbor za ukupnu monarkijn imati članova u Hrvatskoj za toli iiepu i za znanost znamenitu stvar, to če se pisac odreci jedne i druge Časti, da mu nebude zato osobne sramote, a tim će hrvatska inteligencija podati sebi velik testimonium paupertatis, kad se neće naći desetak Hrvata — a 18 seje bilo dobrovoljno prijavilo — koji bi btjeli tečajem godine bilježiti barem poznatije vrsti ptica selica. Kako sam rekao već u mom pozivu od g. 1882-, trebalo bi u svakom predielu naŠe domovine, da ima barem jednoga motrioca; profesori i učitelji, župnici, šumari i t. d, jesu prvi na to pozvani; nu izključen nije dakako nitko. „Zato tko bi bio spreman podupirati ovo poduzeće, neka se obrati na ravnateljstvo zooložkoga muzeja u Zagrebu/´´ Spominjuć tu izjavu g. profesora Brusine ~ - pozivljemo evo ponovno drugove naše, da se odazovu pozivu — na oast roda i doma, a u korist znanosti. Magjarski glas o naših državnih šumah. II II. svezku magjarskog šumarskog lista (Erđeszeti lapok) od g, 1883. čitamo pod gornjim naslovom siiedeću i za nas interesantnu razpravicu; Prigodom državnoga obračuna za 1880. godinu izmedju Hrvatske—Slavonije i Ugarske, uložen je od hrvatske strane prosvjed, što je državni računarski ured repartirao troškove izdatka, nastale provedbom šumarskoga zakona sadržanog u XXXL zak. čl. od 1879. i na Hrvatsku tako, da bi na ovu od tih troškovah do 36000 for. odpalo. — Kako smo pak iz razuili časopisa razabrati mogli, uvažilo je saborsko povjerenstvo za izpitanje zaključnih računa, ovaj prosvjed s razloga, što se tobože pomenuti žum. zakon ne proteže na Hrvatsku, te da prema tome ni provedbeni troškovi ovoj na teret pasti nemogu. Ova odluka povjerenstva za izpitanje zaključnih računa, čini nam se kriyom, jer se šum. zakon i državni vrhovni nadzor i na hrvatsko-slavouske šume, ma i ne aa |