DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
" — 350 — Veoma povoljno je za naše listače, da su u srednjoj Evropi oborine ljeti-, dakie za dobe vegetacije, mnogo veće nego u iko doba godine. U onih južnih zeraljab, gdje ljeti velika suša vlada, ne mogu snažno transpirirajuće listace u ravnici obstati, nego se povuku u brda. Uviek zelene četinjače izMape i potroše mnogo manje vode, nego li listače. te ostave veći dio oborina nepotrošeno u tlu, te nije nevjerojatno, da četinjače mnogo više bogatstvu vrela doprinašaju, nego li listače. Izjednačujuć djeluju ove radnje jedino možda time, da zimi, kad su bez lišća, skoro svu množinu oborina do tla puštaju, a ljeti opet svojom jakom transpiracijoni vlagi zraka puno đoprinašaju, te time možda, više nego li četinjače, oborine pospješuju. Brdovit terrain obogaćuje vrela ne samo češćimi oborinami, nego i time, da je u hladnijem i vlažnijem zraku transpiracija mnogo slabija nego u nizinah. Zimno doba, kad vegetacija miruje, a i izhlapljivanje stojbinske vlage posve neznatno bude, jeste najudesnije za tvorbu vrela. Izhlapljivanje vođe drvljem ima i svoju veliku klimatlČnu važnost. Tvorenje vodene pare u lišću biva uz tolik potrošak topline, da usljed toga procesa, temperatura, u šumi znatno pada. Jedan kg. vode, koji pri 20*^ C. izhlapi, veže kako je poznato 593 jedinica topline; za izparu gornjih 4 railij. kilog. vode potroši bukova šuma na jednom hektaru blizu 2400 milij. jedinica topline. Ta množina topline tako je znatna, da bi mogla 3 metra debelu naslagu leda otopiti. Buduć da bi ukupna toplina, koju sunce godimice na našu zemlju baca, dostatna bila, do 30 metara debelu naslagu leda raztalit uzmogne, to se može proračunati, da spomenuta bukova šuma od prilike deseti dio sunčane topline odvrati i eliminira. K tomu valja još onaj potrošak topline dodati, koji je lišću nuždan za asimilaciju. Time se i tumači ona kod bavarskih šumskometeoroložkih opažanja konstatirana činjenica, da je ljeti temperatura tla i zraka u šumi mnogo niža, nego li u prostom, i da diferencija temperature postigne u najtoplijih mjesecih, dakle za najživahnije transpiracije najveći stupanj. Traspiracija drvlja je dakle jedan faktor, sa kojim u piirodi više račmiati valja, nego li je to dosele bivalo. Kod izračunavanja količine transpiracije pojedinih stabala i čitavih kompleksa, valja, kako je već napomenuto, ne samo važnost transpiracije nego i bogatstvo lišća u obzir uzeti. Hochnelova skrižaljka, koja nam srednju veličinu transpiracije za 100 g. osušenog lišća predočuje, istom će onda od praktične vriednosti biti, kad se pomoćju iste uzmogne ukupna množina transpiracije stabala proračunati. Daše to postigne, trebali bi, da znamo: množinu, veličinu i težinu lišća. Bude li nam težina´ lišča u svježem i osušenom stanju od jednog ili više pokusnih stabala poznata, onda bi se ukupna množina transpiracije tog drveta po gornjoj skiižaljci labko proračunati dala. Z]jamo li broj stabala, koja stoje na hektaru, to ne će biti težko, barem približno onu množim^ vode označiti, koju sastojina od ] ha. preko ljeta izhlapb Pn^račnnamo li tako za glavne vrati drvlja i to pod razninii stojbinskinu odnošaji, to ćemo dobiti skrižaljku vrhu potroška i potreboće vode šumskog |