DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 290 — Po mom savjetu g. 1879, složio je g. Neuhofer u Beču, poznati optiker, plodomjer, kakova nam ga sliedeća slika predočuje, te koji se unj dobiva za 90 for. po komadu. To je povećani dalekozor, na kojem se uočnica (Ocularlinse) od objek tivne leće raz- i primicati dade, a to razstavljanje bilježi se na scali. Svako oko ima u constantnoj daljini i constantan razmak, a ako se ova daljina na scali zabilježi, onda je izvjestno, da vazda u takovom slučaju i motrilište constantne veličine biti mora — zato je i najshodnije, da si procjenitelj sam ovu skalu na plodomjeru tiravna, što jednostavno ovako biva: Odmaknuv se od stabla, zida ili sličnog n. pr. 25 metr,, naravnav šarafičeni plođpmjer tako, da najčišće sliku vidi, tada zareže znak na scali a premjeri polumjer u naravi od motrilišta i pronadje n. pr. odgovarajuće površje, jer je nočena slika: okrug = 1-4 n^^^^ ^^^^ j ^ polumjer = 0´23 cm. Čim je motrilište odaljenije, tim je ovo u ocularnoj leći veće, dakle za moje oko, kod: 50 met. odaljenosti = 6 \~]xn. 75 met. „ -^ 12 [Jin. 100 met. „ = 25 D^. itd. Uvježbav oko na ovaj plodomjer i uzrezavši znakove za odaljenost, te postaviv se pred stablo, nai^^vnav stroj tako, da najjasnije pokazuje, i ako je na zarezu ostao od 100 m., tada znamo, da je motrilište t. j . krošnja od oka 100 m. odaljena, i da smo 25 Om. uočili. Na površju od 25 [Jm.^ jer je plod dovoljno povećan, možemo svako zrno u začelu sjegurno pobrojiti i time netrebamo na šišku pucati niti se na krošnju penjati. — Glavna je zadaća time dakle riešena, što za svaku odaljenost na svakom djelu krošnje i na poznatom površju iste, broj ploda znamo (još i gualitativno omašnijim strojem cjeniti bi mogli) — sve ostalo se lahko uvježbati može. Površje nam je poznato, broj stabaljah lasno se prebroji, a to nam i sastojinopisi dokazuju; a ako nam je to sve poznato, tada se pitajmo za mjestišta pokusnih piohah. Uzmimo, da je u procjenit se imajućoj sastojim, ili recimo još preciznije: u sekciji (pododsjeku) popriečni broj ==== 40 stabala, tada se odluci procjenitelj najshodnije za 4—5 pokusnih piohah i to sa svake strane svieta po 1, a za petu spram sredim; đočim je plodorod od sklopa i strane svieta ovisan, to tada našav si te plohe, gdje po jutru 40 stabala stoji i do izvjestnog rezultata đoei mora. Odabrav si ovakovu pokusnu plohu, postupa se na istoj, kao stoje to slučaj i kod procjene drvne gromade, bilježeć si potriebno u svoju knjižnicu. Čim je veća razlika, čim točnija procjena, tim i pokušalište veće i precisnije biva. Za požežke odnošajo držim za dovoljno, ako su pokusne plohe samo V4 jutra i ako se na svakoj po 3 stabla promotre, što bi za svaki pododsjek kod 4 do 5 pokusnih ploha, 12 do 15 stabala bilo. Osvjedočiv se sbrajanjem, da pokusna ploha 40 stabala po jutru ili 10 na V^ ima, tada izaberimo 1 najkrupnije, i srednje, a´ treće najtanje stablo i pocrnimo plođomjerom motriti |