DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 36     <-- 36 -->        PDF

:r- 322 —
Ustanovljivanje zakona o umnažanju prirasta sastojina, našao je prispodablanjem
već ponovno zadobljenih rezultata po Bauerii´^ a uz to služila su
mu zato i pojedina stabla, koja se mogahu kod sjecnje kao pokusna stabla
analyzirati.


Samo se sobom razumjeva. da se bez točnog poznavanja prirastnog zakona
pojedinog stabla, nemože ustanoviti ni prirast čitave sastojine t. j . njeke sku-^
pine sUibala; akoprem prama okolnostim taj prirastui zakon pojedinog stabla
(u konkretnom slučaju) i posve različan biti može od prirastnog zakona čitave
sastojine.


U svrhu ustanovljivanja prije spomenutog prirastnog zakona služile su
35 pokusne plohe bukove šume, i 3 pokusne plohe smrekove šume, a osim
toga iztraženo je 64 stabala pojedince. Prije nego li se je koja pokusna ploha
mjerila bude po propisu proredjena. Izmjera obavljena je uvjek po Draudtovom
postupku; a proračanavanje aritnietičkog uzor stabla sliedilo je za vremena
sjecnje stabala, medju kojima se isto nalazilo. U slučaju pomanjkanja takovog
istabla na sječini, analjzirana su ona stabla, koja su po veličini promjera največma
odgovarala proračunanom uzor stablu.


Svako stablo namjenjeno iztraživanju bje u 8 trupaca razpiljeno (u konstantnoj
visini od ^u, ´716 ^´7.16 cielog stabla."^´* Samo se sobom pako
razumjeva, da se pritom nastojalo izbjeći granam i kvrgam time, da se je u
takovu ´slučaju višje ili nižje izpod grane prorez učinio.


Pritom, rabila se je raethoda koju je otac Dr. Th. Nordlingera u „Kritische
Blatter iur Forst- und Jagđw]SSonschaft" (48. svezak I. str. 194.) preporučivao,
(t. z. Fapierwagungsmethode). Ova bo je mnogo kraća od iPi^esslerove;
te se može veoma siegurno i uspješno uporabiti i tarao^ gdje se imade
pronaći stanoviti zakon ođnov^aja razhčitih razreda uzrasta, dobnih razreda itd.


. . Prelazeć na razpravljanje iztraživanja o prirastnom postotku sastojine, o
prirastu na plohi, o prirastuoni postotku stabla, razpravljajuć nadalje o pitanju
u kojoj li točki debla leži popriečni prirastui postotak stabla; i napokon o
uplivu progale na vehčinu prirastnog postotka, dolazi g. Dr. Th. Nordlinger
do slieđećih zaključaka:


I) da, prirast na plohi kod stabalja koja su uzrasla u sklopljenoj sastojini,
nije kako to Pressler tvrdi u svih točka debljevine isti; već da prirast u dolnjemdieiu
debla, do sredine, manje ili više pada. Nad sredinom pako, gdje se
grane stiću, nalazi se kod jele, smreke i bukve njeka nabubrina nakupljenog
drva. Kod bukve nalazimo tu nabubrinu u pravilu, ali to vriedi samo za takova
stabla koja su uzrasla na boljoj stojbini te kojih starost nije izpod 40
godina.


* Po načirra Simpsonovom.
*^ Vidi: »Dio .R.othbnche in Bo7,ng mf Evtrag-, Zinv^achs inid Form´^- na temelju iztraživanjah
kr. vlVrtemberžkoo- Sumaiv^kog poknšaJi.Hta. 1881.