DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
™. 321 ™ i pravcu, kako je to od strane ovoga đružtva vis. kralj. žem. vladi jur pred loženo, kao i nepozovu na odgovornost politićke oblasti sbog nemarnoga razpra vljanja i utjerivanja šumskih odštetah." Zatim resoUiclja g, nadkmara Lahsara, glasom koje se upravljajući odbor pomlje, da toli visoJooj vladi, hoU i visokom šahom, podastre obširnu predstavku %i pogledu pospješenja svrsi shodne reorgarnimcije Icr. kim. učilišta u Kri^evclh, ter odstranjenja raznih manjkavosti na rečenom zavodu. TJ pogledu ustanovljenja mjesta ža buduću glavnu skupštinu budu upravljajućem odboru, gleđom na predstojeću proslavu dvadeset i pet godišnjice obstanka kr. šumai^skog učilišta u Križevcih ostavljene proste ruke. Pošto bi još izabran posebni odbor za ovjerovljenje skupštinskog zapisnika, zakljući predsjednik ovogodišnju glavnu skupštinu, zahvaljujuć se veleštovanim prisutnim clanovom, što su svojim prisustvom omogućili, da se ovogodišnja glavna skupština toli uspješno obdržati mogla. Te nam zaključujuć to kratko izvješće preostaje samo još spomenuti, da je upravljajući odbor, jednoglasno povjerio dosadanjem uredniku i dalnje vodjenje uredničkih posala. Na same zaključke skupštine pako, obazriet ćemo se do zgode još i obŠirn\ je u ovome listu. K nauci o prirastu i prirastnom postotku. u pAllg. Forst- und Jagdzeitung" za god. 1884, str. 265. i si. nalazimo, od Dr. Th. Nordlingera članak pod naslovom: „Zuwachs u Zuwaclisprozent- Beitrage zum Gesetze der Stammbildung" u kojemu nam pisac saobčuje, svoje na temelju višestranih iztraživanja zadobljene rezultate, o razmatranju zakona tvorenja debla stabala; iz kojega sliedeće podatke saobčujemo; držeći da su takovi u obće zanimivi i poučni. U uvodu, spominje g. Nordhnger prije svega od kakove su velike važnosti zakoni i pravila o prirastnom postotku sastojina i onom pojedinog stabalja, toli za znanost koh i za šumarsku praksu; te kako smo u mnogih slučajevih prinuždeni uzeti piirastni postotak, umjesto absolutne veličine prirasta, za da se očuvamo nevaljalih zaključaka tamo, gdje nam sama absolutna veličina prkasta, nepredočuje dosta jasno rast drveća i sastojina, za tečaj pojedinih životnih perioda. Nadalje veli da se pri tomu promjer, prorezna ploha ili tjelesnina stabla stanovite starosti smatra ukamačenom glavnicom, a prirast sam na tom promjeru, proreznoj plohi ili drvnoj gromadi (tečajem ovog stanovitog vremena) kamatami iste; sadržaj pako gromade, promjera i ploha povećan za taj prirast smatra se konačnom vriednosti te glavnice. Na temelju tom veli, da srao kadri ustanoviti dobitnu mjeru, nz koju je ta glavnica prividno ukamaCena bila, t. j . i)ostotak, za koji je promjer, površina proreza ili sađržina priraščivala. |
ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 36 <-- 36 --> PDF |
:r- 322 — Ustanovljivanje zakona o umnažanju prirasta sastojina, našao je prispodablanjem već ponovno zadobljenih rezultata po Bauerii´^ a uz to služila su mu zato i pojedina stabla, koja se mogahu kod sjecnje kao pokusna stabla analyzirati. Samo se sobom razumjeva. da se bez točnog poznavanja prirastnog zakona pojedinog stabla, nemože ustanoviti ni prirast čitave sastojine t. j . njeke sku-^ pine sUibala; akoprem prama okolnostim taj prirastui zakon pojedinog stabla (u konkretnom slučaju) i posve različan biti može od prirastnog zakona čitave sastojine. U svrhu ustanovljivanja prije spomenutog prirastnog zakona služile su 35 pokusne plohe bukove šume, i 3 pokusne plohe smrekove šume, a osim toga iztraženo je 64 stabala pojedince. Prije nego li se je koja pokusna ploha mjerila bude po propisu proredjena. Izmjera obavljena je uvjek po Draudtovom postupku; a proračanavanje aritnietičkog uzor stabla sliedilo je za vremena sjecnje stabala, medju kojima se isto nalazilo. U slučaju pomanjkanja takovog istabla na sječini, analjzirana su ona stabla, koja su po veličini promjera največma odgovarala proračunanom uzor stablu. Svako stablo namjenjeno iztraživanju bje u 8 trupaca razpiljeno (u konstantnoj visini od ^u, ´716 ^´7.16 cielog stabla."^´* Samo se sobom pako razumjeva, da se pritom nastojalo izbjeći granam i kvrgam time, da se je u takovu ´slučaju višje ili nižje izpod grane prorez učinio. Pritom, rabila se je raethoda koju je otac Dr. Th. Nordlingera u „Kritische Blatter iur Forst- und Jagđw]SSonschaft" (48. svezak I. str. 194.) preporučivao, (t. z. Fapierwagungsmethode). Ova bo je mnogo kraća od iPi^esslerove; te se može veoma siegurno i uspješno uporabiti i tarao^ gdje se imade pronaći stanoviti zakon ođnov^aja razhčitih razreda uzrasta, dobnih razreda itd. . . Prelazeć na razpravljanje iztraživanja o prirastnom postotku sastojine, o prirastu na plohi, o prirastuoni postotku stabla, razpravljajuć nadalje o pitanju u kojoj li točki debla leži popriečni prirastui postotak stabla; i napokon o uplivu progale na vehčinu prirastnog postotka, dolazi g. Dr. Th. Nordlinger do slieđećih zaključaka: I) da, prirast na plohi kod stabalja koja su uzrasla u sklopljenoj sastojini, nije kako to Pressler tvrdi u svih točka debljevine isti; već da prirast u dolnjemdieiu debla, do sredine, manje ili više pada. Nad sredinom pako, gdje se grane stiću, nalazi se kod jele, smreke i bukve njeka nabubrina nakupljenog drva. Kod bukve nalazimo tu nabubrinu u pravilu, ali to vriedi samo za takova stabla koja su uzrasla na boljoj stojbini te kojih starost nije izpod 40 godina. * Po načirra Simpsonovom. *^ Vidi: »Dio .R.othbnche in Bo7,ng mf Evtrag-, Zinv^achs inid Form´^- na temelju iztraživanjah kr. vlVrtemberžkoo- Sumaiv^kog poknšaJi.Hta. 1881. |