DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
™. 321 ™ i pravcu, kako je to od strane ovoga đružtva vis. kralj. žem. vladi jur pred loženo, kao i nepozovu na odgovornost politićke oblasti sbog nemarnoga razpra vljanja i utjerivanja šumskih odštetah." Zatim resoUiclja g, nadkmara Lahsara, glasom koje se upravljajući odbor pomlje, da toli visoJooj vladi, hoU i visokom šahom, podastre obširnu predstavku %i pogledu pospješenja svrsi shodne reorgarnimcije Icr. kim. učilišta u Kri^evclh, ter odstranjenja raznih manjkavosti na rečenom zavodu. TJ pogledu ustanovljenja mjesta ža buduću glavnu skupštinu budu upravljajućem odboru, gleđom na predstojeću proslavu dvadeset i pet godišnjice obstanka kr. šumai^skog učilišta u Križevcih ostavljene proste ruke. Pošto bi još izabran posebni odbor za ovjerovljenje skupštinskog zapisnika, zakljući predsjednik ovogodišnju glavnu skupštinu, zahvaljujuć se veleštovanim prisutnim clanovom, što su svojim prisustvom omogućili, da se ovogodišnja glavna skupština toli uspješno obdržati mogla. Te nam zaključujuć to kratko izvješće preostaje samo još spomenuti, da je upravljajući odbor, jednoglasno povjerio dosadanjem uredniku i dalnje vodjenje uredničkih posala. Na same zaključke skupštine pako, obazriet ćemo se do zgode još i obŠirn\ je u ovome listu. K nauci o prirastu i prirastnom postotku. u pAllg. Forst- und Jagdzeitung" za god. 1884, str. 265. i si. nalazimo, od Dr. Th. Nordlingera članak pod naslovom: „Zuwachs u Zuwaclisprozent- Beitrage zum Gesetze der Stammbildung" u kojemu nam pisac saobčuje, svoje na temelju višestranih iztraživanja zadobljene rezultate, o razmatranju zakona tvorenja debla stabala; iz kojega sliedeće podatke saobčujemo; držeći da su takovi u obće zanimivi i poučni. U uvodu, spominje g. Nordhnger prije svega od kakove su velike važnosti zakoni i pravila o prirastnom postotku sastojina i onom pojedinog stabalja, toli za znanost koh i za šumarsku praksu; te kako smo u mnogih slučajevih prinuždeni uzeti piirastni postotak, umjesto absolutne veličine prirasta, za da se očuvamo nevaljalih zaključaka tamo, gdje nam sama absolutna veličina prkasta, nepredočuje dosta jasno rast drveća i sastojina, za tečaj pojedinih životnih perioda. Nadalje veli da se pri tomu promjer, prorezna ploha ili tjelesnina stabla stanovite starosti smatra ukamačenom glavnicom, a prirast sam na tom promjeru, proreznoj plohi ili drvnoj gromadi (tečajem ovog stanovitog vremena) kamatami iste; sadržaj pako gromade, promjera i ploha povećan za taj prirast smatra se konačnom vriednosti te glavnice. Na temelju tom veli, da srao kadri ustanoviti dobitnu mjeru, nz koju je ta glavnica prividno ukamaCena bila, t. j . i)ostotak, za koji je promjer, površina proreza ili sađržina priraščivala. |