DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 312 —


Ne bilo dugo a ono već se čiismo tik vrati brzicu šumiti — a za kratko
doleti u sobu jedan lugar — te nam javi, da se u blizini prolom oblaka zbio
te da nam valja bježati iz mlina — jer da smo u pogibelji da se potopimo.
Našto se mi cim bržje moguće preselimo u višje stojeći štagalj — nu jedva
se to zbilo — sruši voda uz silni prasak i buku mlin — a gradju mu voda
odpiavila — i tako se mi spasismo sjegurne smrti.


Užasna li bijaše drugi dan naša okoliš — a opraštajuć se od osobja — reće
mi beritener posve žalostno ozbiljnim glasom; sad vidite g. forsteru — što je
naša služba— takova je bila — a i u buduće se možete nadati drugoj. Jućer
se prevalismo — noćas malo da nismo zaglavili — a tako se dogadja cesto. U
obće to što mi trpimo, ni vojnik u ratu netrpi više — zato bi trebalo da nam
se svaku godinu službe duplo raćuna — u ostalom u Vaše zdravlje — (pritom
nagnu čuturu) u zdravlju se vratili g. forsteru!


Ja se od vezem — razmišljajue još dvigo putem — o potežkoćah kojem
je šumarsko osobje a službi izvrženo — te o istini riećih moga adlatusa.


0 njekih po šume štetnih gribovih/^
Po Thitmenu saobćuje J, Šugh.


Žalibože dosada malo je koji praktičara šumara žrtvovao gribovom onu
pažnjUj koju pogledom na njihovo pogubno djelovanje naročito u kulturah
zaslužuju.


Usuprot tomu uživaja već sada kornjaši bud štetni, bud koristni po tumara,
dosta veliku pažnju, pa će biti malo koji zastupnik zelene struke, koji
se nebi s njima dovoljno upoznao bio; dočim se na gribove, kako rekoh, malo
ili baš ništa obaziralo nije.


Uzrok ove opreke biti će to, što je pogubno djelovanje kornjaša mnogo
očevidnije, nego li ono gribova; prvi bo prouzrokuju tako rekuć javne; drugi
pako više sakrivene i težko opažljive štete.


Već odavna bijaše zaslužni veteran šumarstva, prof. Thtimen, toga nazora,
da je hypotesa o štetnih i koristnih gribovih nevaljana; te da je usuprot
tomu svaki grib, koji na kojem mu drago dielu biline ili životinje prebiva,
ovomu jamačno i štetan.


Neka je dakle ova šteta tako mala, da tako rekuć niti na život napadnutoga
bića neupliva, to je ipak sigurno pritomna, ma bilo i kako ograničene
i lokalne važnosti.


Oslanjajuć se na predpostavku, da je svaki parasitični grib neprijatelj
naših kultura, kušat ću ovdje opisati nekoliko vrstih šumskom drveću pogi^
beljnih gribova, koji poglavito živo Ušće bilja napadaju, pa će možebit ovi redci


*
Vidi: »Zentralblatt ftir đas ^esaitimte Forstwesen.« God. 188B. str. 428. i sliedeći čla-
Bak i^Ueber einige, lebende Blattex ]>e^Yolme^lde Pilze unserer Waiaer.«