DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 312 — Ne bilo dugo a ono već se čiismo tik vrati brzicu šumiti — a za kratko doleti u sobu jedan lugar — te nam javi, da se u blizini prolom oblaka zbio te da nam valja bježati iz mlina — jer da smo u pogibelji da se potopimo. Našto se mi cim bržje moguće preselimo u višje stojeći štagalj — nu jedva se to zbilo — sruši voda uz silni prasak i buku mlin — a gradju mu voda odpiavila — i tako se mi spasismo sjegurne smrti. Užasna li bijaše drugi dan naša okoliš — a opraštajuć se od osobja — reće mi beritener posve žalostno ozbiljnim glasom; sad vidite g. forsteru — što je naša služba— takova je bila — a i u buduće se možete nadati drugoj. Jućer se prevalismo — noćas malo da nismo zaglavili — a tako se dogadja cesto. U obće to što mi trpimo, ni vojnik u ratu netrpi više — zato bi trebalo da nam se svaku godinu službe duplo raćuna — u ostalom u Vaše zdravlje — (pritom nagnu čuturu) u zdravlju se vratili g. forsteru! Ja se od vezem — razmišljajue još dvigo putem — o potežkoćah kojem je šumarsko osobje a službi izvrženo — te o istini riećih moga adlatusa. 0 njekih po šume štetnih gribovih/^ Po Thitmenu saobćuje J, Šugh. Žalibože dosada malo je koji praktičara šumara žrtvovao gribovom onu pažnjUj koju pogledom na njihovo pogubno djelovanje naročito u kulturah zaslužuju. Usuprot tomu uživaja već sada kornjaši bud štetni, bud koristni po tumara, dosta veliku pažnju, pa će biti malo koji zastupnik zelene struke, koji se nebi s njima dovoljno upoznao bio; dočim se na gribove, kako rekoh, malo ili baš ništa obaziralo nije. Uzrok ove opreke biti će to, što je pogubno djelovanje kornjaša mnogo očevidnije, nego li ono gribova; prvi bo prouzrokuju tako rekuć javne; drugi pako više sakrivene i težko opažljive štete. Već odavna bijaše zaslužni veteran šumarstva, prof. Thtimen, toga nazora, da je hypotesa o štetnih i koristnih gribovih nevaljana; te da je usuprot tomu svaki grib, koji na kojem mu drago dielu biline ili životinje prebiva, ovomu jamačno i štetan. Neka je dakle ova šteta tako mala, da tako rekuć niti na život napadnutoga bića neupliva, to je ipak sigurno pritomna, ma bilo i kako ograničene i lokalne važnosti. Oslanjajuć se na predpostavku, da je svaki parasitični grib neprijatelj naših kultura, kušat ću ovdje opisati nekoliko vrstih šumskom drveću pogi^ beljnih gribova, koji poglavito živo Ušće bilja napadaju, pa će možebit ovi redci * Vidi: »Zentralblatt ftir đas ^esaitimte Forstwesen.« God. 188B. str. 428. i sliedeći čla- Bak i^Ueber einige, lebende Blattex ]>e^Yolme^lde Pilze unserer Waiaer.« |