DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 22 <-- 22 --> PDF |
, — 308 — čina izvesti, voliše ih krajišnici zakapati, ma sve da su ti furki bili posve prikladni za gradju, a i sami lugari rukovodili bi često taj posao, samo da nedodju u nepriliku, prigodom vizitacije šuma. Kako su u obće ti ljudi vršili svoju dužnost nek dokaže i sliedeća, koju mi lugar saobći, prigodom obilaženja takove jedne stare siečine: „Kada je lani ravnatelj šumarstva imao vizitaciju šuma, te silom navalio, da ovu sječinu pregleda, nastojasmo ga mi lugari kao i „Waldbereiter" pošto po to od toga odvratiti, pričajuć mu, da je bivša velika voda jedinu u šumu vodeću ćupriju odniela, te da sad nije moguće u sjecinu bez pogibelji, pa kada direktor uzprkos toga odvrati ^muss gehen", počera kočijaš konje, koji naravno, jer smo prije dali već most razrovati, školi u blato i vodu zagliboše, a šnjimi i naš „Waldbereiter i Waldirektor", tako da se sve do pojasa okaljužiše. Mi pako imasmo đosti posla dok smo ih krkaći iz blata izvukli, a i konje jedva đa smo spasih i tako g- ravnatelju sigurno već neće na um pasti da ide sječine pregledavati. Nu jao si ga nam, daje direktor ipak došao u sječinu, gdje je hrast na hrastu ležao, tako da bi jedva i koza prošla a kamo li kršteni stvor. Svemu pako jedino bje kriv naš „Beritener´^ sa kumom si feldbabom, koji graničarom ođkazivahu hi-ašće. Direktor pako ni visokih panja u sječi trpio nije, zato sreća i Bog da se kod ćuprije prevrnuoJ^ Najljepše je ineđjutim to, da se krajišnici kraj svega razkošja, kojim im se odkazivaše gradja, svako sgodom višjim oblastim, a osobito iušpicirajućim generalom prituživahu, da nigda nedobivaju dovoljno gradje i t. d. Kako se postupalo nehajno i nerazumno kod odkazivanja drva, isto se tako postupalo i kod uzgoja šuma. Svake se godine sastavljahu uzgojne osnove, iste se podnašahu vojnom zapovjedničtvu na odobrenje. Žir sakupljati i saditi morali su sami krajišnici robotom. Žira se nakupilo uvjek znatno više no ga bilo treba, pa ipak se samo neznatni dio upotrebio i zbilja u namenjenu svrhu, nješto bo odvezlo se g. kapetanu, nješto opet g. feldbabi za gojenje svinja, a i lugari i nadlugari imaše svoje postotke, zatim dodjoše razni kumi i komšije, i tako se veći dio sabranog žira raznosio, u mjesto zasadio, pa i ono što se u istinu zasadilo, obično bi preko zime prorovale svinje, a miševi i mrazovi morahu tad nositi krivnju što kultura taj put uspjela nije, te što se sječina morala opet iznova do godine zasadjivuti i t. d^ Pregledajuć tako jednom ovakovu sječinu, naidjem na svinjske tragove, i s toga pozovem lugai´a đa, ostane samnom u zasjedi, jer da u blizini moraju biti lisice, koje valjda u podvečer u sječinu zalaze miševe loviti, koji se hraue posadjenim žirom. Na što će lugar; Bog nas oslobodi gospođine forsteru ovdje ostati, tu Vam dolaze noćju kurjaci ^u čitavih čoporih. Ja mu na to odvratim, da se neplašim kurjaka jei´ smo dobro oružani i t. d, te ga tako prisilim ostati. Nečekali mi medjutim dugo, te još ni suiice zašlo nije, a već nam se približivaše rulja svinja. Na što ja lugaru, pa kako da se svinjari neboje noćju u zabranu sa svmjama, kad imade tako strašnih kurjaka, na što se on ne malo zbum. Došavši svmjan do nas, viknein im da stanu, te ili zapitam tko li im |