DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 2 <-- 2 --> PDF |
- 288 — Zakljucujuć ovime to razmatranje, uvjereni smo, da smo izpunjali dužnosti svoje, prema družtvu kao i prema sudrugovom svojim, kojim pođjedno i opet najiskrenije hvalimo, što nas domoljubnim požrtvovanjem kao i mavom podpomogoše. Svima pako neka bude sveudilj na pameti, da je napredak naš, jedino u rukuh naših. p^ X. K. P I 0 d 0 m J e r. Piše M. Radošević šumarnik. Medju glavne šumarske zadaće ubrajamo i procjenu Šumskog ploda t. j . žira lužnjaka, kitnjaka i cera, te bukvice, a dolazi k tomu još kesten i šiška. Mi neimasmo do sada baš nikakova pomagala tomu, a o toli zamašaoj zadaći spominje se samo, da si praktičan šumar tečajem više godinah podatke pribavlja, te prema tomu procjenjuje. To je pojam vrlo obsežan, a dok bi si šumar takvo izkustvo i podatke sabrao, dotle bi daleko važnije svoje zadatke zanemario, a do takovih sjegurnih podataka mogao bi, al do kada doći? Procjena ovog nuzužitka gotov su iluzorium — to se njekati neda, a što nas je, imamo vrlo malo one strpljivosti, kakove sabiranje ovakovih podataka zahtieva; s toga bi mogao uztvrditi, da ih naše šumarstvo niti u arkivu kod centrale neima, a gdje će ih mlađi šumar spremiti? Mi to do sada cjenismo samo, da je proej^enjeno, a pred resultatom n. p, dražbah imasmo straha, Procjena ova povjerava se obično šumarom, a ima ih takovih, koji stupiv u službu 0 tom niti pojma imati nemogu, što niti je čudo, kada o tom naputkah neimamo. Do sada postupasmo tako, da ocularno cjenismo plodine te o neviđjenom ipak zakljucismo, koliko hektolitarah po jutru posjedujemo ili koliko svinjah prožiriti možemo. Ima trudnijih šumara doduše, koji je nastojao konstatirati, koliko jedno svinjče dnevno pojede, al tko mu kriomčareno proriče? Ima ih i takovih, koji dalekozorom u sastojinu zavire te nagađjaju, a čifto, cjeneć šišku, puca u zrak ili svoje profete izpitkuje, zakljucujuć od 1 lužnjaka samca koliko na 1,000.000 stabalja šiške ima — pa još mudrijaši ovi bezobrazno laž brane, ako im tko procjenu takovu ruglu izmeče! To spomenuh obćenito, a priznati ću i moje bivše procjene, koje akoprem velikim naporom pomoćju dalekozora — monocle-a, a i binocle-a obavljane bijahu — ipak iluziom proklamiran; zato me i ova zadaća vazda najvećma uznemirivaše, a ipak joj mimoići nemogoh, jer mi nitko pomoći nemogaše. Kao upravitelj šumski mislio sam tu procjenu naučiti od šumara, al kako, kada je ovaj od lugara, a ovaj od svinjara, a svinjar od svinje naučiti htio — uvjeriv se dakle, da svinjče moj učitelj biti nemože, razmišljao sam, kako tomu bar donekle doskočiti i evo me s mojim naputkom : |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 3 <-- 3 --> PDF |
289 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 290 — Po mom savjetu g. 1879, složio je g. Neuhofer u Beču, poznati optiker, plodomjer, kakova nam ga sliedeća slika predočuje, te koji se unj dobiva za 90 for. po komadu. To je povećani dalekozor, na kojem se uočnica (Ocularlinse) od objek tivne leće raz- i primicati dade, a to razstavljanje bilježi se na scali. Svako oko ima u constantnoj daljini i constantan razmak, a ako se ova daljina na scali zabilježi, onda je izvjestno, da vazda u takovom slučaju i motrilište constantne veličine biti mora — zato je i najshodnije, da si procjenitelj sam ovu skalu na plodomjeru tiravna, što jednostavno ovako biva: Odmaknuv se od stabla, zida ili sličnog n. pr. 25 metr,, naravnav šarafičeni plođpmjer tako, da najčišće sliku vidi, tada zareže znak na scali a premjeri polumjer u naravi od motrilišta i pronadje n. pr. odgovarajuće površje, jer je nočena slika: okrug = 1-4 n^^^^ ^^^^ j ^ polumjer = 0´23 cm. Čim je motrilište odaljenije, tim je ovo u ocularnoj leći veće, dakle za moje oko, kod: 50 met. odaljenosti = 6 \~]xn. 75 met. „ -^ 12 [Jin. 100 met. „ = 25 D^. itd. Uvježbav oko na ovaj plodomjer i uzrezavši znakove za odaljenost, te postaviv se pred stablo, nai^^vnav stroj tako, da najjasnije pokazuje, i ako je na zarezu ostao od 100 m., tada znamo, da je motrilište t. j . krošnja od oka 100 m. odaljena, i da smo 25 Om. uočili. Na površju od 25 [Jm.^ jer je plod dovoljno povećan, možemo svako zrno u začelu sjegurno pobrojiti i time netrebamo na šišku pucati niti se na krošnju penjati. — Glavna je zadaća time dakle riešena, što za svaku odaljenost na svakom djelu krošnje i na poznatom površju iste, broj ploda znamo (još i gualitativno omašnijim strojem cjeniti bi mogli) — sve ostalo se lahko uvježbati može. Površje nam je poznato, broj stabaljah lasno se prebroji, a to nam i sastojinopisi dokazuju; a ako nam je to sve poznato, tada se pitajmo za mjestišta pokusnih piohah. Uzmimo, da je u procjenit se imajućoj sastojim, ili recimo još preciznije: u sekciji (pododsjeku) popriečni broj ==== 40 stabala, tada se odluci procjenitelj najshodnije za 4—5 pokusnih piohah i to sa svake strane svieta po 1, a za petu spram sredim; đočim je plodorod od sklopa i strane svieta ovisan, to tada našav si te plohe, gdje po jutru 40 stabala stoji i do izvjestnog rezultata đoei mora. Odabrav si ovakovu pokusnu plohu, postupa se na istoj, kao stoje to slučaj i kod procjene drvne gromade, bilježeć si potriebno u svoju knjižnicu. Čim je veća razlika, čim točnija procjena, tim i pokušalište veće i precisnije biva. Za požežke odnošajo držim za dovoljno, ako su pokusne plohe samo V4 jutra i ako se na svakoj po 3 stabla promotre, što bi za svaki pododsjek kod 4 do 5 pokusnih ploha, 12 do 15 stabala bilo. Osvjedočiv se sbrajanjem, da pokusna ploha 40 stabala po jutru ili 10 na V^ ima, tada izaberimo 1 najkrupnije, i srednje, a´ treće najtanje stablo i pocrnimo plođomjerom motriti |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 291 — ^ Svako stablo valja nam na 6 točkah opažati i to na 3, sa južne, a na trih sa protivne strane i to na najdolnjih plodonosnih, srednjih granah i na vršku, a svotu zrnah, prebrojenu gore navedenim načinom, aiitmetično podieliti; pa ako smo našli za 1. uočilište popriecno 10 zrnah, uzmimo šiške, a ovo motrilište znamo da iznosi kod odaljenosti od 50 m. = 6 m.; tada zaključimo, ako ocularno produktivni dio krošnje sa 60 !«-. nadjosmo, da mora tada ciela krošnja = 10 X 10 = 100 šiškah imati, pa pomnoživ ovu sa 40 stabala = 4000. Pošto je nadalje poznato, koliko zrnah šiške na 1 hectolitar stoji, tada lasno na mjeru ili vagu to reduciramo. Do sada opisani posao je više mehanične naravi, al glavna je zadaća ocieniti pi^oduktivni dio krošnje. Šiška, žir i kesten poredan je na plastu krošnje najvećma 0´20—0´30 m. debljine i čim je redji sklop, tim to od nižjih granah počima, a gdje je sklop 1*0, onamo tek vrhunci ui^ode. Bukvica, grab, šljiva itđ. raztresle su plod jednoliko po svih granah ćak do debla. Kod prvih vrsti nam je računati okularno samo površje plašta, a kod posliednjih kockovinu ciele produktivne krošnje. Traživ plođomjerom najnižje produktivne grane i našav ove, odmah se zgodno promjer okom ucjeni, n. pr. 6 m., a od ovog promjera do vrhunca visine = 8 m., ako se sada pomoćju obrazca ugljenika kockovina (iT) razračuna, li ^ to iznosi za gornji primjer: E" = r´^ ^ — — 6®/o = 106 m.^, a tako se i plašt računati može. Plođomjerom uoči se svako zrno kod šiške, žira i kestena, jer se težko koje pod listom sakriva, a sakriveno se lasno i pribroji. Kod bukvice izkusio sam, da tek V^ i^-^ nntarnjosfc popriečno s, okom prodiremo, pa zato se ovdje pod uočilištem razumieva bubnjić t. j . valjak, kojemu je kod odaljenosti od 50 m. okružnica == 6 m-, a kockovina {h) pomnoživ ovo sa 0´5 m. = 3 m^; ako sada pronadjosmo, da je uočilište (bubnjić) 7i; = 3 m´\ a ciela produktivna krošnje bukve K.= 106 m^ te ako smo u bubnjiću {li) pronašli =- 10 ježićah bukvice, to onda po 1 stablu = 106. 10 == 1060 ježicah imademo. Što nam je tada lasno pokusom ustanoviti, koliko dobrih zrna na 100 ježićah ide ili koliko suhe bukvice po broju na 1 hektolitar ili metričnu centu odpada, to je i nastavak računa vrlo jednostavan. U šumah vlastelinstva kutjevačkog obavljena je ovogodišnja prociena šiške i žirovine ovim plođomjerom, te mogu reći na podpuno zadovoljstvo, što se bržje i manjim trudom i troškom ma od koje ine vrsti dosadanjih prociena obavlja a k tomu daleko većom preciznošću i što se u ovu dapače i lugarstvo brzo uputiti može. Što više na procienu ovu promišljam, tim spretniji mi se pričinja plođomjer, a ako se sjećam na izbuljivanje očiuh i na lamanje vrata, na penjanje i kršenje granja, tada pogotovo sve drugo ođsudjujem. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 292 — Stroj ovaj, providjen sa šarafom za prikapcanje na deblo, motku ili ma koji stalak, svagdje se lasno postavi, a jer se objektivna slika u pravokut kroz prizmu prenaša na ocularnu leću, to se sjeđeć ili stojeć u naravnom položaju glave svaki dio krošnje motri, pa se zato stroj osovno ili vertikalno kretati može. Jedno mu još manjka, a to jest, priložiti mu visino-i debljomjer po sustavu Winklerovog — tada se tim sjegurnije i kockovina ili plašt krošnje proračunati može. Time bi moj obćeniti opis i način prociene plođomjerom svršio, a ako prispijem, izraditi ću k ovom i posebne skrižaljke uz naputak, a da se ovo što obsežnije i temeljitije složiti može, bilo bi šumarstvo svakom onom zahvalno, koji bi u tom pripomogao. Danas stoji ciena hectolitru bukvice 1 for. 40 nČ., a žira 2 for. 20 nove., pa ista se uz točne prociene u kratko vrieme znatno još povisiti može — sve na Hrvatsku korist; što, za koliko jeftinije žirenje prodajemo, za toliko jeftinije i svinjetinu tuđjin jede, a da ova dnevno u cieni skače, pripisati je jedino tomu, što je žiro vina dnevno skuplja, koje diobom i omašnijim podsjećanjem šumab - zato slogom i ovdje napred! Važnost nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo. Uzesmo već g. 1882. u ovome listu raspravljati o t. zv. nauci o čistom prihodu. Kako su pako u obće ta nauka i razglabanja ob istoj još sveudilj na dnevnom redu strukovnjačkih razmatranja, budi nam slobodno u sljedećem objelodaniti članak, što no ga nedavno u „Oesterreicbische Forst-Zeitung" objelodanio šumarski ravnatelj H. Bretschneider, te iz koga sliedeće vadimo:* Za moći valjano prosuditi važnost t. zv. Presslerove nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo, treba, da prije svega nepristrano i pomno prorešetamo težnje i ciljeve u nas sada uobičajnog šumsko-gospodarskog sustava, mane mu i manjkavosti. Toli u Austro-Ungariji, koli u većem dielu Njemačke stiatraše se do najnovijeg doba toli za državne i obćinske, koli i za oveće šume privatnika temeljnim osnovom .gospodarenja, nastojanje oko postignuća koliko iole moguće većeg . nečistog prihoda, uz istodobno čim veće osjeguranje potrajnosti dosadašnjega prihoda drvne gromade. U svrhe utanačenja i postignuća toga cilja, sliedi, na temelju manje više točnog procjenjivanja drvne zalihe, proračunanje prihoda za sliedeće gospodarstveno razdobje. Smatrajući pri tom, da je jur svim zahtjevom uredjenja dojđućeg šumskog gospodarenja udovoljeno, ako se na papiru (u šumsko-gospodarskoj osnovi) liepo poredaju, sve jednu gospodarsku ciel sačinjavajuće sastojine, u okviru uobičajne, ili pako na temelju najvećeg poprečnog prirasta ustanovljene, obhodne dobe, po načinu uredjenja razšestarenja na jednake plohe, Tidi: »OesterreicMsche Forst-Zeitung« br. 51: »Die Bedeutung der Eeinertragslehre filr die Waldwirthschaft.« |