DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 299 —. . Daljnjim uzrokom opustielosti šumab bio je i prekomjerni užitak šumske paSe i brsta, koje još i danas biva. Narod posiedujuć silnu a kržljavu stoku," palio je 5^a volju paše istoj, šume, nebrigajuć se za gorku budućnost potomakah. Zub marve i sjekira čovjeka opustošiše i pustošit će šume, ako im se uztuk nenadje, dok se i zadnji ostanci neunižte. Neprećerujem ako velim: da su i na onih 44.000 jutara pašnjakali u ovoj pukovniji po pripoviedanju i pismenih spomenicih nalazeće se krasne šume, navedenim načinom nestale. Sada pako je velik dio istih pustoš na kojoj se bieli kao posijani kamen vapnenac poput jaganjaca, a mali je dio obrasao pustim šikarjem izvrženim gorkom udesu. Imamo još u sadanjih šuma živih primjera kako šumskim požarom postradaše visoke bukove šume uzdržav se neko vrieme, počmu pomalo propadati. Najprva je posliedica da se kora stabla prizemno opržena, prstenasto osuši, popuca i odpada, a posušivša se stabla jaki vihrovi onda lasno obaraju. Još Je sreća ako ovakova stabla prije posvemašnjeg osušenja koje više godina traje plodom urode, da se pođmladak osiegura, ako medjutim i opet nenastane nesrećni požar te i ovoga uništi. Žalostna je istina, da su silne čistine u šumah kao opustiele šume, tim načinom postale. U mnogih okolica su osobito u Slunjskoj i Veljunskoj ležeće bukove mladje šume, kod kojih se ni kod oplodne sječe starih šuma i pomladbe, niti kod potonjeg uzgoja nije potrebnim načinom gospodarilo tako, da bi se nuždna njega u odgoj i čuvanje obraćala, šumskim požarom, marvom i dr. veoma trpiele i posvema oki´žljaviie, niti nema nade, da će se ikad ove zapustiele šume koje dosta ogromni prostor zauzimaju, do uglednih šuma uzgojiti moći. Napokom se i dosadanje siečno gospodarenje u šumah dosta kukavno tieralo, jer ima drvosjeka koji 40 do GO godina obstoje; te akoprem u načelu tobožnjom oplodnom sječom pomladjeni; sadržavaju stabalah od razne dobe to starijih to mlađjih, pa je naravno da će sa nuždnimi izpravci silna šteta počiniti. Ushed raznih navedenih uzroka, ološilo je šumsko tlo, na kojem su stabla uzrastom zaostajala, te mjesto uglednih šuma, takodjer su time na nekojih. miestih nastale kržljave bukove sastojine. Pošto opažamo, da prelaz iz hrastovih i bukovih mjesevitih šuma u čiste bukove šume, radja postepeno propadanjem šuma, budi nam glavna skrb u buduće uzgojiti hrastove šume što čiste što mješovite sa bukvom, svagdje gdjegod se može. Ovo je podpuno opravdano jer se ciena hrastovom drvu godimice diže, i nezna se proreci visina ciene do koje vrieduost istog drva doseći može= Pa kao što se sada gorko tužimo na gospodarenje sa sumarni zadnjih decenija, trebamo se skrbiti, da nas potomstvo u budućnosti blagoshvlja. Kako da se hrast uzgoji kao primjesa u bukovih šuma ovisi o posebnih uvjetih. |