DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 297 — uporaba takovih šuma, te se mora misliti na veća dobit smemjuće šumsko gospodarstvo. Širenjem čistih bukovih šuma pada ciena šumam, a po tom je i takovo gospodarenje, koje za tim teži, zatorno. Danas već gorko pati ovdašnje žiteljstvo iislied manjka hrastova gradiva drva; a nenamirenje potrebe radja i radjati će zlimi poslieđicami. — A imovna ova obćina radi toga i jest najvećma pasivna jer neima vriedna drva koje bi unovčiti mogla, pa makar samo toliko, da troškove najnuždnije gojitbene i upravne pokrije. Iz toga se uvidja dokud uzgajanje čistih bukovih šuma dotjerati može. Narav sama treba nam biti kažiputom, a ona nam veli, da u buduće što više hrast, a najpače u smjesi sa bukvom uzgajamo, Akoprem nijedno drvo neiziskuje toliku skrb oko uzgoja kao što hrastovo, to ono ipak kao najplemenitije naše drvo trud podpuno naplaćuje. Hrastovo drvo danas je u velikoj cieni, ono se uporabljuje u prerazličnih gradnjah i obrtih, a hrastove šume nam daju nuz drvo i dragocjene ine nuzgredne proizvode. Pa i sa gledišta čisto finaneialnog zaslužuje hrast našu najveću pozornost, pošto u inače istih okolnosti novčani prihod bukve znatno nadkriljuje. Staro je izkustvo: da hrast u smjesi sa bukvom ima osobito Mep uzrast i izvrstan prirast, što ga čini za gradnju osobito sposobnim. Navedenim nemislira pako, da se uzgoj bukovih šuma sasvim podredi i prezrie, nego da se samo primjereno goje, a da se više druge vriednije vrsti drveća podupiru. Obće nam budi načelo da u čistih bukovih šuma uzgojimo mješovitost od bukve i hrasta, a gdje još ima takove smjese, valjanim gospodarenjem uzdržati ih. — Ovo se sve dade tim lakše izvesti što je ovdje svuda tlo prijaj uće obim vrstim drva; a i tragovi se nalaze, da je svud uz bukvu, hrast liepo uspievao. Uzroci pako, s kojih je hrastovina iz ovdašnji šuma nestala, daju se na slieđeće svesti: 1. Nije se postupalo kod uzgoja po pravilih, koje nas i izkustvo uči, da naime hrast u mladosti nepodnosi trajnu zasjenu, dapače da u sasvim slobodnom stanju bolje uspieva, nego u zasjeni drugih drvlja. Hrast ljubi osobito svietlo i prosto stanje, a gdje tih uvjeta neioia, ondje zakržljavi. U mješovitih mladjih bukovih i hrastovih šuma zasjeni bukva svojom gustom krošnjom hrast, kojega onda prieči u uzrastu, tako, da pomalo mora izginuti- Tu bi se već za rana moralo ići hrastu u pomoć tim, da bi mu se proredjivanjem bukve osiegurao uzrast i potrebno mu slobodno stanje. Neproredjivanjein bukve zaostajaše hrast, kojega je bukva vremenom na skroz nzko površje stjerala. 2. U onih šuma u kojih se je hrast u podredjenom razmjeru nalazio, nije se on uzdržavao u nađstojnom stanju, tim, da bi mu se dao na nekoliko godina predrast, da bukvu rastuć nadkriljuje. Tim bi se bila kriepka za gradivo sposobna stabla uzgojila, a bukva nebi hrast ugušila. |