DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 296 — Prikladni položaj, tvorbe tla, kao i umjereni klimatičM ođnošaji dopuštaju, da u ovdašnjih šuma raznovrstno drveće uspieva. Od naravi nalaze se: bukva, cer, hrast kitnjak i lužnjak, i kesten kao vladajuće; onda grab, javor, jasen, jalša, brest, lipa, topola, brekinja i dr. kao nuzgredne vrsti. Aklimatizirane su vrsti: bor, omorika i ariž. Prijašnjih vremena bio je u svijuh šuma vladajući hrast, čineć po ravnica čiste sastojine, a u brdovitih strana mješovite sastojine sa bukvom. U novije pako doba osobito zadnjih decenija ponestalo je hrasta skoro sasvim iz većeg điela šumah, te su zauzele mah čiste bukove sastojine. Na šumskom posjedu imovne obćine od 24658 jutara, razprostrtom na 2474 četvornih milja, zastiru danas biikove čiste sastojine 12.350 jutara ili 607o, dočim mješovite šume, u kojih je pretežno vlađajuća bukva, zastiru oko 6000 jutara ih 257o- Na čiste hrastove šume, nalazeće se najvećma u ravnici, ođpada tek 2012 jutara ili 8%; a ostatak pripada drugim vrstim drveća osobito, boru, a najviše pustošinam. Akoprem posjeduje još za sada slunjska imovna obćina liepih čistih bukovih šuma, lo su one, jer udaljene od prometa prepuštene naravi; đostignuv starost, osuše im se vrhovi i onda debla, pa u koliko ih palenjem i izkrčenjem neuništi ruka čovjeka, obara ih vjetar i tako propadaju u tutanj. Ovakove bukove šume nisu nego za gorivo, i namiruju nešto potrebe pravoužitnika, koji se nikako neđaju priučiti redovitoj doznaci. Nu veći diel šumah u obće nenosi upravo nikakove koristi. Da bi se samo za gorivo prigotavljalo i onda unovčivalo bukovo drvo neizplaeuje se, jer bi troškovi proizvodnje i izvoza mnogostruko nadkrilili dohodak. U koliko i uzrastom sposobna, neimaju bukove šume valjanosti za gradju, jer jim je drvo jeftino, pa slabe trajnosti. Nije dakle čudo da još i danas smatraju u ovdašnjih nekojih predielih i obćinah šumu zaprekom poljođielstvn, te ju nemilice pale i krče upotrebljujuć silomice šumsko tlo za ratarstvo. Mnogo će stajati imovnu obćinu, doklem prikrčeno i otudjeno šumsko zemljište u svrhu gojitbe natrag dob´ije, akoprem to u obće dvojbeno. Raznovrstni su ođnošaji krivi što je hrasta ponestalo te ga sveudilj nestaje. Nu u koliko je to sliedilo i uslied neodklonivih uzroka, dublje promatranje osvjedočilo bi 0 poalieđica loše uprave i gospodarenja. Premda se u novije doba podižu glasovi na obranu čistih bukovih šuma, (?) oiora se u istinu oprovrči ta prevelika hvala jer lahko shvaćena bez promišljanja. Istina, ima bukova šuma stanovite prednosti što veoma poboljšaje tlo, te u dobrih okolnosti znatno prirašćuje. Ali s druge strane imade mnogo mana, jer je skroz slabe tehničke vriednosti, ter uporabljiva obično jedino za gorivo. Današnje pako vrieme gdje namiruje potrebu goriva kameni ugljen, koji će vremenom sve to više iztisnuti gorenje surova drva, izmiće se isama po sebi |