DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
~» 281 — zadušljivog zaka koji prouzroćiše rečene ´gusjenice. — Žali bože sto se nemoga;4e nikoje mjere protiva tog po naše hrastike toli opasnoj gamadi prediizeti. Kako ćeš preko zime sačuvati kostanj i bukvicn. Pitomi se kostanj najbolje sahranjuje tako, da se u hladnoj smočnici, izpremjesan sa pjeskom , pomeće u kupove, dolnjeg promjera od 70 em. , a isto takove visine. Ti se kupovi s;imi imadu od vremena do vi-emena premetati, ter izkvareni kesteni odstraniti. Najbolje se pri tom uzčuvaju u lupini ostavljeni kesteni. Bukvica se preko zime uzčuva najbolje u zatvorenih , pustih stanovili. gdje se negrije, razmetana na podu ilovastom j izpremješana pjeskom u naslagah do 20 cm. visokih. Kad pješak osuši, treba ga Skropiti, to škroplenje ima se opetovati svaki 10 do 16. dan. Prozori i vrata se otvaraju- samo, kad se sjemenje premeće odnosno pješak skropi. Ribarstvo u Švajcarskoj Kibarstvo vidno napreduje u Svajcarskoj. — Polag godišnjeg izvještaja švajCarskih ribogojnih zavoda, za godište 1882/83. imaše: Državni ribogojni zavod u Ztirichu dao je od 350.310 komada jaja, sposobnih za ribogojstvo (Fischzucht-Anstalt.) 276.000 kom. riba, od kojih se većina izpustila u jezero Ziirižko i Limat (40.000 komada pasti-va, 1000 polupastrva, (Laehsbastarde) 51.000 potoćnih i jezernih pastrva, zatim 2().000 komada amerikanskih pastrva, 18.000 marena i t. d,) U ribogojnom zavodu u i Sihhvaldu pako, upotrebljeno bi 30.940 komada jaja, a 28.000 komada dobljenih riba, bude proljeti u Sihlu izpušteno. Kod nas poćeŠe u najnovije doba takođjer oko ribogojstva nastojati, gospoštije Cubar i Trakostjan. K pošumljenju krša. Grad Trst stavio je u proračun za g. 1883, svotu od 3200 for. za troškove oko pošumljenja okolišnog krša. Iz Dalmacije. Čitamo u ,,ObjavItelj Dalmatinski" - od 28. svibnja sliedeću: Ovih se je dana povratio u Zadar sa svog poučnog putovanja iz južne Francezke zemaljski šumarski nadzornik g. Ferdo Zikmundovsky, kamo je bio odaslat od visokog rainistarsva poljodeljstva, pod vodstvom c. kr, Šhniarskog nadsavjetnika Salzera u đružtvu sa joŠ 7 strukovnjaka iz Štajerske, Tirola i Koruške. Ovom poslanstvu bila je zadaća poučno putovanje u svi´hu, da prouči na licu mjesta zagradjenje bujica, zatim poŠuraljenje i pobušenje golih njihovih područja na ovom mjestu, gdje se to posije 20 godišnjih pokušaja najracionalnije i sigurnim uspjekom izvodi. Članovi poslanstva sastali su se dne 2. travnja u Milanu i odputovali su odmah preko Genove, Nizze Marseilla u DIx, gdje su se predstavili državnomu nadšum^u-niku ove pokrajine, u kojoj je imalo sliediti poučno putovanje. Odanle poslanstvo otišlo je u Digne (Departement Rasses Alpes) gdje je isto dočekao šumarski nadzornik onog područja g. Cariere, koji je bio od strane Frauceske vlade poslanstvu pridodat kao mjestni vodja. Ondje se je pregledao Perimeter od Curusqueta i od Laboureta, posije čega je sliedilo preko Gap-a putovanje u Barcelonethe, mah grad na rieci Ubave na iztočnoj medji Francezke .prema Italiji, koji je grad prema sjeveru u jugu zaokružen visokimi kosarai do visine do 9000 stopa. Ondje je središte mnogih i najvećih bujica i ondje se je počelo o ntedjenju hnjica ponajprije raditi, Ćemu su odnošaji i okobmsti prinuždile tamošnju vladu. Posije dugotrajnog haranja šuma i neograničenog uživanja paše u najvećem obsegu u onih planinah dobila je naime voda silni mah i prouzrokovala je s vremenom u tamošnjoj crnoj zemlji i u staroj ruševiTii mnogo i strašnih vododerina i bujica, tako da obronci planina danas pružaju sliku razrovana zemljišta, a doline pokrivene su na ciele milje žalom, medju kojim rieka jedva nadje sebi pnta, proniiriijujući svaki ti´cn svoje podržano korito. Šteta nanesena narodnom gospodarstvu, bila je ogromna a stanovništvo uputilo je hitne molbenice na vladu za pomoć. |