DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 38     <-- 38 -->        PDF

™ ´2m —
Viftemberžka image red Hubertov, bijaSe to pravi lovački red,, a utemeljio ga g. 1702.
Erbard Ludovik — nn i ovaj je brzo nestao. U spomen, spasenja života po jelenu,
utemeljio je zadnji Piast Brieg,´ vojvoda Gjaro Yi!im, g. 1672. lovaGki red zlatnoga
jelena Znak bijaie ^iatni hrastov list, koje je imao na jednoj strani sliku jelena, na
drugoj stiani pako crveno srce bieliai križem. Red je prestao po smrti utemeljitelja.
Vojvoda i.udevit Ilesenski dao je g. 1704., kovati dukate, sa slikom nerasta. Lovci,
odlikujući se u lovu na veprove, odlikovani su tim redom — 2a da ga na lovu, kao
i prigodom dvorskih svečanostih nose. — Ferdinand I. kralj obijub Sicilija, utemeljio
je g. 1777. red Dianin (la nobie Societe de Diana Cancatricej. Znak vitežki bijaše
zlatni rog, koji se nosio na zeleno-sivo prugastoj vrpci. U taj red primahu se takodjer
1 gospoje Spadahu pako unj pet vrstih vitezovah, napuljski, bečki, gorički, laubački i
solnogradski ili državni. Taj se red podielivao još i u novije doba, tako je poznato.
da ga nosL-.e Wilduugen i nadmeštar lova grof Reiehenbaeh u Slezkoj. — U Mekienhnrgii
utemeljile njekoji velikaši god. 1713. vitežki red „vjernog lovačkog noža", red,
ko)i nije imao isti nmisao kao prije spomenuti, već je bio samo znakom ovećeg lovačkog
diužtva. Pravila te udružbe u mnogome su pogledu spomena vriedna. — U družtvo
se primahu ne samo gospoda no i gospodje. Blagdani reda bijahu dani sv- Huberta
i sv. Gjure Svaki Člati dobio bi zeleni emaillirani zlatni prsten, sa nakitom u obliku
zavijenoga lovačkog roga i slovima G-. G. v. H. 1713. — Polag pravila moradoše
dlanovi kod pušenja snimiti perčiu (Perllcke) s glave, ter na glavu metnuti družtveuu
kapicu Svaki vite^z morao je imati tabatieru za šnofanje. Koji bi se od članovah, na
večer vraćao he/ jopca, taj bi se osramotio. Kad se kod stola nije pjevalo — zabranjeno
bi i kupovanje. A § 18. pravdah nalagao je izri6no_, da kod oproštaja vitezova
i vitezica, vitezovi gospodjam ruke poljubiti, one pako viteze u lice poljubiti i


ruku im stisnuti imadu. Oni, koji tek na imiverze imahu poći, ne mogahu, se još primiti
u red. Nasuprot se ipak odredjuje, da se gospoje bez obzira na starost, odnosno
mladost, mogu primati. —


Žalostni pojavi. Da t. g. urbarne obćinske šume u nas vidno propadaju —
obće je poznato — joŠ veća im pako pogibelj u najnovije doba prieti odtale — sto
ovlaštenici njekih takili imovnih obćinah ^ područja ppdžupanije zagrebačke, pod naslovom
razdielenja zajednice, počeše zahtievati sudbenim putem razdiobu tih šuma. Tako
primjerice i žitelji ter ovlaštenici Suinsko-imovne obćine Botinec pod tim naslovom zatražiše
sudbenu ra-^diobn, te je kr. kot. sud u Samoboru takovu molbu jur i predbođno
u toliko riešlo, da je zatražio u moiiteljah za odnosna izvidjenja predujam od


105 for. ^— Sami.^te rečene obćine obsiže 109 jutara, a ista ga dobi segregacijom od
gospoštije Botinec. - Jedini razlog, da se razdioba jur već i obavila nije, jest. Što
je sud toliki predujam zatražio, dočim ga žitelji ne mogoše do sada još podmlinti.
Slično nadalje pokušaše i žitelji i ovlaštenici šumo-imovue obćine Blato.


Mi držimo, da bi takov postupak sudovah, mogao postati od najžalosfenijih posliedica
po naše šumsko-imovne obćine — negledeć na to, da se isti baš i protivljuje
samim ustanovam c. pat. od 17. svibnja 1857. kao i naredbe od 4. ožujka 1871.
br, Ž144. — i stoga upozorujemo na te žalostne pojave — za da se zlo još u zametku
preprieči,


INTovinstvo i hrvatsko šumarstvo, Toli domaće koli i strane novine — donaŠaju
u najnovije doba — razaolike — manje vise važno i zanimive članke tičuće
se šumarstva u našoj domovini. Tako nalazimo na pr, u svezku 7. za P-, 1884. „Centra-
lblatt fur das gesammte Forstvesen" što no ga sada uredjuje prof. dr. A. Sockendorf.
na strani 824. i sliedećih od g. Friedricha Bavera šumarskog asistenfa kneza
Thurn-Taxisa u Lokvah, članak pod naslovom ,,Die wirtsehaftnche Bedeutnng de Kohlholzscblage
im Waldgeb!ete Nordwest-Groatiens. - Na strani 37G i sliedećih istoga
lista pako članak g. J. Kozarca kr, šumara u Vinkovcih, pod naslovom: „Zur Durchforstungsfrage",
— U listu „Oesterreichische Forst-Zeitung\, Sto no ga izdaje prof.