DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 271 -~~ tib radnja, povjereno posebnom povjerenstvu^ sastojec^em se, iz pređsjednikaj koga iraenuje ministar poljoprivredo, zatim dvijub zastupnikab političkih oblastih n (roriei i G-radigki — zemaljskog Šumskog nadi^ornika, jednog ^^astupnika sabora i trtjub pouzdanika, za okružja Goriee, Gradiške i Sezane. Sjelo povjerenstva jest u Gorici. ´— Čitavi taj :iakon obsiže 12 poragrafa — a biti ee bezdvojbeno od velike važnosti po napredak snmsko-uzgojnili radnja, diljem krša rečenih krajevah, iSfe bi bilo sgorega — da se i u nas sto s1i$na već jednom započme — u koliko bo svaki dan oklevanja — otežcuje đojdući uspjeh. — Francezka trgovina drvom. Poznato je, da francezka znatno više drva uvaža — no ga kvaža. Godine 1883, uvezlo se gradje i dužieah n vriednosti od 203 milijuna franaka, a izvezlo samo za 18 milijuna, Najveei dio dužica i bačvarske gradje u obee dovezlo se iz Austro-lTngarije, naime od 57´9 milijuna sto se uvezlo — bilo 50-45 milijuna komada s naših strana. Od gradje se poglavito laktovina uvaža. Vriednost uvo2^a te vrsti bila je g. 1883. — 113 milijuna franaka. Najveći se dio gradjevnog drva, naime 5*3 milijuna met. centi uvezlo iz Švedske — 1´8 milijuna met. eenti dovezlo se iz Kusije. 1-6 milijuna metričkih centi iz NjemaSke i Švajcerske — 2*6 milijuna metriSnib centi uvezlo iz inih zemalja. — U novije doba počelo se takodjer i iz naših strana izvažati u francezku više gradje. Indijska hrastovina ili tikovina. Poznato je kako u novije doba drvo indijskog hrasta iliti tikovina (Teakbaum, Teactona grandis. L.), sve to više potišnjuje porabu domaće hrastovine u brodo-gradnji. 0 toj tikovini pako nalazimo u „Oesterreich. Forst-Zeitung´´ slieđede podatke. Tikovina raste osobito u Jztoenoj Indiji i Sunđajskih otocih. Imade vitko stablo, visine do 40 met. — uz primjerenu debljinu; mlado granje skoro da je četvero-bridno. oveliko lišće jajollko, evieće jest bielkaste boje, a sastoji se obično iz gustih resah, plod naliči lešnjakom, te nije jestiv. Polag najnovijih iztraživanja austrijskog c. kr. ministarstva rata, imade tikovina poprečnu specifičnu težinu od 0´715, Tvrdoća iznaša poprečno 4´06 kg. na mm. Srce drva jest ervenkasto-sraedje boje, biel žuto-smedje boje. Drvo je tvrdo, prilično lahko kalavo, daje se liepo raditi, kornjaši i gribi mu neškode, a u koliko vrlo težko gnjije, znatno je trajnije, od svake hrastovine. S toga i vole tikovinu osobito u brodogradnji, nu i inaČe ga rado , rabe u gradnji na pr. za prozore, vrata, bureta i čabre, kolarstvu i t. d. Najboljom tikovinora označuju onu, iz Siama, zatim dolazi ono iz Bancoka i Japana. U trgovini dolazi u obliku greda, piljenica, kao i u trupcih. Dimenzije različne su, od 5 do 15 met. duljine i 30 do 60 cm. debljine u tesanom obliku. Ciena tikovine iznaša po met. do 65 for. poprečno, u Trstu se plača met. po 90 for. Najveći austrijski ratni brod ^^Tegethof" sagrađjen je iz željeza i tikovine. — Trgovina tikovinom u Trstu — danomice raste tako, da. se t, g. već do 4000 met, tikovine u Trstu prodalo bude. ´ \ Biesni vuci. U nekoliko selah szilagverske županije ugrizao je biesan vuk 11. i 12. srpnja 6 osoba, 20 glava rogate marve i 1 svinja; 12. o. mj. bje ubijen. U Turbuczu ustrieljen je 14. o. mj. isto tako biesni vuk. koji bijaše u cieloj okolici strah stanovniČtvu. Od ljudi, koji su ugrizeni, nalazi se većina u szlboškoj bolnici. Lovački vitežki red. Pod naslovom ,.Jagd-Orden" nalazimo u „Neue Deutsche Jad-Zeitung" sliedeće; Težke kazni, kojima u srednjem vieku, kad no bje lov izkljuČivo pravo velikaša, podpadahu prekršatelji te zabrane, Često su puta jur opisane bile, manje se medjutira znade, i o nagrada, koje velikaši u ono doba viernim svojim pratiocem u lovu podieljivaha. Barun Berg o tom sliedeće spominje: — Godine 1444. utemeljio je vojvoda Gerhard Pfalacki, u čast svetoga Haberta po ovomu nazvani vitežki red i krst. Vitezovi reda noŠahu ovratnik ođ lovačkih trublja, na kome je visila slika svetca. Kasnije se zaboravilo na taj red. Godine 1709. po velikom vojvodi Ivanu Vilimu bavavskome utemeljeni i-ed vitezova sv. Huberta, joŠ je i danas kućni red bavarske vladalaČke kuće — ovaj medjutim nejrna ništa posla sa lovora. Takođjer |