DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 270 -^ , ´ P. B. gg. suradnikom ,,Šumarskog lista!´ Pošto se obzirom na nova družtvena pravila na časti urednika— „Šumarskog lista" kao i na časti odbornika družtva zahvalih — budi ovime svoj onoj p. n. gospodi članovom družtva i sudrugovom, koji me tečajem mog urednikovanja podupirahu u izdavanju lista, najtoplija prijateljska zalivala . izrečena. U oči glavne skupštine 1884. godine. Glavna skupština odgodjena. Kao što to jur p- n, g. članovom putem javnih glasilab svojedobno javljeno, prinukan bi upravljajući odbor, u svojoj na dne 19. srp. t. g, obdržatoj sjednici, za dne 5. kolovosia i sliedece dane nrecenu VTIl. glavnu skupstinu družtva odgoditi^ na drugu polovicu mjeseca rujna (22. i sliedece dane) — te <5e potanja ubaviest slieđiti. Konačno nemožerao a da nezabilježirao radosnu vlest, da se liep broj članovab jur prijavio predsjedništvu izjavom, da će doći na skupštinu u Gradišku. Odborska sjednica. Upravljajući odbor, držao je dne 19. srpnja redovitu odborsku sjednicu, u prisutnosti sliedece p. n. g. članova: M. Dui´sta, A. Soretića, M. Vrbanića, E. Rosipaia, J. Ettingera, V. Kor6škenyia, R. Fisehbaeha i F. Kestercanka. ^- Od važnijih zaključaka spominjemo: Ustanovljenje proračuna za g. 1885. — Zaključak da se „Šumarski list pretvori n mjesečnik. — Utanačenje godišnjeg izvještaja o radu družtva tečajem god, 1884, — Zaključak odgode glavne sknjjštine — na 22. i´ujna i sliedece dane. — Zahvala urednika na povjereničtvu za zemaljsku izložbu. Šumarski mjesečnik. Upravljajući odbor zaključio je — ovogodišnjoj glavnoj r.>;,{?^-^ skupštini — predložiti pretvorbu ,, Su^iarskoL_J]st|^, j__i^eseč^ ^ — Tim bi bio "^ / učinjen znamenit korak napredku. — f)o družtvenih članova pako stoji, da surađniČtvom svojim oko lista, omoguće trajnost tog poduzeća. — „Šumarski list" — sam pako — zadobiti će time važnost takodjer i za onakove krugove — kojim do sada manje koristi donašati mogao — kao na pr. trgovce, posjednike i t. d., al i sam program i sadržaj lista — dobiti će tim novi smjer i obseg. Sa križevačkog šumarskog zavoda. Dne 17,^ 18-i 19. srpnja t g. obdržan je pismeni, a dne 22-, 23. i 24. srpnja pako ustmeni konačni izpit sa slušatelji Ili. šumarskog tečaja. Izpitu je predsjedao izaslanik visoke vlade/ velemožni g- Jurković. — Izpitu ee podvrglo ukupno 13 kandidata. Od ovih budu reprobirana 3, i to jedan na godinu dana, a 2 na 2 mjeseca. Dvojica osposobljeni su odlikom, 8 pako jednostavno. — Dva slušatelja trećeg tečaja odustali su od izpita za sada. Čujemo nadalje, da se jur već ustrojio gradjanski odbor, koji će se latiti posala oko dostojne proslave 25 godišnjice zavoda, nadamo se medjutim, da će nam koji tamošnjih prijatelja i koju obžirniju u tom smjeru javiti. . Šumarski državni izpiti. Glasom službene objave u „Narodnili Novina" od 18. srpnja t. g. br. 25.240. obržavati će se t. z. viši državni izpiti za samostalno vođjenje šumskog gospodarstva, ove godine, tek 6 i sliedećih danah mjeseca listopada, kod kr. zemaljske vlade odjela za unut, poslove u Zagrebu. K posumljenju krša u Gorici i Gradiški. Za groliju Goričku i Gradišku, izdan je u smislu zakona od 9. prosinca 1883. posebni zakon, ustanovljujući provedbu šumsko-uzgojnih radnjab u rečenih zemlja, te je u smislu tog zakona, poslovanje oko |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 271 -~~ tib radnja, povjereno posebnom povjerenstvu^ sastojec^em se, iz pređsjednikaj koga iraenuje ministar poljoprivredo, zatim dvijub zastupnikab političkih oblastih n (roriei i G-radigki — zemaljskog Šumskog nadi^ornika, jednog ^^astupnika sabora i trtjub pouzdanika, za okružja Goriee, Gradiške i Sezane. Sjelo povjerenstva jest u Gorici. ´— Čitavi taj :iakon obsiže 12 poragrafa — a biti ee bezdvojbeno od velike važnosti po napredak snmsko-uzgojnili radnja, diljem krša rečenih krajevah, iSfe bi bilo sgorega — da se i u nas sto s1i$na već jednom započme — u koliko bo svaki dan oklevanja — otežcuje đojdući uspjeh. — Francezka trgovina drvom. Poznato je, da francezka znatno više drva uvaža — no ga kvaža. Godine 1883, uvezlo se gradje i dužieah n vriednosti od 203 milijuna franaka, a izvezlo samo za 18 milijuna, Najveei dio dužica i bačvarske gradje u obee dovezlo se iz Austro-lTngarije, naime od 57´9 milijuna sto se uvezlo — bilo 50-45 milijuna komada s naših strana. Od gradje se poglavito laktovina uvaža. Vriednost uvo2^a te vrsti bila je g. 1883. — 113 milijuna franaka. Najveći se dio gradjevnog drva, naime 5*3 milijuna met. centi uvezlo iz Švedske — 1´8 milijuna met. eenti dovezlo se iz Kusije. 1-6 milijuna metričkih centi iz NjemaSke i Švajcerske — 2*6 milijuna metriSnib centi uvezlo iz inih zemalja. — U novije doba počelo se takodjer i iz naših strana izvažati u francezku više gradje. Indijska hrastovina ili tikovina. Poznato je kako u novije doba drvo indijskog hrasta iliti tikovina (Teakbaum, Teactona grandis. L.), sve to više potišnjuje porabu domaće hrastovine u brodo-gradnji. 0 toj tikovini pako nalazimo u „Oesterreich. Forst-Zeitung´´ slieđede podatke. Tikovina raste osobito u Jztoenoj Indiji i Sunđajskih otocih. Imade vitko stablo, visine do 40 met. — uz primjerenu debljinu; mlado granje skoro da je četvero-bridno. oveliko lišće jajollko, evieće jest bielkaste boje, a sastoji se obično iz gustih resah, plod naliči lešnjakom, te nije jestiv. Polag najnovijih iztraživanja austrijskog c. kr. ministarstva rata, imade tikovina poprečnu specifičnu težinu od 0´715, Tvrdoća iznaša poprečno 4´06 kg. na mm. Srce drva jest ervenkasto-sraedje boje, biel žuto-smedje boje. Drvo je tvrdo, prilično lahko kalavo, daje se liepo raditi, kornjaši i gribi mu neškode, a u koliko vrlo težko gnjije, znatno je trajnije, od svake hrastovine. S toga i vole tikovinu osobito u brodogradnji, nu i inaČe ga rado , rabe u gradnji na pr. za prozore, vrata, bureta i čabre, kolarstvu i t. d. Najboljom tikovinora označuju onu, iz Siama, zatim dolazi ono iz Bancoka i Japana. U trgovini dolazi u obliku greda, piljenica, kao i u trupcih. Dimenzije različne su, od 5 do 15 met. duljine i 30 do 60 cm. debljine u tesanom obliku. Ciena tikovine iznaša po met. do 65 for. poprečno, u Trstu se plača met. po 90 for. Najveći austrijski ratni brod ^^Tegethof" sagrađjen je iz željeza i tikovine. — Trgovina tikovinom u Trstu — danomice raste tako, da. se t, g. već do 4000 met, tikovine u Trstu prodalo bude. ´ \ Biesni vuci. U nekoliko selah szilagverske županije ugrizao je biesan vuk 11. i 12. srpnja 6 osoba, 20 glava rogate marve i 1 svinja; 12. o. mj. bje ubijen. U Turbuczu ustrieljen je 14. o. mj. isto tako biesni vuk. koji bijaše u cieloj okolici strah stanovniČtvu. Od ljudi, koji su ugrizeni, nalazi se većina u szlboškoj bolnici. Lovački vitežki red. Pod naslovom ,.Jagd-Orden" nalazimo u „Neue Deutsche Jad-Zeitung" sliedeće; Težke kazni, kojima u srednjem vieku, kad no bje lov izkljuČivo pravo velikaša, podpadahu prekršatelji te zabrane, Često su puta jur opisane bile, manje se medjutira znade, i o nagrada, koje velikaši u ono doba viernim svojim pratiocem u lovu podieljivaha. Barun Berg o tom sliedeće spominje: — Godine 1444. utemeljio je vojvoda Gerhard Pfalacki, u čast svetoga Haberta po ovomu nazvani vitežki red i krst. Vitezovi reda noŠahu ovratnik ođ lovačkih trublja, na kome je visila slika svetca. Kasnije se zaboravilo na taj red. Godine 1709. po velikom vojvodi Ivanu Vilimu bavavskome utemeljeni i-ed vitezova sv. Huberta, joŠ je i danas kućni red bavarske vladalaČke kuće — ovaj medjutim nejrna ništa posla sa lovora. Takođjer |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 38 <-- 38 --> PDF |
™ ´2m — Viftemberžka image red Hubertov, bijaSe to pravi lovački red,, a utemeljio ga g. 1702. Erbard Ludovik — nn i ovaj je brzo nestao. U spomen, spasenja života po jelenu, utemeljio je zadnji Piast Brieg,´ vojvoda Gjaro Yi!im, g. 1672. lovaGki red zlatnoga jelena Znak bijaie ^iatni hrastov list, koje je imao na jednoj strani sliku jelena, na drugoj stiani pako crveno srce bieliai križem. Red je prestao po smrti utemeljitelja. Vojvoda i.udevit Ilesenski dao je g. 1704., kovati dukate, sa slikom nerasta. Lovci, odlikujući se u lovu na veprove, odlikovani su tim redom — 2a da ga na lovu, kao i prigodom dvorskih svečanostih nose. — Ferdinand I. kralj obijub Sicilija, utemeljio je g. 1777. red Dianin (la nobie Societe de Diana Cancatricej. Znak vitežki bijaše zlatni rog, koji se nosio na zeleno-sivo prugastoj vrpci. U taj red primahu se takodjer 1 gospoje Spadahu pako unj pet vrstih vitezovah, napuljski, bečki, gorički, laubački i solnogradski ili državni. Taj se red podielivao još i u novije doba, tako je poznato. da ga nosL-.e Wilduugen i nadmeštar lova grof Reiehenbaeh u Slezkoj. — U Mekienhnrgii utemeljile njekoji velikaši god. 1713. vitežki red „vjernog lovačkog noža", red, ko)i nije imao isti nmisao kao prije spomenuti, već je bio samo znakom ovećeg lovačkog diužtva. Pravila te udružbe u mnogome su pogledu spomena vriedna. — U družtvo se primahu ne samo gospoda no i gospodje. Blagdani reda bijahu dani sv- Huberta i sv. Gjure Svaki Člati dobio bi zeleni emaillirani zlatni prsten, sa nakitom u obliku zavijenoga lovačkog roga i slovima G-. G. v. H. 1713. — Polag pravila moradoše dlanovi kod pušenja snimiti perčiu (Perllcke) s glave, ter na glavu metnuti družtveuu kapicu Svaki vite^z morao je imati tabatieru za šnofanje. Koji bi se od članovah, na večer vraćao he/ jopca, taj bi se osramotio. Kad se kod stola nije pjevalo — zabranjeno bi i kupovanje. A § 18. pravdah nalagao je izri6no_, da kod oproštaja vitezova i vitezica, vitezovi gospodjam ruke poljubiti, one pako viteze u lice poljubiti i ruku im stisnuti imadu. Oni, koji tek na imiverze imahu poći, ne mogahu, se još primiti u red. Nasuprot se ipak odredjuje, da se gospoje bez obzira na starost, odnosno mladost, mogu primati. — Žalostni pojavi. Da t. g. urbarne obćinske šume u nas vidno propadaju — obće je poznato — joŠ veća im pako pogibelj u najnovije doba prieti odtale — sto ovlaštenici njekih takili imovnih obćinah ^ područja ppdžupanije zagrebačke, pod naslovom razdielenja zajednice, počeše zahtievati sudbenim putem razdiobu tih šuma. Tako primjerice i žitelji ter ovlaštenici Suinsko-imovne obćine Botinec pod tim naslovom zatražiše sudbenu ra-^diobn, te je kr. kot. sud u Samoboru takovu molbu jur i predbođno u toliko riešlo, da je zatražio u moiiteljah za odnosna izvidjenja predujam od 105 for. ^— Sami.^te rečene obćine obsiže 109 jutara, a ista ga dobi segregacijom od gospoštije Botinec. - Jedini razlog, da se razdioba jur već i obavila nije, jest. Što je sud toliki predujam zatražio, dočim ga žitelji ne mogoše do sada još podmlinti. Slično nadalje pokušaše i žitelji i ovlaštenici šumo-imovue obćine Blato. Mi držimo, da bi takov postupak sudovah, mogao postati od najžalosfenijih posliedica po naše šumsko-imovne obćine — negledeć na to, da se isti baš i protivljuje samim ustanovam c. pat. od 17. svibnja 1857. kao i naredbe od 4. ožujka 1871. br, Ž144. — i stoga upozorujemo na te žalostne pojave — za da se zlo još u zametku preprieči, INTovinstvo i hrvatsko šumarstvo, Toli domaće koli i strane novine — donaŠaju u najnovije doba — razaolike — manje vise važno i zanimive članke tičuće se šumarstva u našoj domovini. Tako nalazimo na pr, u svezku 7. za P-, 1884. „Centra- lblatt fur das gesammte Forstvesen" što no ga sada uredjuje prof. dr. A. Sockendorf. na strani 824. i sliedećih od g. Friedricha Bavera šumarskog asistenfa kneza Thurn-Taxisa u Lokvah, članak pod naslovom ,,Die wirtsehaftnche Bedeutnng de Kohlholzscblage im Waldgeb!ete Nordwest-Groatiens. - Na strani 37G i sliedećih istoga lista pako članak g. J. Kozarca kr, šumara u Vinkovcih, pod naslovom: „Zur Durchforstungsfrage", — U listu „Oesterreichische Forst-Zeitung\, Sto no ga izdaje prof. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 273 — G-. Hempel, opet nalazimo u br, 8t. i sliedei^^ib ove(?.i članak pod naslovom : „Zur Kentnlss der forstwii´tsciiaftlic}ien Verchaltnisse Oroato->Slavoniens". — „Bosniscbe Post" donaša n br. 54. i (^0. članak, pod naslovom: „Die LoBUng gegenwartiger Aufgaben des forswirthes in ocupirten Landern" — u br, 47. članak: der boenisch -herzegowin´scbe llblicbe LandAvirtbsehaftsbetrieb vom Stanđpunkt des forstwirthes — u br. 63. opet: Zur Loanng gegenwartigen Aufgaben des forstwirtheg in den ocupirten Provinzen — a u br. G5. članak ^^Noob einige Worte uber die Aufgabe der forstwiTtbe in Bosnien." — Zadm u „Nar. Novinab^´ br. 152. i sliedecih, tri članka pod naslovom ,,Srednje učilište ili akademija" — razpravljajuča ob križevačkom učilištu — ua koje članke i opet „Pozor" u br. 177. i sliedečib, protučlanak donaša — nadalje nalazimo opet u „Narodnih Novinah" br. 169. i sliedecih, niz vrlo zaniraivih članaka pod naslovom: „Šumarstvo u Hrvatskoj i Slavoniji". —-,,lSIarodne Novine" br. 121, i sliedecih, i opet donašalm niz članaka pod naslovom: „Imovina političkih i urbarskih občinah". „Agramer Zeitung" nadalje donaSa u br. 134. članak pod naslovom: „Zur Geschichte des Wald-Katasters in Kroatien und Slavonien", na koji i opet g. ravnatelj dobarah A. Danchelovskr u br. 160. odgovara člankom pod naslovom: „Vom Wald-Kataster´\ dočim je već prije „Pozor" u br. 152. takodjer donosio članak pod naslovom: ^ ^^ Slavonsko -zemaljski kataster", a več u br. 114. i 115., donosio je „Pozor" u istom predmetu članke pod naslovom; ^^Epilog novomu šumarskomu katastru^^ U svezku II. noVinah „Oesterreicbische Vierteljahresschrift ftir Forstwesen" nalazimo na strani 123. i sliedečoj Članak nadsuraara g. Pauze u Petrinji, pod naslovom „Die Sciiatzungspraxis fiir Eichencbolz verkaufe in Kroatien" i t. d. i t. d. — Sto sve nedvojbeno dokazuje, da se u novije doba u javnosti poČiraa i našem šumarstvu posvećivati primjerena važnost, al dokazuje nadalje i to, da se broj strukovnjaka književnika u nas danomice množa, što je i opet dokazom, da u hrvatskom Šumarskom stališu dovoljno živalja imade, na kojih se družtvo i list taj eventualno osloniti mogao bude i onda još većma, kad će poput mjesečnika počet izlaziti, ter time omogućiti priobćivanja i onim — koji do sada voliše brzine saobćeuja radi, tražiti dnevnike političke — no naš list. Pažnja ua lovne karte. Čitamo u „Nar. Nov." br. 114. od 16. svib. 1884. „U smislu §. 39. zakon, ćl, XXnL od g. 1883. slovečega o porezu na puške i lov, dužni su državni oružnici i redarstvenici, municipalni organi javne sigurnosti, zatim osobe, kojim je povjereno nadziranje šumah, poljah i vinogradah pozvati one. koji bud puškom; bud na konju ili sa psi makar-kakove vrsti love, da lovnu kartu pokažu. Pošto se je opazilo, da netom spomenuti organi nadležnu jim diižnost oko nadziranja lovnih kartah sdušno ne vrše, te da se množi broj lovacah, koji nisu providjeni lovuimi kai´tami, Čim se s jedne strane namiče Šteta državnomu eraru, a i lovnimi kartami providjenim lovcem, a s druge strane i ovim potonjim oslabljuje volja i nadalje lovne karte kupovati, to je kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove naredbom od 7. svibnja t. g. broj 18.451., pozvala političke oblasti uslied dopisa kr. fiBancijal. ravnateljstva u Zagrebu od 25. travnja 1884. br. 60205., da odmah shodne odredbe izdadu, kako će se spomenuti organi uputiti na strogo vršenje prinadležeče im dužnosti nadziranja lovnih kartah pod inakom odgovornosti- Po zakonu zabranjen je u Hrvatskoj i bivšoj Krajini lov na zečeve do 1. kolovoza, na srne do 1. listopada. Kako nam medjutim s raznih stranah, osobito iz Krajine pišu, nepovlašteni ljubitelji plemenite divljači ni malo se ne osvrću na tu zakonitu zabranu, već, ma da ne imaju ni zakupljeira lovišta ni lovaĆkih kai´tah, strieljaju i zečeve i srne. Zar oblasti zbilja ne mogu tomu stati na put? K pitanju diobe urbarno-obćinskih pašnika i šuma. Kr. podžupanija zagrebačka, izdala jest na due 9. svibnja 1884. pod br. 5858. sliedeću okružnicu na poglaA-arstva svih podnumlh obćina, tiČuću se dielenja Šumah, dobljenih kod segregacije na račun pašnjak^ili : „Pošto se zbilo u području jedne ovopodrućnih političkih obćina, da si seljaci, dadoše porazdieliti po mjerniku, segregacijom dopadši jim dio |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 40 <-- 40 --> PDF |
-~ -274 — šume, bez obzira n.a postojeće ustanove, obnalazi kr. ova pođžapanija za prepnefiiti jđalnje takove nčine odnosno, za obraniti stranke od pogubnih posljedica takovog postupka na sve ovopodrnčne ob ^^U smislu § 2. šumskoga zakona od g. 1852. nije dozvoljeno gnmsko zemljište, ma bilo ono kcje mn drago vrsti "i vlastničtva, bez dozvole oduzeti šumskom gospodarstvu, t-ako, da se na njem drva više neplode, niti ga je inače smjeti svojevoljno obratiti na druge svrlie. ^ Ova se ustanova, dakle odnaša takodjer i na sve one šume, koje bivši podanici od bivšega vlastelinstva prigodom segregacije na ime drvarije i pašarlje dobiše, ; posto nadalje izkustvo uži, da ti podanici riedko kada prave paŠnike na ime pašarije dobivajUj već jim se obično daje, toli na ime drvarije, koli i na ime pašarije stanoviti njeki zakonom normirani iznos, šumskoga površja. Ovako izlučene šumske površine imadu se pako u smislu ustanovah § 9. c. pat. od 3 7. svibnja 1857. smatrati obcinskom šumom, a političke oblasti imadu nastojati oko nje i obradjivat ju polag propisah, koji za takove obćinske šume postoje. Isto se tako na takove Šume (bile one na ime pašarije ili drvarije predani obćinam) ne može usljed pre navedenih ustanova § 2. šumskoga zakona, odnositi ustanove § 3, zakonskog članka Y. od god. 1870.,, kojim bje glede pašnika odredjeno, da se imadu eventualno medju ovlaštenike porazdieliti. Bilo bi ne dvojbeno u interesu stvari^ da se ta naredba od strane same visoke zem. vlade kao normativna naredba izdađe, i koliko se bo diljem domovine naše , na raSun pašničke diobe, Žesto puta i najljepše šume krČiše, sjeku i diele. Rabijatan lugar. Čitamo u „Narodnih Novina" br. 155. t. g. sliedeći primjer brutalnosti: Prigodom proštenja u Ivanovcu u podžupaniji djakovačkoj 24. lipnja o. g. sakupilo se dobrano Ijudih u krČmi Josipa Felnera, gdje su se uz vino i svirku glasbe veselili. Medju ovimi sjedili su kod jednoga stola lugar Franjo Balažid, Mato Mamužid i otac mu Antun Mamužić. Nije potrajalo dugo, posvadi se Mato Mamužić s Franjam Baložićem, ovaj razjaren otvori svoj nož i izbode Matu po tieltt, trbuhu i prsih tako jako, da će težko preboljeti rane; i otac, koji je hotio da brani svoga sina, ranjen je nožem pod lievim okom. Lugar je zatvoren, Regulacija Drave. U zborniku zakona i naredaba za vojvodinu Korušku — komad XL g. 1884. od 23. lipnja, sadržan je zakon od 27. travnja t- g. kojim bje odredjena regulacija neke Drave, počam od Tirolske do Hrvatske, zajedno sa odnosnim! sumarsko-uzgojnimi radnjami. Badnje se te imadu obaviti od g. 1884—1893,, uz doprinašanje države, zemlje i interesentah k troškovom. Troškovi regulacije i s njom spojenih kulturnih radnjah proraćunani su sa 2,500.000 for., te imadu od toga podmiriti, država 1-500.000 far. Koruška G^B´QQiy for. a interesenti 3S3´333 for. -- Prinosi se ti za desetgodišnjeg gradjevnog razdobja u jednakih prinosih podmiriti imadu, ~-A što ćemo mi na to — neće li to imati štetne posliedice po našu podravInu — ako se odnosne radnje nebudu i u nas svrsi shodno nastavile? OiepleBJe foiesnoće. Čitamo u „Schlesische Zeitung." — Paateur, o komu se je poznato da je pronašao sredstvo protiva bfesnoće pasa, izpovjedio jest njekome sa radniku „Figara^´ o tom svom iznašaŠću sliedeće: Do sada mi nije pošlo za rukom naći grib biesnoće (Tollwuthpilz, le microbe de la rage.) — Ja sam za tu bolest upotrebio methodu drugu, nego li sam ju rabio za bolesti kod pošasti goveda, svinja i ovaca. Kod pošasti marve, uzeo sam pošastnu grib, kultivirah ga u ad hoc pripravljenih staklenka, ter umanjivah malo po malo žestinu njegove škodljivosti. Zatim ga eiepih životinjam, iiećeć i braneć Ih tako protiva pošasti. (Brand). Kod otrova biesnoće postupao sam ipak inaĆe. Prije svega sam opazio, da otrov biesnoće raznim načinom dielnje, na razne životinje, kod jednih jače, kod drugih slabije. Kod kunića raste intesitet otrova, doeim se umanjuje kod majmuna. Uzeo sara otrov iz moždana, na blesnoći poginulog psa. Cepio sam njime j^onajprije majmuma. Isti poginu,, Ublaživši otrov, uciepilt ga |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— -275 — drugom majmunu^ otrov drugog trečemu. Nakon fiesa dobili rnalo ue posvema nedužni otrov, kojim ciepih kunića. Otrov postao je jaćt kod dragoga cieplerija, kod trećeg i četvrtog puta, dostiže maximalnu žestinu. Tim uacinom pako dobio sam otrov u razmh stupnjevili žestine, sličnim načinom, kako sam u cliemičkom okolišju dobio vi.§e i!I manje škodljive gribi marvJuske pošasti. Samo Sto :^am otrov biesnoće, kojega se grib još nep02naje, nu kojeg existencija jest sigurna, u animalskom okobžju uzgojio, od kojeg svaka raznolikom sposobnoš<5u bolest prima i podnaša. Sam način pako, kojim vi-aČirn ljude kao i životinje iispješno protiva otrovu biesnila, sastoji se u sHedetScm postupku : %.od psa primjerice uporabljujem troki-atno ciepljenje, sa otrovom biesnila mojih kunića, počimajuć najslabijim otrovom te svršavajući najžcćim. Ako li kasnije istomu uciepim otrov biesnila psa, to isti neće oboljeti, jer je moguć odoljeti, otrovu. To je bo lijeka vrst preventivnog cieplenja. Svaka ina životinja, koju nisam tim načinom vraćio, pogibe nakon stanovitog vriemena. Ja sam biesnilo mnogim psom ueiepio. Jedne nisam dalje vracio; ti nakon sedam ili osam dana, kako kada, bud postaše paraliticki, bud pako pobiesniše. Drugim psom pako uciepih sam tako otrov, da sam postepeno od najslabijeg do najjačeg posao, i to vazda prije no žto se prvašnje neiepljeoje zatvorilo (von Vollendung der Incubation) t j . unutar osam dana. Psi ti ozdravise, odnosno oni ni ueoboljiše. Nadam se, da će se uz taj postupak, malo po malo cieplenjem moći psi osjeguroti protiva biesnilu, tako da time nakon đuljeg vremena u obće biesnoća pasa prestati mora. Medjutim se nadam inkulaeiju pasje bjesnoće, kod svake one osobe preprieČiti, koja se biesnlra psom ugrizena, po mojoj metodi, trim neznatnim cieplenjem podvrgla bude/´ Osam Ijudih ranjeno od kurjaka. Pišu nam iz Križevca. Dne 80. lipnja t. g. navali po bieloni danu u više mjestab, obćine Sv. Petar, vuk, ranivši do osam Ijudih, dok napokon nepodleže srdČanoj navab´ njekolicini odvažnijih seljana. Svakako riedkost, da vnk ljeti navaljuje na ljude. Darovi muzeju. Polovicom lipnja^ dobio je zooložki muzej u Zagrebu, od Dra. M. Sebmirmaula \\ Djakovnj netom ubijenog krunatog brljka (Kosenstaav-Pastor rosens) Zabvaljujuć se ravnateljstvu rečenog zavoda darovatelju, spominje, da se ova vrst pttee u novije vrieme kod nas sve to češće pojavljuje, zato da se umoljavaju svi, kojim je stalo do hrvatske faune, da bi pazili na pojav te ptice i da bi svoja motrenja dobrohotno priobćili ravnateljstvu muzeja. Orijaški orlovi. Početkom lipnja t. g. ubijen je u obćini Kohanskoj, u županiji sarožkoj orijaški orao. Eazpetimi krili imao je razmak od 277 cm. Opazili su tamo istodobno jos i druga četiri slična orla, ali jih nJsu ulovili. Stanje zaklade za promicanje gospodarskih svrhah kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Na temelju zakona od 25. rujna 1881. oživotvorena je zaklada za prorriicanje gospodarskih svrhah, usljed naredbe od 23. veljače 1882. br. 7715. prvim ožujkom 1882. EeČenim je danom zaklada za promicanje gospodarskih svrhah posjedovala : aj u gotovom , 1.629 fori 37 nvČ. hj u obveznicab 27.050 „ —: „ Ukupno 28.079 for. 37 nvč. Koncem pak godine 1883. bilo je imovno stanje te zaklade: aJ n gotovom ´ 1.207 for. 51 ´/2 nvc. , dj u efektah 40.700 „ — ukupn^rrT7T´.~^r9o´7"TorrTrvrm7č^ Orijaško drvo. U „La Naturaleza" na španjolskom jeziku izlazećem listu naravoslovnog družtva u Mexiki, objelodanjen bi nedavno potanko opis i naris, jednog najvećih stabalah svieta. To je kolosalni exemplar od j,Taxodium mucronatum Ten. (Taxodium me^icanum Garr.) t. zv. „meksikanske baružne tise" (Eibencjpresse), koji |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 276 — ^ se ualaai nasrled mjesta Santa Maria del Tula n mesikimskoj državi Oajaca, Visina stabla iznaša 38.G8 met. a obsag debia 51*88 m. Već Humboldfc 1 Bonpiand poznavahu to orijasko stablo — oznaćujncH ga najvećim poznatim stablom. Prorez debla imade oblih nepravilnog šestoknta — a itzprkoz velike starosti posve je zdravo i uzčnvano. Za čuvanje obćinskih šuma; izdala je kr. podžupanija zagrebačka svim obćinam, šumskim odborom, lugarom, šumarom, kr. oružničkim i financialnim postajam sliedeću uputu; Za zaprieciti koliko iole moguće, sve to većma mah preotimajuće haračenje obćinskih šumah, obnalaai kr. ova podžupanija, u smislu ustanovah § 61. i b2 zakona šumskog, ter pozivom na ustanove okružnice vis. kr. zemaljske vlade od 19. ožujka 1884.. broj 0019, Izdati sliedeću naredbu, koju će poglavarstvo obćine, u interesu stvai´i imati oiimah svestrano područnom žiteljstvu znanja i ravnanja radi objelodaiiiti. Tzkustvom dokazano jest, da se povod šumskih prekršajah i svojevoljnog sječenja gumab, prečesto imade tražiti u neopravdanom i protuzakonitim uobičajenom nošenju sjekira i stienog orudja po pastirih ^ koji na paši timi svojimi sjekirami, koje vazda nerazdruživo sobom nose, šumam a još više šumskom miadju, veo i samim neprestanim iz objesti sjekanjem neprocienjivu stet-u nanašaju. Za doskočiti tome, odredjnje se pozivom na obstojeće zakone i naredbe sliedeće: 1. Zabranjuje se u obeinske šume bez dozvole^ ter u obće izvan vremena redovite sječe i vremena doznake diva, zalaziti sjekirom, sjekiricami Ili t. z. baitami i sličnim orudjem. 2. Pastirom dozvoljeno je na pašu nositi u svrhu obrane jedino pastirske štapove i biće, nipošto pako sjekire i slično orudje. H. Šumari, lagari, kao i svi organi javne straže, imati će svakoga pastira koga zatekn u obćinskih šumah sa sjekirom ili bolticom, zaustaviti, oduzeti mu rečeno orudje, ter nz podnešeiije zapllenitog orudja, prijaviti, nadležnom poglavarstvu obćine odnosnog prekršitelja. 4. Obćine imati će svaki mjesečno kr. toj podžupaniji podnieti izkaze vrhu tih prijnvah, na dalnje uredovanje. 5. Sjekire i ino slično, gorirečenim načinom zaplienjeno orudje, imat će poglavarstvo obćine pohraniti, do odluke ki\ podžupanije, a koncem svake godine tako sakupljeno orudje prodat ce se dražbenim putem, a od nnišlog novca pripast će poloviea prijaviteljem, a ostatak pako Imat će poglavarstvo u korist mjestne ubožke blagajne blagajne zaračunati i upotrebiti. B. U sUićaju. da bude koj prekršitelj ponovno zatečen i optenjen, kaznit će se kaznom zatvora od 1 do 3 dana. 7. Svaki komad zaplienjenog orudja imade poglavarstvo obćine unieti u posebnu u tu svrhu voditi se imajući ^Jzlzsiz vrhu zaplienjenog orudja", koji se polag prilezećeg primjerka voditi imao bude uz odgovornost dotičnog predstojnika poglavarstva. 8. Kotarski obćinski šumar i kr. županijski nadšumar kao i kr. ova podžupanija mogu se svako doba o korektnomu vodjenju rečenog izkaza osvjedočiti. 9. Naredba ova stupa u kriepost poeam od 1. sVibnja 1884. Ha uvaženje, ITvodni članak „Narodnih Novina" od 26. svibnja t. g. sadržaje međju ostalim sliedeee j „Kod sječe šuma, od kojih obćine znadu izvaditi ogromne kupovine, predvladao je žali bože običaj, da se ta kupovina potroši na časovite potrebe o])ćinarah tako, da obćina kao moralno tieio od toga nikakove koristi neiina. Na ovo iniaUi bi se svratiti osobita pozornost odlučujućih faktora, i to prije svega imala bi se u svakom takovom slučaju, gdje je izsječena k^ja šumska površina, od odkupnine odbiti primjpi-eti .iznos za troškove pomladjivanja šume, jer ako se to neučini, onda obćine neće već z:i njekollko godin.t imati nikakve sume, Sto mora nastati ako se pusfci da tlo podivlja Pod svakti cienu ima se paziti na to, da se neumanji vriednost nekretnine, što ju koja |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
_ 277 ~ obc^ina pOBJeduje, jer samo tim načinom može ^e iijin´i OBJeg-urati budućnost i uspješa^i razvoj. Osim toga \´aljah:) bi kod svake kupovaine, du ,-;-e j^^vjestni njezin dio osjeg-ura za javne potrebe oblina, kao moralnoga tiehi, a pri tom nebi suijelo odlučivati, da li obćina ima bas slučajno kakovib potreba, što bi ih trobalo odmah namiriti iH ne. Ako nema danas takovib potreba, može ih imati 8utra, a dotle se možo novac plodonosno uložiti i sačuvati svojoj svrsi". Ornith-Ologijska izložba u Beču, „Pozi>r" (b^naša o toj u travnju obdvžanoj izložbi sliodece: Kada sam prevrćući beeke novine muzej izložio, baS me pri areu ujelo. Ovo :ži;(i.)j{H-H\anje u (i.sUtavdkon-i novinstvu po nas je tim žalostnije^ žto je hrvatski odiei nagi-adjoa bio drzavnmn srebrnom kolajnom, — Ja sam izložbu razgledao po dana, a moram pi´izuati, da, sa me njeki odieli grdno iznenadili, a to tim većma, Sto se je izložbi davao karakter ,,infcernacionah"ii", kojega nije imala niti Iz daleka. Pridiev „internacionalan" bio je posve snviwan i lakoinisljeno osnovan. Ta koliko je pi´imjeraka manjkalo koje živih koje nađjevenib iz Austro-Ugar.ske i diaigih zemalja, a po gotovo iz transoeejanskih zemalja. Koko.šJ! oib.el nije bio na toj izložbi liiti zastupan, i to radi antagonizma „G-eflugelgesellsebafta" proti ureeenoj izložbi. Taj odiel „galiuaceja" bio je dosta smiešan, jer bu kavezi bili istina priredjeni. ali prazni do jednoga para obične oveće kokoši kokinkiuykc pasmine, Bude U u buduće slične izložbe, to bi se liepo uspjelo, da se iz nagih sela pokupuju kokoti i kokoši, pak bi ih bilo na stotine krasnih, nevidjenib, a izložitelj bio bi sigurno zaslužno nagrađjen. Odiel iztoŽni imao je žive primjerke, koje su izložili ponajviže privatniei te ih i nudili na prodaju nz ogromnu cienu, kako je već običaj na izložbah, Za strukovnjaka nije imao taj odiel ništa osobita, jer su bile zastupane ptice, koje se obično putnikom u Kairu, Aleksandriji, Cejlonu itd. nudjajn za koji franak, te se s toga često vidjaju i u eui´opejskih kavezib. I od pritaceja (papiga) bilo je samo običnih vrstib, i to pripitomljenih, koji &u se prodavali uz na pol povišenu običnu cienu, Najbolje je bio zastupan goluhji odieL Tu je bilo do četiri sto podvrsti golubova i to takovib primjeraka, koji su mogli zanimati i onntbologa (n. pr. dze Dolchtaube, Htihner, Pfautaube itd.) Zanimiva bila je i ona grupa, gdje su Izložena bda orudja i sprave, kojimi su sokolove u srednjem vieku dresirali za lov. Tu je sjedio i sokolovac obučen u sredovječno sokoiovačko odielo. Bbirka ptičjih jaja bila je samo jedna izložena i to dosta manjkavo, jer mi barem nezamjetlsmo njeke primjerke najobičnijih ptica. Osim toga je ovakova sbirka nedostatna, ako nelma i gntezda, jer su baš ona za strukovnjaka najzanlmivJja. Ovakove podpnne sbirke nije bilo na izložbi. Do ove sbirke bile sn n ormarićib izložene oljuštine (ptičje kože) za nadievanje, i to ponajviše oljuštine iztoČnih ptiea. Hrvatski odiel imao je grupiranu sbirku. nadjevenih domaćih ptica i to većinom pjevica, Strukovnjaci hvalili su naročito vještacki izv^edenu naravnu poziciju pojedinih ptica, a iznenadili su ih albini kosa i last-avica. Čudili su se 1 bjelkastoj upupi (putaČa). Treći odiei imao je u velikih kavezib doaniće ptice i to u jednoj žive domaće pjevice, u drugoj, na pećinastom postamentu sjedećega živa orla (Lammergeier), u trećoj plivačice, .a n sredini njekoliko primjeraka živih sova ušara. Sve ove sbirke bile su nepodpune, a izloženi primjerci nisu bili baž osobiti. Za strukovnjaka nije imao t-aj odiel nikakove osobite vriednostl. Ljubitelje ptica u kavezih,, mogla je 7.animati zeba (Tringila coelebs\ koja je pjevala njeke strofe, iz opere ,,Marta´´, ali dakako nepod puno. Svakako je trebalo mnogo truda, da se zeba manje poučljiva i to nauci. Zi movka (gimpela), slavnija, crnoglavka bilo je njekoliko primjeraka u kavezu Sve su bile od trgovaca ptičara izložene na p)rod;vjn. Kunići strah Heveselandije. U Novojselandiji Imade tolika množ kunića (Ka ninchen), da je engleska vlada napokon, neznajući kako da žitelje i zemlju obrani tih |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 278 — nesnoslJLvih gosti, veliku rnnož lasica dala odpremiti tamo, nadajući se, da će isti učiniti kraj toj pohari Hepe te naselbine. ,..%. Šume u Kranjslioj, Ukupna šumska površina Kranjske zaprema 409,497.30 hv. od ove odpada na državne sume 13,192-25 ba., na obćiriske 37,470.18 ba., a 358,834.87 ba. na privatni šumski posjed. Visoke gume listaće zapremaju 184,719.63 ba., četinjače pako 182,938.83 ba., srednje sume 41^837.84 ba,, pašnjaci zapremaju 08,451,94 ba., a neproduktivna površina 43,990.71 ba. Čitava zemlja podieljena jest na 8 šumarsko-nadzornib okružja, na 5elu svakoga stoji po jedan šumarski nadzornik, svaki sa jednim državnim nadlugarom, a na čelu šitave Š marske uprave jest c. kr. zemaljski žnmski nadzornik a Ljubljani. Betailni program šumarske skupine (V) na Budapeštanskoj izložbi g. 4885. Polag programa izložit 6e se u i-ečenoj skupini sliedeei predmeti: A. S u m ogojstvo . Vrsti tla i kamenja^ primjerci sprava, za gradju od pješčanoga šljunka, za hvatanje nasadne zemlje na goletinab, i neplodnih briegovab ter krŠja i vododerlnab; uzori te snimci rastilab; eksperimenti, koji se rabe kod gojenja sadnikab, zatim sakupljanje sadnikab u subom ter svježem stanju; sredstva služeća kod sađjenja ter presadjivanja i sprave sa naznačivanjem porabe (opis); grafiČni snimci uspjebab, lučenib kod različitoga sađjenja i presadjenja; naravnim načinom iz Šumab vadjeni sadnici^ i to sa izoranimi riezovi u subom i sviežem stanju. Primjerci iz sadre ili ilovače o nasadib različitib pjeseanib plobab. Prirast, korjena i stabalab pojedinoga đrveča, koj se pokazuje na različitom tlu i mjestu u snimcib, ili u sravnjivajućem predoČivanju pojedinib primjeraka. Šumsko drveća, sitnogoiica, biline, služeće za gradju bmelja, zatim sbirke liMa cvieta i sjemenja. Za biljke sadjeniee, koji se imadu u svježem stanju izložiti, biti će, u koliko to mjestne okolnosti budu dopuštale, u području izložbe nalazeća se za to prikladna ploba, već u proljeću 1884. na razpolaganje stavljena. B. Zaštit a sume. Pojedini primjerci ili sbirke šumogojsfcva koristnih ili štetnih životinjab, sisavacab, pticab, te gamadi. Drveće i rezi od drva koje je od gamadi oštećeno. Pouka 0 načinib, kojimi se gamad utamanjuje, sadržani u uzorib ili u knjigab. Obrazci ptica, koje utamanjuju gamad; na šumskom drveću nastale gljive. Obznana sredstvab, koja se nporabljuju u rastionicab proti mrazu i suši. Sbirke o pojavib bolestib na šumskom drveću. G. P 0 r a b a šume. Sakupljene viesti o tebničkib svojstvib drveća. Cjepanice i prorezi. U čitavib stablib lb u komadib; za umjetne gradnje, stabla, pi´ikladna za običnu gradnju; zatim za gradnju mostovab i ladjab, nadalje za rudokopje; drvo za stolare, .kolare i bačvare. Izdjelano drveće za željeznice: drveće za kola, pi-agovi. Sasječeno, razciepano_^ ostruženo drvlje, kao što; grede, podovi, daske, letve, drvlje za ukladan -pod, žigice, šindre, triešće, drveni eavli, drvo za sita, cjepanice, Iztesano i izrezuekano drvlje, kao ^to: drvlje za sanjke, drvo za gospodarstvene sprave, za kočije i kola. Drvlja za bačvare: duge i podnice. Izrezuekano drvlje u različitom obliku. Za pletenje košarah rabljene šibe, Štapovi, kamiš itd. u surovom ili za obrtno sgotavljanje prikladnom stanju. Uzori, koji najšted- Ijivije i najprobitačnije sgotavljanje (izradbu) pojedinoga umjetnoga drvlja prikazuju. Orudje, potrebno kod ciepanja drva i kod prevoza na kopnu i na moru, sjekire, pile, ter ostale sprave ili njibove sbke. Saonice i kola ili njibove slike. Slike (obraze!) od vitljab, način njibova sgloba, opreme tib spravab, 0 nnzgrednoj koristi šumab. Kora, zatim sprave potrebne kod gulenja u snimcib; uspjeb iztraživanja o fiadržaju kiseline u kori za trieslo; smola, kamenje, prikladno za trgovinu, nuzgredni proizvodi lova, sjemenje šumskoga drveća i travab, pamuk. Šumske gljive, lučac, vrsti like, guba, grmlje, sačinjavajuće predmet uzgredne koristi od šuma, trave i sastavine itd. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ 279 ^ Od Šumskoga obrta: Tmpregnovaua dn´a za željezuiee, opis na<´ina kojim se drva impvegnuju i troškovi; sabrani podatci o tooi koliko traje i ponto je- drvo razne vrsti, koje je tako priredjeno za rudokopja, željeznice i ine gradjeviue; pile, ter uredjenje različitih drvenih strojevah i tvornica, ili njihove pojerllne sastavine u naravi, risarije ili obrazci, drveni ngljen, načini kojimi ee ugljen proizvadja u obrazcih (sriimcih), drvenasti smedji ugljen. Sumska-kudna industrija; kuhinjsko oruclje i posudje, gospodarstvene sprave, orudje i posude. Ciena izloženih Š-umskih proizvodah, drvlja i drugoga materijala, zatim izvadcij prikazujući, pošto je izdjelavanje. Polutvorine. i drvodjelstvo mogu u ovoj gromadi samo u toliko biti izložene, u koliko su kao takovo u sumi dogotovljene. D. Šumsk a gra d ja. Obrazci i nacrti kli^ih u svrhu prevoza drvene gradje, kolomlje (drvenice), kanali, nasipi, prolazi, odtoci, pogradjivanja obale, za bvatauje plivajućega drva služedc lovke i brane, nadalje šumski putevi, mostovi, gradja za opravljanje i trgovinu. E. Uredjenje su mah. Šumarski nacrti prometa, radnje, koje se tidn cienitbe uredjenja, iznosa i vriednosti Šumah ter za oto opredieijene karte. Mjei-enje šumskoga drvlja, te strojevi i sprave za cienjenje drvlj.fi j ako li takovi nebudu kao predmeti obrti izloženi. F. Šumarski strukovni zavodi i literatura. Biimarska strukovna nastava i pri toj uporabivi strojevi (sprave)^ šumarske ueevne i druge knjige, glasnici, strukovni časopisi i brošare. G. Šumarsk i oglas i (odjelih) Šumarska statistika, šumarski opis većih ili manjih šumah zemaljskih, ustroj šumarske službe, pouke, propisi, računovodstvo o šumah. Znanje (poznanje) odnošaja šumarskih eJnovnikah, sluga, lugara i težaka, i ustanove, služeČe za poboljšanje njihovog položaja, izvadci o silah, koje se rabe za šumarske radnje i dobivanje šumarskih proizvodah, vrieme, gradja i troškovi. Šumarsko, metereologičke i pokusno znanstvene radnje. H. Šumarsk e znamenitosti i osobitosti. Pošilanje snimaka povjestničkog 2namenovanja, veoma liepoga pi-astaroga drveda, ili fotogralije stabala, dielovi stabla ili korjeniti panjevi- Znamenitije šumske biline, u naravi ili u snimcih. T. Lov i za lov potrebno orudje. Divljač, koža, rogovi, kuke od divokoze, sjekač, oružje za lov i sprave, u koliko takove neće kao predmeti obrta ili nuzgredni šumski proizvodi, nego kao predmeti za lov izloženi biti , — zatim obrazci ili risarije Šumskoga drveda, zamkah, perivoja za divjaČ, literatura o lovu. Šumarstvo u Grčkoj. Kraljevina Grčka, zapremajuda ukupno povrsje od 66000 Četvornih kilometara, sa pučanstvom od 2,000.000 stanovnika, imade Šumsko povrsje od 900.000 ha., od koje šumske površine odpadaju na državne Šume 90´´/o, na občinske, manastirske i privatne pako 10^/,,, osim toga spada državi još i gorsko (za sada golo nu za šume prikladno) bezplodno povrsje od 2,000.000 ha,, tako da ukupno šumsko povrsje u Grčkoj zaprema SO-SO^´´L sveukupnog povrsja u zemlji. Zvjerokrađica ubio se neliotiee sam. Čitamo u ,,Nar. Kov." od 13. lipnja t. g. Pajtak Ma,rtin iz Plitvice TI podiupeniji varaždinskoj bojao so je nositi kudi oružje jerbo je oboe bio poznat kao zvjerokvadica, te je pušku i zairu sakrivao po sumi. Dne 21. svibnja, oko 7 satlh na večer, pošao je opet u lov i hotio iz grma izvuci sakrivenu pušku. Ona se nekako zakvači kokotom za grmlje J izpali kad ju je povukao. Na prasak puške slete se seljac´i i nadjoSe Pajtaka mrtva gdje je još držao u ruci pušku. Sađržina yođe u drvu . Vadimo iz ,,PTande1sblatt fiir Walderzeugnisse.´^ f^adržina vode, menja se znatno pogledom na vrst dvveea, Polag iztraživaujah Scbenhlera^ i Hartiga sadrŽ.aje vode, grab. 18-6; vrha 26-0; jasen 2S-7; breza -lO-S; hrast o4-7; bukva 39´7: briest 44-5; ariš 48-(i ; biela topola 50´6 ; postot:ika. .Ako li se drvo osuši, kod temperature od 200** F. (kod koje topline drvo svu vlagu Jzgubije), sastoji se drvo iz 50 dielovah ugljena (zajedno sa 1 dieh>ui pepela) i 50 dielova kemikalija. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
™- 280 — Orijaški divji kesten. U mjestu „Hirscbberg" ii Šlezkoj stoji u jednoj basći divji kesten (Eo;^ska^hune, Aesculus llippoeastaniun) ogromne v sieuom može udobno do ŽOO Ijudlb počivati. KatastralnoJ procjeni šuma Hrvatske. TI sliedeeoj skrižaljci, ftaob<´ujenio ijistvicu eistog prihoda, kako jo n zemalj.sk<´m povjerenstvu -iB. pojedine kat-ftfitrabio prorjenbana okružja ubtanovljfna.. S -UL xx:^ a. I Hl e 1 2 1 3 4 5 6 7 :. 6 1 i okinižjii i kotamu razreda stojbinske vrstnoce j daje čistoga prihoda na godina n novčićib 1 Kieka i 190! 150 120 80 6"0 35 20 2 2 200 170 140 120 80 50 — — Karlovac II. 180 150 13´0 110 80 50 . 20 10 3 Sisak I .,..,..... 320 140 70 — — ._. — ! 320 270 220 190 130 100 60 30 320 220 190 120 100 50 60 30 i Sisak TV. . . 300 250 200 170 100 80 60 30! 4 820 270 220 160 130 100 60 30! 300 200 170 140 110 80 50 30 5 Varaždin . , . 260 200 160 140 110 75 50 30 6 Križevac , . , , „ . 190 160 130 tlOi 85 60 30 20 7 Belovar 220 180 160 140 95 80 -50 30 8 100 70 45 35 . ,25 18 10 4 B, Oa:u]in 160 120 90 65 50 30 20 4; 10 G-lina 120 90 50 35 18 8 11 Gradiška ,.........,..., 190 160´ 130 100 80 50 30 ^ 20! ] 1 12 Vinkovci ...,,,.´ , . . 230 210 190 150 140 130 100 ; i 13 Mitrovica. ,.,..... ..... 26 0 230 210 190 j 170 140 130 r20 ! i 14 Osiek ..,.,, .-,... ^ 360 320 300 280 250 220 180 100 i ! 15 Valpovo . ... ^.. ,,..,... , I 300 280 240 2001 180 150 100 70 1 ; 16 Virovitica .,...„ 320 220 200 160 ; 120 100 55 30 i i 1^ Vukovar , 290 26,0 230 200|180 110 60 30 1 i 18 Djakovo .,„,., 180 160 140 120 100 80 60 30 ] 19 230 200 150 1301 90 70 35 16 1 20 Slatina 1 300 240 200 150 1 12 0´ 90 50 16 i 21 Požega ,..,., , , . , 120 100 .85 70 50 30 20 16" I 22 Pakrac , . . , ,...,. ^ 120 100 85 . 70 50 30 20 16 1 Gubar . Gubar (BebwaiTimspiener Liparis diapar) pojavio 8R ljetos n njekih šnmab područja podžupanije sisa^ike. (obeine Mnrtinska ves i Sela) u vanreduoj mno/ini. Lsti se ipak u manje većoj rnjeri jur kro// 5 god.in:i (-.amo pojavljivao. Ljetos ipak bilo ga je tolika množina da je na povrSju od kojih 2000 rafib.. gnsenica, posveuia obrstila iirašf^´e^ te pošto je i na obnnp-i [trOBla, izgnuia je u velikom nmo´/.tvo neimajae već hrane. — Same prolistaše po drugi p>?t — baš dok j{^ b-pfii´ je^^ao jaja. — Jedno vrieme bijahu ujeki niimski predjeb, a aiaročito i „Dnžički l.ug^ baš uepristupni. zbog |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
~» 281 — zadušljivog zaka koji prouzroćiše rečene ´gusjenice. — Žali bože sto se nemoga;4e nikoje mjere protiva tog po naše hrastike toli opasnoj gamadi prediizeti. Kako ćeš preko zime sačuvati kostanj i bukvicn. Pitomi se kostanj najbolje sahranjuje tako, da se u hladnoj smočnici, izpremjesan sa pjeskom , pomeće u kupove, dolnjeg promjera od 70 em. , a isto takove visine. Ti se kupovi s;imi imadu od vremena do vi-emena premetati, ter izkvareni kesteni odstraniti. Najbolje se pri tom uzčuvaju u lupini ostavljeni kesteni. Bukvica se preko zime uzčuva najbolje u zatvorenih , pustih stanovili. gdje se negrije, razmetana na podu ilovastom j izpremješana pjeskom u naslagah do 20 cm. visokih. Kad pješak osuši, treba ga Skropiti, to škroplenje ima se opetovati svaki 10 do 16. dan. Prozori i vrata se otvaraju- samo, kad se sjemenje premeće odnosno pješak skropi. Ribarstvo u Švajcarskoj Kibarstvo vidno napreduje u Svajcarskoj. — Polag godišnjeg izvještaja švajCarskih ribogojnih zavoda, za godište 1882/83. imaše: Državni ribogojni zavod u Ztirichu dao je od 350.310 komada jaja, sposobnih za ribogojstvo (Fischzucht-Anstalt.) 276.000 kom. riba, od kojih se većina izpustila u jezero Ziirižko i Limat (40.000 komada pasti-va, 1000 polupastrva, (Laehsbastarde) 51.000 potoćnih i jezernih pastrva, zatim 2().000 komada amerikanskih pastrva, 18.000 marena i t. d,) U ribogojnom zavodu u i Sihhvaldu pako, upotrebljeno bi 30.940 komada jaja, a 28.000 komada dobljenih riba, bude proljeti u Sihlu izpušteno. Kod nas poćeŠe u najnovije doba takođjer oko ribogojstva nastojati, gospoštije Cubar i Trakostjan. K pošumljenju krša. Grad Trst stavio je u proračun za g. 1883, svotu od 3200 for. za troškove oko pošumljenja okolišnog krša. Iz Dalmacije. Čitamo u ,,ObjavItelj Dalmatinski" - od 28. svibnja sliedeću: Ovih se je dana povratio u Zadar sa svog poučnog putovanja iz južne Francezke zemaljski šumarski nadzornik g. Ferdo Zikmundovsky, kamo je bio odaslat od visokog rainistarsva poljodeljstva, pod vodstvom c. kr, Šhniarskog nadsavjetnika Salzera u đružtvu sa joŠ 7 strukovnjaka iz Štajerske, Tirola i Koruške. Ovom poslanstvu bila je zadaća poučno putovanje u svi´hu, da prouči na licu mjesta zagradjenje bujica, zatim poŠuraljenje i pobušenje golih njihovih područja na ovom mjestu, gdje se to posije 20 godišnjih pokušaja najracionalnije i sigurnim uspjekom izvodi. Članovi poslanstva sastali su se dne 2. travnja u Milanu i odputovali su odmah preko Genove, Nizze Marseilla u DIx, gdje su se predstavili državnomu nadšum^u-niku ove pokrajine, u kojoj je imalo sliediti poučno putovanje. Odanle poslanstvo otišlo je u Digne (Departement Rasses Alpes) gdje je isto dočekao šumarski nadzornik onog područja g. Cariere, koji je bio od strane Frauceske vlade poslanstvu pridodat kao mjestni vodja. Ondje se je pregledao Perimeter od Curusqueta i od Laboureta, posije čega je sliedilo preko Gap-a putovanje u Barcelonethe, mah grad na rieci Ubave na iztočnoj medji Francezke .prema Italiji, koji je grad prema sjeveru u jugu zaokružen visokimi kosarai do visine do 9000 stopa. Ondje je središte mnogih i najvećih bujica i ondje se je počelo o ntedjenju hnjica ponajprije raditi, Ćemu su odnošaji i okobmsti prinuždile tamošnju vladu. Posije dugotrajnog haranja šuma i neograničenog uživanja paše u najvećem obsegu u onih planinah dobila je naime voda silni mah i prouzrokovala je s vremenom u tamošnjoj crnoj zemlji i u staroj ruševiTii mnogo i strašnih vododerina i bujica, tako da obronci planina danas pružaju sliku razrovana zemljišta, a doline pokrivene su na ciele milje žalom, medju kojim rieka jedva nadje sebi pnta, proniiriijujući svaki ti´cn svoje podržano korito. Šteta nanesena narodnom gospodarstvu, bila je ogromna a stanovništvo uputilo je hitne molbenice na vladu za pomoć. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
-- 282 -- Francuzka je vlada usljeđ toga ponajprije zakonom od 28. srpnja 186 0. o pošumljenju planina, zatim onim od 8. lipnja 1864. o pobusenju planina pokušala priskočiti toj nevolji, a to fakultativnitn putem; posije 20 godišnjeg pokušaja izdala je zakon od 4 travnja 1882. o uzpostavljenju i uzdržavanju planinskih zemalja kojim se zakonom obligatorno naredjuje postupanje u svib predielih, gdje bujica imade. Ustrojila se je kod ministarstva i u pokrajinah osobita služba, (Sei-vice de Eestauration) kojoj kod ministarstva predstoji (Conservateur de forets) nadsumarnik; po pokrajinah imade 18 povjerenstva, razredjenih na 10 departemeata. Svako povjei´enstvo sastoji od jednoga nadzornika i po potrebi 2— 4 šumarskih Činovnika, od kojih ovisi opet pnpomoćno i cuvarsko osoblje. Ovo je osoblje naročito za ovu struku izobraženo i uvježbano^ postavljeno neovisno, i uživa znatne nadometke i mimo plaće drugih šumarskih 6inovnika i službenika. Službenici se ovi uzimlju vazda samo izmedju radnika kod bujica, a to biva s više dobrih razloga. Takova povjerenstva ustrojavaju se netom se jedan prediel ili obćina izrazi o potrebi istoga. Ovo državno povjerenstvo izvodi redovitim pntem sve ove radnje, koje su zakonom i propisim naznačene. U tu svrhu prije svega sastavi se potanja osnova radnje, a po odobrenju ove, poČimlje izvedba radnja, sastojećih se iz: a) brzog pošmnljenja zemljišta od vode još ueogoljenih, da se tim spase; b) gradjenja glavnih prizida i priboja na glavnih jarugah ; c) podizanje lUvrda iz suhog zida di malih priboja u gornjih vododerinah, gdje vođa neteče vazda; d) zagradjenje malih jaruga i rivina kamenjem ili priboji (mrtvinii ili zivimi; e) ođvadjanje podzemne vode ki-oz osobite protoke na pogibeljnih mjestih,, a osobito u obroncih. f) postavlanje medjuprizlda Ili medju priboja, medju već žalom napunjene glavne prizide, a to dok se postigne izravnanje željenog profila, g) pošumljenja novog korita medju pojedinim! prizidami i umirenih obronaka na obe strane vododerina. Na temelju jedinstvene racionalne osnove ipak se kod svake pojedine bujice, preuzimlju prama okolnostima ]-azni načini od svih rih radnja. Uspjeh u obće izpada sjeguran, i mora biti takav, jer je sve naslonjeno na matematičke, šumarske i gradjevne znanosti, kako je.uvidjet iz svake- potanje osnove. Austrijsko odaslaristvo bilo je prijazno primljeno i praćeno posvuda, gdje je išta bilo vriedna da se vidi; ovo je na licu mjesta s narisi u ruci sve obaslo i potanko proučilo, a to u Barcelonette-u sliedeće bujice Samieres, Bourget, Famou ^ La Valette, St. PouSj St. Bernard, Riaj; Bourdoux, Gaudissort i Rioci Chanal. Posije toga odaslanstvo je zašlo u šumski ured, gdje je svaku potanko pregledalo, o svemu se obavjestilo i sve pobilježilo, mnogo nacrta kopiralo, a potom o svakoj .pojedinoj grH.ni i radnji sartaviio potanko izvješće. Napokon je odaslanstvo pod vodstvom francuskih šumskih činovnika n bujici Pisevin izvelo cielu jednu vježbu, koja je podpuno svršlio, a to od mjenilčke zadaće do potanje osnove, koja će pako od ministarstva biti umnožena i razdata kao uzorna; što će jednako biti učinjeno i aa i^.vješći odaslanstva. [za kako je odaslanstvo u Baruelonettu radilo od 1,0. travnja do 8. svibnju ndputovalo je dne 9. svibnja u Seyne, gdje je dva dana pregledalo tamošnje okružje, koje se uiože smatrati dovršenim. Iza toga preko Oapa i Grenoble-a i Mont Ceuisa odputovalo je odaslanstvo n Turin, gdje su se članovi rastali. Cim pozdravljamo g. Z. na njegovu sretno jjovratku, uadamo se, da če mu vlada na temelju od carevinskog vieća u zadnoj dobi pretresanog zakona o bezštetnom odva-. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
" — 283 — đjanju planinskih voda u bri^o dati priliku, da u korist ove naše zemlje uporabi znanje i vještinu, stečenu svojim putovanjem u Fi-ancezku. Iz Istre. Za Istru izdan jest 15. lipnja t, g. zakon od 11. afcudena 1883. tičutS se uzdržavanja i paše koza u rečenoj zemlji. Odnosni velevažni zakon glasi ; § 1. Držanje kozah . zabranjeno je toli posjednikom koli i neposjednikom bez dozvole oblasti. Dogon koy.a, iz drugih zemlja na pašnju u Istru, bezuvjetno jest zabranjen. § ´2. Držanje kozah, imadu oblasti u onih slučajevih dozvoliti, kada se dokažu temeljiti razlozi opravdajuči držanje kozah, te kad se podjedno može predmnjevati , da držanje kozah nebude na ustrb šumarskom uzgoju ili tudjim kulturam. Dozvole se takove imadu izdati vazda samo uz pridržanje prava opoziva , te se u pravilu imadu izdati iih samo za držanje jedne jedine koze, za pojedino kučanstvo ; a samo u vanrednih se slučajevih može pojedinom ovećem kučanstvu izdati dozvola, držanja veČeg broja kozah. Kozliči izpod 2 mjeseca starosti neuraČunavaju se ipak. § 3. Ako 11 molioc dozvole ne namjerava kozu u staji hraniti^ imat će označiti točno paši namenjena zemljišta, kao i puteve za dogon i izgon stoke, te se u odnosnoj dozvoli imadu ustanove političke oblasti, a liaroćito one odnoseće se na preprečenje u § 2. spomenutih oštečenja branjevina^ naročito spomenuti. Zemljišta koja se bezuvjetno šumom uzdržati imadu nemogu se podnipošta za pašnju kozah opredieliti. : § 4. Obzirom na čuvanje koza na paši, kao i prigodom do i ugoua^´ imat će politička okružna oblast, shodna odrediti u pogledu prepreČenja kvarovah u kuHurah, u smislu ustanovah zakona o poljskom redarstvu od 26. svibnja 1876., te če se takodjer i te ustanove imat u dozvoli spomenuti. § 5. Koze se nesmiju tjerati na pašu prije izlaza sunca, a ugoniti se imadu prije no sunce zadje. Medju zapadom i izbodom sunca nije slobodno koze ostavljati na pašnikuj ne izuzam ni torove ili ogradjena mjesta. § 6. U svih prije Iztaknutih slučajevih imade politička oblast prjje svega občinsko poglavarstvo saslušati. Protiva odluci okružne oblasti pristoji nezadovoljnoj stranki pravo´ utoka na namjestničko vieće, u drugoj i posliednjoj molbi. § 7. Za dozvole držanja koza i pašnje koza ^ izdat će okružne oblasti posebne izkaznice^ koje imadu sadržavati ime i obitalište posjednika koze, dozvoljeni broj držat ili na pašu vodit imajućih koza, zaiim polaz šumske čestice, kao i uporabe dogonih i ugonili puteva. § 8. Sliedeei prekršaji ovih ustanovah, kao: držanje kozah bez potrebne k tomu dozvole, odnosno u večem broju nego li je dozvoljeno, kao i ugon koza na pašu u Istriju iz druge koje zemlje: zatim ugon u obće na vlastita ili tudja zemljišta^ koja su namenjena potrajnom Šumskom uzgoju, izuzam slučaja preke pogibelji (§ 66. šum. z.) imadu se po političkoj oblasti kazniti globom od 1 for. po komad koze, kao i gubitkom iste. U koliko je pako prva vrst prekršaja u savezu sa kojom poljskom oštetom, počinjenom po kozah, ili u koliko su koze u tudje šume utjerane, može se globe povisiti i do, iznosa od 2 for. po komad^ te imade u svakom pojediuom slučaju okružna oblast, proglašenjem prekršaja, podjedno takodjer i odnosnu zahtievanu odštetu u smislu poljskog ili šumskog zakona, osudom dosuditi. § 9. Dogodi li se jedan spomenutih prekršajah, kroz takove osobe, kojim je povjereno čuvanje kozah, usljed manjkavog naloga ili nesposobnosti, nalog propisanim načinom izvesti, imade se gospodar, bez obzira jesu li netom spomenute osobe same kažnjene ili ne, radi propuštenog dužnog nadzora, od političke oblasti globom do 10 fr. kazniti. Za počinjenu štetu jamci- nalagatelji u suiisiu § 1315. občeg kaz. zakonika. § 10. Što se tiče uporaba unišlih dosudjenih novčanih globah, kao i iznos za propalimi proglašenimi kozami, i.i koliko te svote uebi morale služiti za podmirenje počinjenih šumskih ili poljskiii štetah, zatim gledom na pretvorbu neutjerivih novčanih globa, kao i zastaranje rečenih ustanovah, valjaju ustanove §§ 48. i 44. zakona o poljskom redarstvu od 28. svibnja lb7 6. 2i |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 284 — § 11. Svi ostali prekršaji tog zakona ili kod podielivanja dozvole držanjapašnje kozah izdanih oblastnih ustanovab jesu poljski prekršaji, te se kao takovi imadu po propisih zakona o poljskom redarstvu provadjati. § 12, Oružnici i zaprisežeuo šumsko i lovozaštitno osoblje dužno je, sve opažene prekršaje protiva tom zakonu nadležnoj oblasti prijaviti. § 13. Zakon ovaj stupa u život tri mjeseca iza proglašenja, a podjedno sastavljaju izvan kreposti sve naredbe izdane u pogledu držanja i pašnje kozah u Istri, na temelju Ouberuialne naredbe od 13, srpnja 1834. Pobiižje ustanove u pogledu umanenja broja kozab u Istri, u smislu ustanovab ovoga zakona, izdat 6& se naredbenim putem, te se u tu svrhu daje posjednikom kozah razdobje od 6 mjesecib, za koje su vrreiiie dužni svoju stoku kozah odstraniti odnosno svrsi shodno umanjiti. § 14. Provedba ovoga zakona pozjerava se ministrom za poljodeljstvo i tmutamjih posalab. f Umro. Dne 14. kolovoza preminuo je kr. šumar u Mašiću Josip Tauber, u 44. godini života, nakon trodnevne težke bolesti. Bijaše rodom iz Einsidla u Ceekoj, te je svršio šumarsku akademiju u Mariabrunuu, a službovao više godinah u BruŠanih, Gospiću, Kaiću, a napokon u Mašt(5ii. Ljubio je novu svoju postojbinu i narod iskreno a kao Činovnik bio vješt i sdušan. Odlikovanja. 0. A. Bedo de Kalnoki, kr. ugar. min. savj. i zem. nadšumarnik, bude za zasluge steSene oko provedenja organizacije šumarstva u Madjarskoj — odlikovan vitežkim krstom reda Leopoldova. — Gr. J. Havlieek, šumar petrovaradinske imovne obćine u Kupinovu, bude odlikovan kr, srbskom medaljom sa krunom. Imenovanja. Gr. Edo Slapnicar do sada Šumar imovne obćine u Glini, izabran je šumarom imovne obćine križevačke za sjedištem u Čazmi, G. Kajko Lemai(^ do sada oficijal kod kr. financ. računarskog odsjeka u Zagrebu, imenovan je privremenim tajnikom kr. šum. i gosp. učilišta u Križevcib. G. Hinko Ftirst do sada nadšumar gospoštije Daruvar, imenovan je šumarnikom iste gospoštije. G. Dragutin Wiethe abiturient šumarstva imenovan je šumarskim vježbenikom gospoštije Daruvarske, G. Dragutin Nanincini do sada gumar imovne občine u Petrinji izabran je šumarom grada Petrinje, G. Drag. Lassman Šum. vježb. i upravit, šumar, u Otočcu imenovan šumarom otočke imovne obćine. Nadalje pristupiše družtvu: (vidi str. lU. , 169., 233. svezka II. III. IV.) a) kao Članovi I. razreda: 23. Dragan Šlintner, kr. kotarski pristav. — 24. Ivan Madjarević, kr. šnmarnik. — 25. I. Eančić, kr. srpski državni šumar. — ´26. Gustav Hotovj, kr. šumar. — 27. Ivan Hell, kr. šumar. —´28. Franjo Brns, kr. šumar. — 29. Edmund Ercsenv, kr. šumar. h) kao članovi II. razreda: 57. Vujo Delić, kr. lugar. — Zatim lugari kr. šumar, ureda u Belovaru: 58. Samoilo Bodin. — 59. Milutin Brnica. — 60. Janko Stanković. — 61. Drnitar Šamić. — 62. Stevo Lukić. — 63, Pane Bosanac. — 64. Boltek Kolar. — 65. Martin Rabadjia. - 66. Jakov Horduk. — 67. Ivan Marković. — 68. Franjo Kovacević. - 69. Šime Grba. — 70. Ivarr Gazi. - 71. Mirko Mikec. — 72. Pajo Bobić. — 73. Jovo Kovacević. — 74. Marko Crkvenec. - 75. Miško Kuštan, --- 76. Miško Novak. — 77. Miško |