DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 269 -" ništicom, to je i funkcija žiljevja posve neznatna, te prestane kod 0^ posvema. I ratilost i kemićue sastavine tla t. j , bogatstvo ua hranivih tvari igra ulogu kod transpiracije, jer se u snažnom, rahlom tlu sisajuće žilice kud i kamo bolje i rauogobrojnije razviti mogu, nego li u mršavu i, sbijenu tlu. Drvlje sa više i jače razvijenim korenjem, upija pod istimi odnošaji mnogo više vode i hranivih soli, nego li drvlje slabijeg žiljevlja. Spomenut nam je napokon i to, da raztopljene, hraaive soli pospješuju, doćim sgusnute. koncentrirane zaustavljaju transpiraciju. Da navedemo sve stojbinske faktore, koji na transpiraciju uplivaju, valja još spomenuti, da li je stojbina izložena sunčanim trakom ili ne. E. Stah l u Jeni dokazao je, da su kod lišća, koje se je u sjeni razvilo, stanice puno tanje, isto tako da je koža epidermijskih stanica na gornjoj strani lišća puno jiježnija, nego kod lišća, koje se je na sunčanih stranah razvilo. Lišće, koje je u sjeni izraslo, jeste uviek tanje a i veće ako sjena nije preveć jaka bila, nego li ono, koje je na suncu izraslo. Ako je sjena preveć jaka, a svjetla malo, onda lišće sve to manje biva. Nadalje dokazao je Stahl, da su zra..čoe šupljinice, koje se medju klorofilniu)i stanicami nalaze, na sjenatih mjestih puno veće, nego li su kod lišća, koje je na sunčanih stranah izraslo. I poredanje lišća na granah jeste već prema stupnju razsvjete posve razlićno. Na sjenatih mjestih. obraćaju većinom sve rastline gornju plohu svog lišća k svjetlu, tako da zauzimaju horizontalan, napram u,padajaćem svjetlu skoro okomit položaj, da uzmognu ono malo svjetla posve upiti; na sunčanih i vsuhih stranah stoji hšće mnogih biHna skoro vertikalno, da se uzmogne od škodljivog djelovanja iniensivnog svjetla obraniti i transpiraciju umanjiti. Na stojbinah, koje su suncu veoma izložene, nalazimo, da su omorikove igle pojedino u okolo ciele grane podieljene; a kod onih eksemplara, koji su u sjeni visokog drvlja izrasli, razširuju (razplosnjuju) se igle kao kod (sjenu podnašajuće) jele. I kod jele, ponajpače u višoj starosti, razplosnjuju se igle na zasjenjenih granah horizontahio, docim se na sunčanih stranah pojednako oko graue poredaju, kako no kod omorike. Sve to raznoliko djelovanje jače ih slabije razsvjete na kvalitetu (strukturu), veličinu, debljinu i namještaj lišća ima tu posljedicu; daje kod lišća, koje se je na sunčanih stojbinah razvilo, transpiracija veoma obaljena, i da ne stoji u razmjeru prema jakosti razsvjete. Fa i sam Hocbnel dokazao je svojin^ti trogodišnjimi pokusi, da pod istimi uvjeti, lišće na sunčanih stojbinah manje transpirira, nego li ono u sjeni. (Konac sliedi). ´ |