DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 266 — binskimi i klimaticnimi odnošaji izraslo, nekakova sveza obstoji, sliedi ne samo iz jur navedenoga, nego to isto potvrdjuju i iztraživanja E. Henry-a. On je iztražio lišće od 13 raznovrstnih stabala iz 37 godišnjeg luga kod Nancy-a, te je našao sadržaj pepela i vode u sliedećih ^jo: Čist. pepela Vode čist. pepela Vode Pop. tremula.... S´ST^o 48*127o(?) Coryl. avellana.. ^´65% 44*36% (?) Pyr. malus Tll^jo 47-64*´/o Sorb„ tormin. .. . 6-427o 56-837o Frax. excels. .. . T-OO^o 64-30Vo Carp. betul 5-2l7o 56-167o Ulm. montana .. 6´S2´lo 68-29^0 Fagus sylvat. .. . 5-14«/o 56´6a7o Prun. avium..., 6"707o 63-057o Acer camp 4´687o 49-207o (?) Qaercus robur .. 4-517^ 57-03 7^ Primjereno množini pepela, morao bi vodeni sadržaj kod jasikovog, jabukovog, lieskovog i klenovog lišća veći biti nego je ovdje nadan. I u istinu bilo je pomenuto lišće u svježem stanju puno vodenije, kako se iz ove primjetbe vidi: „U postotcih izraženi sadržaj vode iztraživanog lišća niže je nadan, i to usljed izparivanja za transporta; to se ponajpače tiče jasikovog, klenovog, jabukovog i lieskovog lišća, koje je istom dan kašnje bilo prevagano, te medjuto već jedan dio vođe izgubilo". Buduć je i po mojih iztraživanjih gubitak vođe kod snažno izhlapljujućeg lišća već za 2—3 satnog transporta prilićno velik, to je sadržaj gore pomeautog lišća u svježem stanju sigurno veći bio, nego je u istinu pronadjen, što svakako govori za valjanost moje teorije. Lišće nižih bilina vodenije je, te se u njihovoj suhoj substanciji (nakon što je izgorjelo) nalazi više pepela, nego li u lišću drveća, koje ne ima tolike transpirativne snage, kao ono prvo. Od kulturnog bilja prva je zelen (zelje), i to sa 907o vodene i 16—187© pepelićne sadržine od snhe substancije. Svaki vrtljar zna dobro, da soćno zelje, najbolje i najsnažnije tlo zahtieva i da se mora radi velike potreboće vode što češće zalievati. Za zeljem dolazi duhansko i hmeljovo lišće sa 177o, zatim lišće repe sa 13—167« pepela i 88*57o vode, napokon koruna sa 8—97o, te djeteljina i livadna trava sa 6—87^ pepela i 78—807o vode. Postupično poredati šumsko drvlje pogledom na relativnu količinu njihove transpiracije poći će tek onda za rukom, kad se uzmogne ustanoviti množina vođe i pepela u lišću od dovoljnog broja takovih stabala, koja su odrasla pod jednakim! odnošaji. Ovom razpravicom kanim obodriti na takovo iztraživanje; ja sam tim poslom jur započeo, te ću resultate u svoje vrieme objelodaniti. Lišće, koje se za to iztraživanje kani uzeti, treba da je od prosto stojećih stabala, u najboljoj snazi od približno jednake starosti, a lišće samo valja da stoji na jednakom stupnju razvitka, jer se sadržaj vođe i pepela po starosti mienja. Ja bih bio zato, da se lišće u kolovozu pobere, dakle onda, kad je isto posve izraslo a i transpiracija svoj maksimum postigla. Ne valja sravnjivati lišće suhih i vlažnih godina; od starog i mladog, od zasjenjenog i prosto sto |