DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 246 — Ta šuma istog je položaja, kao i pre spomenuta Cvetkovička šuma, pa ipak u njoj ma sve da je i znatno starija, nije opaziti sušakah. — Ali zato ne ima Uij ni onih plešiaa i progale kao u prve, niti toj dopiru sunčani traci do tla, da ga suše, već sklop krošnja podržaje jednoličnost vlage u tlu, što je glavna činjenica po razvoj hrastika. Daje tome u istinu tako, dokazuju nam i sve ostale hrastove šume, u kojih je sklop uzčuvan, te gdje se po načelih umnog šumskog gospodarstva sječe i progalja. Od tuda nadalje sliedi zaklučak, da prekomjerno progalanje u hrastovih šumah, ponajglavniji razlog preotimanja sušice i sušaka n hrasticih, Nu da, konservativno gospodarstvo, nit prija neukom seljačtvu, a čini se lu odnosnoj šumariji — u Cvetkovićah — seljak bo voli prebirati šumom — na tobožnji račun sušaka — jer mti pri tom netreba uzdržavati i ogradjivati zabrane, koje su mu pravi trn u oku, što bi se sve kod redovite sječe moralo koliko toliko raditi, niti je obćina prikraćena pašom, dapače to progalanje množa travu i korov po šumi. Nu koja će biti tomu posljedica — biti će ta — da će i ta obćina za koju godinu ostati bez hrastove šume — neimajuć pako šume — lišiti će se bome i šumara, u koliko bo joj bude težko smagati i porez, nekmo li plaća za šumarsko i čuvarsko osoblje. — Šumar dakle, koji takovo bezumno progalanje podržaje — sam sebe upropašćuje. ´ J. E. , . . . . . Nacrt osnove zakona u podignuće ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Ribarstvo i šumarstvo u tiesnom su savezu, Zakon o podignuću ribarstva sjegurno jest zanimiv po svakog šumara, i stoga budi nam slobodno u sliedećem spomenuti odnosni po visokoj kr. zemalj. vladi, odjel za unutarnje poslove, objelodanjeni nacrt, koji glasi: ´ § i. Za dobe mriestenja nije nikomu slobodno loviti ribu u kopnenih vodah, ter se u tu svrhu ustanovljuje sliedeća lovostaja: a) Za bistranke (Steinforelle) ili za potočne pastrve , za pastrve riečke (Flussforelle) i zlatovke (Seeforelle) od 1. studena do 31. siečnja. b) Za sidce (Huchen) od 1. ožujka do 15. travnja. e) Na šarane [krape] (Karpfen) od 1. lipnja do konca srpnja. d) Na šćuke (Hecht) od L veljače do konca svibnja. e) Na smudje (Schill) od 1. travnja đo konca svibnja. f) Na linjake [liny] (Schleje) od 1. lipnja do konca srpnja. g) Na somove (Wels, Waller) od ]. lipnja do konca srpnja. h) Na ugore [jegulje] (Aal) od 1. prosinca do konca siečnja. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 247 — 0 Na kostreše [grgeče] (Barsch) od 1. ožujka do konca siečnja. j) Manjke [menjake] (Aalrutte) od 1. prosinca do 1. siečnja. §- 2. Ribe što ib ribar za vrieme njihova mriestenja ulovi, ima isti oprezno opet u vodu baciti. Ova ustanova netiće se onih vrstih ribe, koja se u svojih ribištih, -— kao imenito zlatovke, glavatice i pastrve u gorskih jezerih — samo u vrieme mriestenja loviti može. §. 3. ^ . , U slieđećih vodah, gdje živu pastrve zabranjuje se ribolov u obće od 1. studena do 31. siečnja, i to: — — — — — ~ ~ ~— Što se tiče vodah, napomenutih u alineji drugoj §. 2. ove naredbe, valja pri ustanovljivanju ovakove lovostaje paziti na to, da se tim neizkljuoi lov onakovih vrstih ribah, koje se samo za vrieme svoga inriestanja loviti mogu. §. 4.´ Za vrieme obće lovostaje u vodah, naznačenih u §. 3., nesmiju se nikakove ribolovne spreme, kao mreže, vrške (koševi), košare za ribe, lovke (pasti), škrinjur za hvatanje, u vodu metati i ako su od prije raetnute, imadu se pinje početka lovostaje odstraniti ili za ribolov neprikladnirai učiniti. ´^ §. 5. Upravne oblasti prve molbe mogu ovlaštenikom ribolova, ili s njihovom privolom takodjer i drugim osobam dozvoliti iznimke od zabi*anah, sadržanih u §§. 2. i 4. u svrhu umjetnoga ribogoja, ili radi znanstvenih iztraživanjah. Isto tako može upravna oblast prve rnolbe prenavedenim osobam ribolov s i´učnom udicora po danu, bez obzira na svrhu, za vrieme u §. 3. naznačene lovostaje, u toliko dozvoliti, u koliko to oblast,, koja odredjuje lovostaju, dopustivimi pronadje. Takova dozvola mo^.e se izdati samo za jednu lovostajnu periodu i vriedi samo za onu,vrst ribe, koja po §. L nepodpađa pod lovostaju. U ovih iznimnih slučajevih imadu upravne oblasti izdati na ime glaseće dozvolnice, u kojih je naznačena voda i ostale bitne točke dozvole. \;"\-".´ "§. ^-´; Dinamit i drugi razprsnjive tvari, zatim ribolovne omotne jagode (Kokelskorner), kučibe [cielibubej (Krahenaugen) i shćna oraamljiva sredstva, napokom tako zvane bodve (Fischstecher) nesmiju se pri ribolovu upotriebiti. U slučajevih dokazane potrebe može zemaljska vlada dozvoliti, da se upotriebe razprsnjive tvaii> |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 248 — §- 7. Na splavnicah i astavah (Webrdurchlassc und Schleusson) nesmiju se vrške, Kkrinjice za hvatanje i ine spreme za ribji samolov nastavljati. §. 8. Osim lovilah, zabranjenih u §, 6. o. n,, zabranjeno je: Pobijati ribe pod ledom, strieljati ih i nabadati, nastavljati im zamke, loviti ih vlakovi,ili zapor nimi mrežami. Samo kada se love ribe, koje neimaju više od 13 centimetarah dužine, naime: krupatka (Rothauge), mali klen (Ellritze), babica [brkica] (Bart gradl), piškor [čikov] (Schlammbeisser), legbaba [bieloperka] (Steinbeisser), klen [Lauben] (Milhlkoppe), okun (Edelbarbe) i glavač (Griindling) dozvoljeno je lo viti ih u mreže, na motke privezane s užjimi očima. Događanje mreže, koje neodgovaraju gornjoj ustanovi, mogu se do konca 188 5. rabiti. Ustanove §§. 1—8, netiću se ribnjakah ni sličnih vodištah, koja su uredjena zaradi ribarstva, bez razlike, da li su u savezu s kakovom prirodnom vodom ili ne. |. 10. Nitko nesmije Ipviti ribu bez ribolovne karte, dokazujuće njegovo pravo ribolova u dotičnoj vodi. Samo za ribolov u ribnjacih, koji posvema leže u zatvorenih ili ogradjenih mjestih, kao n. pr. u vrtovih i perivojih, netreba imati ribolovnu kartu. Ribolovnu kartu izdaje uviek na ime i na izvjestno vrieme, i to: 1. Za posjednike, zakupnike ili podzakupnike prava ribolova upravna oblast I. molbe. 2. Drugim osobam ovlaštenici pod 1. navedeni. 3. Za vode, u kojih za sada svaki ftovjek, ili svaki elan ili stanovnik jedne obćine loviti smije, glavar obalne obćine, nu tako, da se tim nepovredjuju zakonske ustanove, koje će. se u svoje vrieme izdati glede prava ribolova u takovili vodah, Obrazce za ribolovne karte ustanovljuje i obnaroduje zemaljska vlada. § 11. Ribolovne karte izdaju se po obrazcili, sadržanih u prilogu k ovoj naredbi, i to: za posjednike i zakupnike ribolovnoga prava po obrazcu I.; ^ za treće osobe, kojim posjednici, ih zakupnici dopuste ribu loviti, ili ih za to naruče, po obrazcu IL; za ribolov u slobodnih ili obćinskih vodah, t. j . takovih, gdje sada jot^ smije svatko, ili član, ili stanovnik jedne obćine ribu loviti, po obrazcu III. Ribolovne karte po obrazcu L izdaju se na vrieme od šest godinah, izim ako je zakup kraći, karte po obrazcu IL na vrieme, koje posjednik ili zakupnik l^^J^^^´ i^^ naznači, ali ne prieko tri godine; one po obrazcu III. najviše na tri godine. ^- Prišteduje prostora radi izpustismo obrazce tiskanicn. Urednu^tvo. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 15 <-- 15 --> PDF |
´ — 249 — §. 12.. Ribolovne karte i ti §. 5. napomenute dozvolbenice imaju se javnim organom sigurnosti ili osobam, postavljenim za nad;^()r nad ribjinii vodami, bez izgovora odmah pokazati. § 13. Ribolovne sprave, koje sii u odsnću ribara ribam nastavljene, treba da su posebnim, obalnoj obćini prijavljenim znakom providjene, po kojem se osoba ribara odmah pronaći dade. §^ 14. Da se uzmogne uzdržati primjerena količina ribe, zabranjuje se prodavati ili u gostionicah podavati: 1. Sve u §. 1. naznačene vrsti ribe (i rakah) za vrieme tamo ustanovljene lovostaje. 2. U nikoje doba godine: bi strank e ili potočne pastrve izpod 18 cmt. dužine od ustah do kraja repne peraje; riečk e pastrv e izpod 26 era. dužine od ustah do kraja repn*e peraje; zlatovk e izpod 31 cm. od ustah do kraja repne pei^aje; sulc e izpod 31 cm. od ustah do kraja repne peraje; manjk e izpod 26 cm. dužine od ustah do kraja repne pei´aje; somove izpod 37 cm. dužine od ustih do kraja repne peraje; šaran e izpod,25 cm. od ustah do kraja repne peraje; plemenit e rak e sa razpetimi štipkami.izpod 18 cm.; šćuk e izpod 26 cm. dužine od ustah do,kraja repnih peraja; omane (velike korene) [Alant] izpod 22 cm. dužine od ustah do kraja repne pei^aje; _ klen e (Altel) platnice (Bleje) mren e (Barbe) kostriše (Barsch) sust e (Brohse) [ izpod 22 centimetara dužine od iistah do kraja karaš e (Karausche) ( repne peraje. nostnice (Naše) kraputke (Plotze) linjake (Schleje) u g r i c e (Zai´the) §. 10. Tko ima pravo ribolova smije vidre, sive čaplje i ostale ribam škodljive divlje živuće životinje u svojem ribištu ili u neposrednoj njegovoj blizini u svako doba i kojim god drago načinom, samo ue puškom uloviti ili ubiti; ovlaštenik lova nije vlastan tomu prigovarati, ali pridi´žano mu je razpolagati životinjom u takovih slučajevih ulovljenom ili ubitoin. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1884 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 250 — Isto pravo imaju osobe, postavljene po ribolovnom ovlašteniku za nadzor njegova ribišta i po upravnoj oblasti kao takove potvrdjene; nadalje one osobe, kojim je uz posebnu dozvolu upravne oblasti ribolovni ovlaštenik za slučaj ili za vrieme povjerio lov ili ubijanje životinjati, škodljivih ribarstvu. Divlje race (patke) nesmije ovlaštenik ribolova ili njegovi ribari niti loviti niti ubijati,. Nikomu nije slobodno ugoniti marhu u ribišta za vriemena lovostaje, izuzev mjesta gdje se marha navadno kupa. §. 16. Kada se dižu opasne posaonice, ili ine vrsti gradjevine, gdje je budi po obrtnom zakonu, ili inih postojećih propisih potrebita dozvola oblasti, moraju se dotičnoj razpravi prizvati takodjer i ribolovni ovlaštenici, čiji se obrazloženi prigovori primjereno uvažiti imaju. Upravne oblasti imaju osim toga na zahtjev ribolovnoga ovlaštenika nastojati, da se pri uporabah vode, kod kojih nije nuždna dozvola oblasti, nečini ništa, što bi ribarstvu škoditi moglo, naročito se ima paziti da u mriestišta nitko nedira. Prekršaje ove naredbe, u koliko nejma mjesta uporabi obćega kaznenoga zakona, kazne-upravne oblasti novčanom globom od pet do petdeset forintih, koja se kazna u ponovnih slučajevih, kao i onda ako je ribarstvo znamenito oštečeno i do sto forintih povisiti može. U slučaju neutjerivosti globe ima se novčana globa promieniti u kazan zatvora, gdje se pet for. uzima za jedan dan. Kod prekršaja ustanovah §§. 2., 4., 6., 7., 8. i 14. ima se u presudi kako protupropisno ulovljena riba, tako i proti propisu upotriebijeno ribarsko oruilje propalim proglasiti. Novčane globe, kao i utržak od propalih ribah i ribarskog orudja teče u zakladu za promicanje gospodarskih svrhah u kraljevini Hrvatskoj i >Slavoniji. Propalo ribarsko oruđje, ako je zabranjene vrsti, ima se prije proilaje za dalnju porabu u zabranjenom obliku neupotrebivim učiniti. §. 18. ^ Obćinsko poglavarstvo, kralj, oružničtvo i riečki vidoci dužni su paziti na tOj da se ustanove ovoga zakona obđržavaju, ter imaju opažene prekršaje prijavljivati upravnoj oblasti. Istu dužnost imaju organi tržnoga redarstva obzirom na zabrane, navedene n §. 14. ove naredbe. Ribolovni ovlaštexiici i občine vlastne su svoje za čuvanje inih interesah, menito gospodarstvenih i šumsko-gospodarstvenih kulturnih granah, broječ ovamo |