DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 176 —


vaše, imenovavši ga članom našeg stalnog povjerenstva za šumarske državne
izpite.


Na domaku dvadesetpetgodišnjeg zaslužnog, revnog i po narod, domovinu
i hrvatsko šumarstvo dičnog službovanja g. Mijo Vrbanić, može zadovoljstvom
razmatrati, prevaljeni put, a hrvatski šumari mogu ponosno s nama
složiti osjećaje iskrenog počitanja i prijateljske čestitke, k liepoj svečanosti
dvadesetpetgodišnjice službovanja njegovog.


Želeć, da nam još dugo ostane zagovornikom i vodjom, bila mu ovime,
naša najiskrenija čestitka — živio nam ga Bog još mnogo i mnogo ljeta!


U Samoboru, početkom lipnja 1884.


I. Partaš.
Crtice sa hrvatsko-primorskog Krasa.


Priobćuje J. Ettinger kr. kat. šum. nadzornik.


Oko polovice mjeseca svibnja t. g. zaputim se u hrvatsko Primorje, t. j .
u južni dio riečke županije, počam od obćine Novi do Jelenja, iliti izvora
rieke Rečine.


Kada čovjek timi predieli šumama zadje, vidjevat će razne vrsti drveća
i šikarja, koja drugdje u naših šumskih predielih nije vidjeti.


Od drveća i šikarja koje sam opazio, da su ondje udomaćene, navesti
mi je: Hrast medunac (Quercus pubesceus). Jasen crni (Fraxinus
ornus), Pajasen (Ailanthus glandulosa), Smrdelj ili Judikovina (Pistacia
Terebintus), Koprivić (Celtis Australis), Šestilj ili maklen (Acer monspesulanum),
Grab crni (Carpinus duinensis), Grabmelikasti (Oštria carpinifolia),
Rašeljka ili Šederka (Prunus mahaleb). Krunica grmolika
(Coronila emerus), Diraka tmasta (Paliurus aculeatus), Smrić ili smrek
(Juniperus onjdrus). KonopIjika (Viten agnus castus) raste samo na obala
mora ponajviše kod Kraljevice kao žbun. Osim navedenih vrstih drveća, viditi
je rasti pokraj cestah, po pašnjacih i vrtovih lipu, topolu, jagnjed, dud
bieli i crni, dudovca (ili kako ga još morskim dudom imenuju), zatim
bresta, bagren, uljik, smokvu, lovoriku (Laurus nobilis), trešnju divlju uz više
vrstih oplemenitoga voća.


U istih predielih napram jugu (moru) ležeeih, nigdje nisam opaziti mogao
odrašćeno koje drvo od jele, smreke ili bora, izim tekar presadjenih biljka u
obćini (Grobnik, Novi i Hrljinu, koje su u zabranu Krasa, drugimi biljkami presadjene,
s toga i dvojim, da će za rukom poći u obće takove tuj odgojiti, jer
kako sam se mogao osvjedočiti, presadjene se biljke tuj imadu sa jakom burom
i žegom sunca boriti, dok se podignu. Nejake biljke, koje sam u uzgoju presadjene
pregledao, (i na iste me načelnik g. Polić upozorio), je bura mnogo borovih
biljka do korena prelomila, uz veliku žegu i sušu, koja u tih predielih
dugo traje, težko dakle da će odoliti, kako jur rekoh, ja nevidjeh u tih predielih
nigdje starog bora, jelu ili ^jmreku, da raste od naravi, medjutim pokus