DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 222 —


ISa-ziličite -vlesti.


Ovogodišnji šumarski sastanak u Novoj gradiški. Drago nam je, da si
ved danas u stanju sudrugovom našim javiti radostnu viest, — da je zaključak uprs
Ijajućeg odbora, da se ovogodišnja glavna skupština obdržaje u Novoj-Gradiški —D
išao u tamošnje imovne obdine i šumara na neoSekivano radostan odziv. Te ne san
da je nadšumar imovne obćine g. Herzl svom pripravnošdu primio poslove mjestn´
poslovodje družtva, no i sama je skupština gradiške imovne obćine, r
dne 10. svibnja stvorila jednoglasni zaključak, da se za doček š
marskog družtva, znatna svota od 500 for. iz imovinske blagajn
posebnom u tu svrhu ustrojenom odboru, na dispoziciju stavi. U oi
nosni odbor za doček družtva izabrana su p. n. gg.: Beič kao predsjednik, Dragosavljev
kao podpredsjednik, ter odbornik gosp. Vinčić.


Kao Sto radosno bilježimo tu viest — isto se tako nadamo, da će se članovi družtv
u što većem broju odazvati pozivu odbora, kao i gostoljubnih naših domaćina. Odnosr
potanji program objelodanit će predsjedničtvo kasnije.


Sjednica upravljajueega odbora. Upravljajući odbor obdržavao jest na dn


11. svibnja odborsku sjednicu u prisutnosti p. n. gg. članova upravljajućeg odbora
M. Durst, A. Soretić, M. Vrbanid, J. Ettinger, E. Rosipal, F. Rosipal i F. Kesterčanek
Nakon pročitanja odpisa vis. kr, zemaljske vlade, kojim bi upravljajućem odboru
šumardkog družtva povjereno posredovanje medju pojedinimi izložitelji šumarske sku
pine na Budapeštaaskoj izložbi g. 1885. i visoko istom bude na predlog predsjednika
u smislu jur prije stvorenog zaključka upravljajućeg odbora odnosno poslovanje po
vjereno, članu upravljajudega odbora g. F. Kesterčanku, a podjedno zaključi odbor, na
ime družtva, za rečenu izložbu eventualno prirediti podpunu kolekciju djelah hrvatske
šumarske književnosti.


Umrli. Dne 30. travnja t. g, umro je u Ostelatu kod Ferare u Italiji, poznati
etrukovnjak i bivši mnogogodišnji i prvi ravnatelj kr. šumarsko gospodarskog učilišta
u Križevcih vitez reda Franje Josipa — Dragutin Lambl. Pokojnik bio jest prigodom preustrojstva
zavoda križevačkoga g. 1876. umirovljen, te je od onda živio većinom u
Pragu, nu zato bi ipak češće bio i opet zalazio u Hrvatsku, a naročito i u Križevce,
gdje kroz toliko godina službovao bio. Prigodom novoustrojstva našeg šumarskog družtva


g. 1872. bio je pokojnik takodjer medju tadanjimi osnovaći družtva, bio je nadalje
utemeljitelj hrvat, slavonskog gospodarskog družtva, a njekoč i urednik „Gospodarskoga
lista", za križevački zavod stekao si je nedvojbenih zasluga, a isti mu protivnici priznavahu
obsežnu naobraženost i zauzimanje za napredak hrvatskoga naroda. Ime Dragutina
Lambla slovilo jest i medju gospodari Ceske.
Dne 8. lipnja preminuo je u Dugojresi Jakov Lach, šumarski vježbenik imovne
obćine otočke. Pokojnik bio je dobar Hrvat, te izvrstan strukovnjak, a preminuo je u


27. godini svoga života, nakon što je tek pred godinu dana svršio odličnim uspjehom
šumarske nauke na kr. šumarskom učilištu u Križevcih, kojemu je zavodu bio jedan
najodličnijih i najvrstnijih pitomaca. Tielo zakopano mu je na župnom groblju u Dugojresi.
Činovnici otočke imovne polože na lie- pokojnika prekrasan vienac napison „Drugovi
— drugu" —
Dne 3. svibnja t. g, preminuo je c. kr. povjerenik šumske procjene u Banjaluci
Vaelav Zemlička u 55. godini dobe svoje. — Pokoj im duši!


Naši šumarski državni izpiti. Približuje se vrieme, kad no se po običaju,
kod naše kr. zem. vlade, obdržavaju t. z. višji državni izpiti za samostalnu šumarsku
upravu. O tih je izpitih g. 1881. u ovom listu bilo dosti razpravljano. Izpiti, koji se
pod gorujim naslovom, u nas svake godine obdržavaju, žali bože, uedokazuju ma baš
u ničem praktičnu sposobnost kandidatah za šumarsku službu i samostalnu šumarsku
upravu. Šumarsko družtvo, duboko uvjereno o pogubnih posljedica, koje po stališ i




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 223 —


struku, pođržanjem đosađanjeg, u cielosti zastarjelog, nevaljalog i osudjenog načina,
nastati moraju, jur je prije četiri godine , visokoj kr. zemalj. vladi pođnielo gotovu
osnovu nove takove naredbe, za polaganje tih državnih izpita, uz smjernu molbu za
čim skorije svrsi shodno provedenje. — Mi nebismo toga iznovično spominjali
da neznamo, da je đružtvo rečenu osnovu izradilo po želji
same vlade, te da se nebojimo, da 6e i ovogodišnji državni izpiti,
na najveći uštrb stvari, biti po starom običaju obdržani, ter da
nejmamo uvjerenje, da bi se jednostavnim obna rodova njem rečene,
jur svestrano pretresane naredbe, jednoj najvručih naših željapotreba udovoljiti moglo. Znajući to, nadamo se, da če bar ove godine, rečena
želja šumarskog družtva biti svrsi shodno oživotvorena.


Lugarskl izpiti. Pod predsjedničtvom kr. šumarnika Ivana Magjarevida, povjerenikah
: Sandora Perca nadšumara imovne občine, te kr. šumara Mije Mikešiča, obdržani
su od 23. travnja do 2. svibnja t. g. kod kr. okružne oblasti u Gospiću lugarski
izpiti. Od 57 pripuštenih kandidata, položilo je izpit s odlikom njih 2, s dobrim uspjehom
12, a 36 nedovoljnim uspjehom, dočim je 6 kandidata odstupilo još prigodom izpitah,
a jedan prijavši se nije ni došao izpitu.


Prinos poviesti šumskoga katastra u Hrvatskoj i Slavoniji. Pod ovim
naslovom, objelodanio jest, netom, začastni član šumarskog družtva, te poznati strukovnjak,
visokopoštovani ravnatelj dobara preuzv. baruna Prandau-a g. Adolfo Danchelov8ky,
na hrvatskom, njemačkom i magjarskora jeziku, knjižicu, koja pozornost svakog
strukovnjaka zaslužuje u podpunoj mjeri. G. Danchelovskj poznati protivnik postojećeg
sustava katastralne procjene šuma, uzeo si truda, da u prenavedenom djelcu,
potanko orise i karakteriše rad katastra u Hrvatskoj i Slavoniji. Na 38 tiskanih
strana, u velikoj osmini, nalazimo oštro i vrstno iztaknute sve najglavnije činjenice
odnoseće se na katastar. Pobijajući ponovno temelj , današnje katastralne procjene,
žigoše oštro toli način koli i radnju iste. Na temelju nepobitnih fakta predočuje
nam se tuj sva golotinja postupka, i užasne posliedice istoga. Spomenuta se knjižica
imade nadalje smatrati, i obćenitim prosvjedom prvih hrvatskih velikaša, u koliko bo
isti supodpisaše, izjavu g. Danchelovskog. Hrvatski se šumarski stališ može ponositi,
tim najnovijim proizvodom svog odličnika, a mi se nadamo, da mu neće i taj puta ostati
glas — glas vapijućega u pustinji. Knjižica dobiva se u svih knjižara uz cienu od 80 nč.


Opet Šumski požar. U posliediijem broju jur iztaknusmo množ ovogodišnjih
šumskih požara, koji kan da još ni sada nejmaju kraj, tako bje dne 4. svibnja, kako
nam se javlja, iz zlobe suma zvana „Luđvić" kod Samobora zapaljena, a samo brzom
i bezođvlaćnom gašanju, po sakupljenom okolišnom žiteljstvu, zahvaliti je, da požar nije
počinio velike štete,


Dne 2. travnja o g. upališe pastiri šumu „Babina greda" u udbinskom kotaru.


Sakupljeno seljačtvo stalo je vatri na put, te štete nije bilo više od 220 for,


Previšnje lovište u obedskoj bari nedaleko Kupinova. Obćina Kupinovo
u Sriemu, poklonila jest u svoje doba, sa svoje ptičje faune, obće poznato bogato lovište,
na Obedskoj bari Njeg. Veličanstvu, koje i opet pred koju godinu isto ustupi
prejasnom prestolonasliedniku kraljeviću Rudolfu. Lovište se ovo odlikuje riedkih ptica
močvarica radi, koje se u razno doba godišta tamo nahadjaju, poimence đroplje, čaplje
itd. Dne 14 svibnja pohodio jest rečeno lovište Njeg. Veličanstvo kralj Milan, u
družtvu austro-ugarskog poklisara grofa Khevenhiillera. te inih kavalira. — Da je
Obedska bara, po svakoga lovca nedvojbeno jedno ođ najzanimivijih lovišta u Europi,
to nam još g. 1859. g. Josip Ettinger u svome „Šumarskom kolendaru" toli poučno
i zanimivo predočio bio.


Dvadeset i pet godišnjica hrvatskog šumarskog učilišta. Piše nam što


vani prijatelj ; Dne 19. studena 1860. otvorilo se šumsko gospodarsko učilište križe


vačko; a dne 19. studena 1885. biti će tomu 25 godina. Kako je to po narodno




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 224 —


gospodarstveni razvoj naroda hrvatskoga iifin veleznamenit — valjalo bi da se isti i
svrsi shodno i dostojno proslavi. — Za postići pako tu svrhu — neka nežase oni,
koji su tomu zvani, da čim prije započmu predradnjami, za svečanost otu — jer razdobje
je kratko i brzo če proći — a polje djelatnosti veliko je. Osobito pako mislimo,
da nebi bilo zgorega, da se čim prije u tu svrhu, ustroji oveći odbor bivžih slušalaca
kao i prijatelja zavoda, koji bi onda imao poduzeti dalnje ka realizovanju te namisli". —


Izkaz javnog šumarskog osoblja u Hrvatskoj. U starom provincijalu namješteno
je ukupno 37 javnih šumarskih činovnika, (izuzam one državne šumarsk
e uprave ) i to, 7 žup. nadšumarah, 23 t. z. kotarskih urbarno-obćinskih
šumara i 7 obćinskih šumara (gradskih i plemićkih obćina). Kod krajiških imovnih obćina
pako namješteno je ukupno 69 šumarsko-upravnih činovnika i to: 1 šumarnik.
10 nadšumara, 10 protustavnika, 6 šumarskih procjenitelja, 28 šumara, 2 pristavsi,
5 šumai´skih vježbenika, 2 šumarska oficiala i 5 šumarskih akcesista — konačno valja
tomu još pribrojiti 5 šumarsko-upravnih činovnika, namještenih kod visoke kr. zemaljske
vlade u Zagrebu.


Godišnji troškovi plaće i stanbine tog osoblja iznašaju sveukupno okruglo 93.000 fr.


Lovačke crtice. Gt. M. O. šumar u D. — daleko slovi kao lovac. Lov najmilija
mu zabava iza napoi´nog šumarskog rada. — Mnogogodišnja praksa — učini ga lovcem
vele izkusnim — a zato ga i svatko rado sluša, kad počme pričati zgode i nezgode,
koje je preživjeo u šumi, u lovu, — Boraveći nedavno kod njega, pobilježih sliedeće
crtice, koje mi isti gospodin iz svoga pametara saobčio : „Svršivši šumarsko učilište,
bio sam šumarom u K—. Jednog se dana odputih sa gradjaninom i prijateljem lova


B. P. — u lov, u obližnju šumu gradsku „Zupetnicu". —- Jedva što dodjosmo tamo
— poće pas goniti. — Mi se odma ponamjestimo — oekajuć zeca. — Ja sam stajao
nedaleko zakržljalog ostarog, krošnjatog graba. — Pas sve to bliže k meni goni zeca
— a ja čekam — na jednom stane pas — al zeca ja nevidim. — Pas stoji pred
grabom — laje — gleda — traži i opet laje. — Gledam i ja — a nut u tu mi
oko zape na krošnji spomenutog graba — kad imam šla gledati. — U sried krošnje
skučio se zec — samo mu ušesa nemirno vire uz hrbat izmedju grana. — Nišaniti
— prask — i zec se protegnu — sve to se zbilo u tren — ja ubih zeca na
stablu!
Bilo je g. 1877. pod kasnu jesen — imadosmo lov u „Cvetkovačkom lugu".
Vrieme vlažno — šuma močvarna. — Stojeć na štantu, sjetih se nebi li mi možda
patroni puške bili vlažni — ter ih uzeh prenabijati. — Al kad tamo jadna mi patrona
neće nikako u ciev — nabijam ja simo — nabijam tamo — kad najednom prekinem
jedan kokotS, na puški — bez da sam ipak mogao naboj u ciev utierati — i nepre
ostane mi drugo — već morah odrezati patronu ~ samo da uzmognem zatvoriti pušku


— pa da mi tako bar jedna eievih bude spremna. — Jedva što ljutit nad zbivšim
se — zatvorih pušku — eto ti tri srne — kako jure spram mene. — Bila rulja,
jedan srnjak i dvije srne. — Ja dignem pušku na srnjaka — pogodim ga oštro, a
on se sruši — dočim srne odjuriše šumom. Videć, da srnjaka neusmrtih sasma, od
metnem pušku, skočim do njega — i kleknem nanj, da ga nožem do kraja ubijem.
— Al gle nevolje — jedva se ja na njega smestim, kad se on digne — a ja jašim
— nasta borba. — Srnac svom snagom teži napred — baca se i bori — a ja držee
ga za rogove i glavu — sjedim što jače mogu — i jašim na srnjaku kroz bare,
blato i trnje — dok se nezaustavismo, da borbu nastavimo — dok ga napokon, krvav
i blatan ipak neshrvah- učiniv tako kraj toj srnečjoj jašnji i borbi po obstanak !
Godine 1878. zimi tjerasmo u „Krčih" lisice. — Moj pas naišao na liju. Nasta
hajka — preko oveće čistine — mi stojimo na jednome kraju — a pas lisicu tjera
na drugom — čekajuć da nam lija na puškomet dođje — gledamo tjeralicu — al
kad imamo i gledati šta — sustavi se lisica — kraj trčka — digne rep — a moj
pas — umjesto da na nju navali — bome se šnjom sveže. Mi skočismo da ih raz




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 225 —


tjeramo nebi li ipak zaskočili liju — al bilo nam predaleko — a lisica ode. — Čuo
sam jur češće pripovieđati, da se vuk sa kujami pari — nu da bi se pas sa lijom
svezao, do onog dana ni pomislio bio nebi.


Godine 1880. ođob s jednim znancem u lov na zečeve. — Mi čekamo — a
psi gone — on na jednom vrhu briega a ja na drugoj strani nižje. — Na to pas
digne zeca — al ga i opet izgubi — nu vidim ga ja kako bježi do prljana — uz
brdo vinogradom — bez da bi ga on opaziti mogao. Za da ga upozorim, dozovnem mu
on mi se odjavi — i time uplaši zeca, da se isti opet vračao k meni. — Kad mi
se dosta piibliži — opalim ja — a on se prevrne dva tri puta i nestane ga medju
borovicom. — Misleč da je gotov, ođtrčah do mjesta gdje je imao ležati — nu đošav
tamo škodi iz grma moj zec van — al ja nebudi lien — opalim iz druge cievi a on
se sruši. — Idem ja spremiti ga — a dođje i prijatelj — al nuto dok on kraj grma
gdje je zec, kad ja prvi put pucah, pao — čuje jecanje — i nađje ranjena posve —
prvoga moga zeca. -— Morao je dakle prvi zec pasti u grmlje, gdje je drugi kog ubih
baš imao svoj ležaj.


God. 1882. bio sam u Domagoviču na đivje patke. — Digne se pred menom
racak, ja opalim — nu kako mi bio dosta daleko samo sam ga dobrano ranio — nu
ipak več je padao zrakom — kad se iznebuha poput striele iz visi spusti jastreb, ter
mi izpređ nosa odnese pllen t. j . racaka — bez da sam mu mogao zabavu kratiti,
jer me u tom priečila šikara".


Bilo bi nam vrlo milo, kad bi nam i ostali drugovi — lovci saobčivali u takovih
crticah svoje lovne zgode i nezgode! —


Kako se ustanovljuje prirastni postotak ? Postotak priraštaja njeke sastojine,
moči jest sliedećlm načinom proračunati: Označimo li prvobitnu drvnu gromađu sa
V, prirast pako sa z, to je onda sadanja drvna gromada V = v -|- z, — u koliko
nam pako V predočuje n kratnu konačnu vriednost od v, naći čemo prirastni postotak
p po obličku :


p-» (Vv-)


A iz toga i opet slieđi, ako je V = 509 jedrih met., v = 354 jedrih met.,
a n = 20 godinah, da je


´-»(Vl-O-832


Za izbjeći logarlthmovanju, objelodanio je Pressler slledećl obći obličak (Naherungsformel),
koji za obične slučajeve prakse posvema odgovara:
V — V 200


p = ioo-y-:|r7-X-ir^


Te bi prema tome prirastni postotak, računajuć sa prljašnjiml brojkami, iznašao
609 — 354 200


P = -soMHisr X V = ^-^96


U koliko se pako računajući po Presslerovom načinu, dobiva premaleni iznos, to
je prof. Kuuce u svojoj „Dendrometriji" sliedeći obličak, za proračunavanje prlrastnog
postotka objelodanio.


V — V


P = ´vTn":rTy ^rvTn-HTT) X ^oo


Po čemu i opet računajuć, prijašnji primjer dobivamo:


_ 509 — 354 ^ _^


P ^ ´ "^09l20 - 1) T^54rpT^ X 200 = 1-812


Nova šumarska škola u Magjarskoj. Čitamo u „Oesterreich Forst Zeit,"


da ministerljalni savjetnik g. Bedo, kani ustrojiti nižju šumarsku školu u južnoj Ugar


skoj, nedaleko Temišvara, Zavod biti će državni, a imat će uzgojiti valjane nadlugare.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 226 —


Žaloštni pojavi. Piše nam prijatelj : U novije doba, čula se žali bože u javnost!
prečesto glasovi, da su medju našim šumarsiio - upravnim osobljem žali bože zavladali
ođnošaji, po moralni ugled vrlo štetni i žaloštni. Prigovori, pritužbe i iztrage radi
pronevjerenjah i inih kojekakovih nepođobština u službi nečuvenim se načinom umnožavahu
— a što je pri tora najgorje, prigovori ti nisu bez temelja bili, kako to iz
odnosnih razprava proizlazi. — Ove me okolnosti ponukahu na raznoliko razmatranja
ob uzrocih njihovih, pa sam tom prilikom došao takodjer i do sliedečih rezultata: Od
godine 1880. do danas, poznato mi je ukupno 43 slučajeva iztrage, u gori iztaknutom
smislu proti šumarskoupravnom osoblju n nas, služedeg što u državnoj što u obćinskoj
službi. Izpustivši imena spomenuti je još sliedede: Tečajem trijuh godina podpalo je
disciplinarnoj iztragi 20"/(j sveukupnog našeg šumarsko-upravnog osoblja. Napose pako
13 "/u sveukupnih đržavno-šumarskih ii´/j , imovno-obćinskih šumarsko upravnih činovnika.
Od svijuh 43 pod obtužbu stavljenih bilo 23 tuđjinca, a 20 hrvata, 44"/^ svršilo
je inostrane srednje škole, (a naročito one u Eulenburgu, Weisswaseru i t. d.) a 44"/,,
nauke na šumarskoj školi u Križevcih, 16"/^ pako svršilo je strukovne nauke na visokih
škola i akademija. (Od sveukupnog šumarsko upravnog osoblja u Hrvatskoj i Slavoniji
služedeg svršilo je tek 30"/!, višje šumarske zavode, 60"/^ srednja učilišta, a


lO^/d odpada na empirike). — Od onih 4 3 pod obtužbu stavljenih, bude nadalje usljed
toga odpušteno 18"/^ — riešeno od obtužbe bez dalnje kazni 3"/u, dočim su ostali
disciplinai-no kažnjeni bili, bud premještenjem, bud osudom na platež odštete i t. d.


Spomenuti nam ostaje konačno jošte i to, da nam je pisac tih redaka naročito
označio i zgode i imena pojedinih prekršitelja, ter da je uzeta za temelj gornjih izkazah
obstojnost, da bi´oj šumarsko-upravnog osobja Hrvatske i Slavonije iznaša 210, da u
državno-šumarskoj upravi namješteno 64, a u imovno obdinskoj 70 činovnika. Žalostne
te istinite i nepobitne činjenice, nedvojbeno zaslužuju pozornost mjerodavnih faktora —
upučujudi na potrebu radikalnih mjera, na polju naše šumarske uprave.


Sabirajte koru žutikovine. Da se kora korena žutikovine (Berberis vulgaris,


Berberizenstrauch) za bojadisauje na žuto upotrebljuje poznata je stvar, da ista pako


i u nas može postati vrielom privrede, dokaz tomu, da žitelji u okolišju Samoborskom


tu koiu skupljaju, suše, ter kilo iste sa 20—24 novč. prodavaju, privredši si tako


mnogi njih na dan po 1 for. a. vr Koru tu kupuje agent njeke trgovačke kuće iz


Tarvisa. — Naši pašnjaci i živice hvala Bogu obiluju tim korovom, a naša pastirčad


mogla bi bezdvojbeno liepu svoticu godimice privriediti, sklupljajudi i sušedi koru žu


tikovine.


Biedki pojav. Žitelj Stojanovid iz Tuka u obdini Severinskoj, imade kozu, koja


redovito dvojke imade, nu ljetos okozila se ista trojci, što je nedvojbeno, dosta riedki


pojav u koze.


K statistlki šumarstva. Vadimo iz izvješda podžupanije riečke za god. 1883.


— „U svrhu dobave šumskih biljkah za pošumljenje kiša, posijano je u obdinskih
bašdah : 10 kila crnoga bora (Pinus austriaca), 10 kila bieloga bora (Pinus silvestris),
5 kila morskoga bora (Pinus njaritima), pol kile kanarskog bora (Pinus canariensis),
pol kile mutavoga bora (Pinus strobus), 5 kila javora (Acer pseudo platanus), 5 kila
pajasena (Ailanthus glandulosa), 10 kila koprivida (Celtis australis), 5 kila jasena
(fraxinus excelsior), 5 kila jesika (fraxinus ornus), 20 kila bagrena (Kobinia pseudo
accacia), 20 kila lovorike (Laurus nobilis), sve ovo šumsko sjeme dobro je niklo, te
dobite od tuda biljke dobro stoje.
Sa šumskim! pako biljkami, dobitimi od sjemena prijašnjih godinah posijanoga
nasadjeno je :


a) u obdini Grobnik ´A´jz jutra krša sa 4050 komada jagnjeda, 1645 komada
crnoga bora i ´/4 jutra sa ruskom vrbom (Salix uzalensis). Jagnjed dobro stoji, ostalo
je stradalo od žege.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 227 —


6) u obćini Hreljin 10 jutara u prefljelih „Lukovo i Bilina" sa 26400 komada
crnog bora, 12000 komada jagiijeda i 470 kom. bagrema;
c) u obćini Grižane 22 jutra u tamošnjih vododerinah sa 12 vagana primorskoga
hrastovoga žira, 20600 biljka bagrema, 27300 kom. jagnjeđa;


đ) u obćini Novi popunjen je prošlogodišnji nasad u „Lukavicah" na površini
6 jutara sa 1200 biljkah jagnjeđa, 860 crnoga bora, 650 pajasena. Na novo je tamo
nasađjeno 1 jutro sa 1260 biljka crnoga bora, 630 pajasena i 849 jagnjeđa".


Vadimo nadalje iz izvještaja kr. podžupanije jastrebarske za god. 1883.: U podrućju
te kr. podžupanije imude do 100.000 jutara hrastove i bukove sume. Veći dio
šuma pripada vlasteli, a manji je dio vlastničtvo upravnih, imovnih, poveljenih i urbarskih
obćinah. Sve te obćinske šume podpadaju upravi trijuh t. z. kotarskoobćinskih
šumara. Vlađajuća vrst drveća je hrastovina i bukovina u smjesi sa inimi vrstmi drveća.


Pošto se šumski kvarovi u njekojih šumskih predjelih sve više množe, to se je
nastojalo, da se naredba vis. kr. zem. vlade, od 25. listopada 1876. br. 20761 radi
zaprečenja prekomjerne sjeće šumah točno vrši, a tako isto i podžupanijska naredba
od 29. svibanja 1877. br, 2564., kojom se sećnja u zadružnih šuma bez dozvole
obćinskoga poglavarstva strogo zabranjuje, a tako isto i prodavanje makar i vlastitoga
drva bez posebne pismene dozvole obćin. poglavarstva. Nu sve to nije imalo željeni
uspjeh, jer šumske štete nisu s pomanjkanja radnih sila, brzo razpravljene, ni krivci
osudjeni i pravomoćne osude odmah iza pravomoćnosti ovršno provedene, odnosno šumske
štete utjerane.


Tečajem g. 1883. prodano je dozvolom vis. kr. zem. vlade samo u šumi
imovne obćine Desinec—Prhoć, 4000 hrastovih stabala za 25405 for. radi
porezn e i privatn e dugovine dotičnih ovlaštenika. — Osim toga dozvolila je vis.
kr. zem. vlada, da se u šumi imovne obćine Volavje prodaju hrastova stabla u vriednosti
od 1400 for., jerbo da je rečena obćina imala toliki novčani iznos doprinjeti za sagradjenu
školu u Petrovini.


Izlučenih lovišta imade u obsegu te podžupanije ukupno 20, i to: 8 obćinskih,


12 privatnih, obćinska data su u najam za 307 for. 90 novć.


Prijavah o prekršajih proti lovnom zakonu i nepovlaštenom nošenju oružja tečajem
g. 1883. podneseno bi 27, od ovih je riešeno 25, neriešeno ostale su 2. Lovne
karte izdane su tri, dozvolah za barut 146.


Vadimo iz izvještaja kr. podžupanije križevačke: U području ove kr. podžupanije,
i to u starom gradjanskom đielu podieljeno je 5481´^4 prostornih metarah goriva,
te 19"29 kub. met. gradje na ovlašteno žiteljstvo upravnih obćinah Vrbovec, Vojakovec,
sv. Petar, Sudovac i Raven; u urbarskoj obćini Bisag, veliki i mali Potočec i
Ivanec, dodieljeno je gorivo od preostalih odpadakah od prodanih 1000 hrastova, u
Bisagu i od hrastovah danih u zamjenu u vel. i malom Potočcu i Ivancu. Ova sva
četiri posla vrlo su povoljno izpala po dotične, jer je u urb. obćini Bisag raztrešenih
1000 hrastova, koji stoje na površini od 1200 ralih prodano za 6125 for. Ova prodaja
bje prvobitno utanačena izpod ruke izmedju urb. obć. Bisag i kupca za svotu
od 3500 for. nu visoka kr. zemaljska vlada uzkratila je na predlog ove kr podžupanije
tomu poslu odobrenje, a posliedak dokazuje da je podžupanija tu u prilog urb.
obćine Bisag radila, jer je putem javne dražbe unišlo za cielih 2625 for. više nego
li onom prodajom izpod ruke.


Urb. obćina mali Potočec dala je Albertu Rechnitzeru 360 hrastovah, vriednih


1440 for., a ovaj dao je u zamjenu pod vlastelinskim vinogradom, šumu dolnje Ra


vnice u površini od 111 ralih 409 ^j" , koja je procienjena u 3504 for., razlika u


korist urb. obć. m. Potočec iznaša dakle 2064 for.


Urb. obćina v. Potočec dala je Albertu Rechnitzeru 350 hrastovah, procienjenih


na 2345 for. 13 novč., a on njoj u zamjenu šume „Pod vlaške Gorice", „Bjelovina",


„KapclaSina" u poreznoj obćini veliki Potočec i Suma „Gajek" u poreznoj obćini




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 60     <-- 60 -->        PDF

^ 228 -.


Majurec, koje sve 4 vriede po odnosnoj procjeni 4795 for. 13 novž. Eazlika ii korist
urbai´. obćin« v. Potočee iznosi 2450 for.


Urb. ob<5. Ivanec dala 250 hrastovab, procieiijenih po izaslanstvu na 1250 for.,
a Albert Rechnitzer dao je u zamjenu za ovo hrasde svoje šume „Kibnjaćina" i
„Buže" porez. obd. v. Potočee, koje su proeienjene na 2469 for. 20 nov5., x-azlika
u korist urb. obćine Ivanec iznosi dakle 1219 for. 20 novž.


Potonja tri posla gotova su u toliko, što je gruntovni bezferetni prenos na dotidne
obdine obavljen, te obdine ove šume u fizidnoin i faktičnom mirnom posjedu i
vlastničtvu uživaju tako, da će se njihova zamjena plodonosnom za obdine ukazati,
jer de obilovati šumom i pašnjaci, te su ovlaštenici s tim podpuno zadovoljni. Iz navedenih
biojevah, vidi se da je glavnica šumska ovih trijuh urb. obcinah uzrasla sa
6228 for. 70 novč., a to je svakako povoljan posliedak. — Osim spomenutih prodajah
i zamjenah u kotaru križevačkorrr prodano je 40 hrastovab iz šume mjestne
obdine Mlaka uprav. obd. Vrbovec za 230 for., ovim iznosom kao i onim urb. obo
u buđude na porezu nezaostaju vrši kr. ova podžupanija kontrolu nad uplačivanjem,
tražed koncem svake godine izkaze od pojedinih obćinskih poglavarstvah.


Pošumljeuje obavit de se sada u obdini Vrbovec presadjivanjem sadjenicah javora
i omorike iz šumskoga vrta u šumah urb. obd. ležedih. Primjetiti valja ovdje
da je šumski vrt u Vrbovcu napušten, jerbo je slabo uspjevao, te da je takav vrt
ustrojen za cielo područje u bašći, pripadajućoj županijskoj kudi br. 13 u gradu
Križevcih, od koje bašde je u tu svrhu zapadni dio ođstuplja? Na tom dielu na površini
od 103´5Q" zasijana je omorika, ariž i javor prosti, i to od svakoga po jedna
tabla, a samo je radi pokusa na tredoj tabli kraj javora na dva sloga i opet omorika
i ariž posijan.


U čuvanju šumah prijavljeno je god. 1883. ukupno 426 prekršajah, i 11 kradjah
sa odštetnim iznosom ođ 3066 for. 76 nve. ; od toga je dosudjeno koncem go
dine 1883. šumskih štetah 248 i 1 kradja ukupno sa odštetnim iznosom od 1848 fr.
18 nvč. Od ove dosuđjene svote i prijašnjih starijih utjerano je do konca 1883. godine
ukupno 904 for. 34 nvč. Od te svote najviše je utjeralo obdinsko poglava.-´ o


^ vrbovačko i to 667 for. 60 nvč. a najmanje Raven (21 for. 37 nvč.). Pokra- ^3ga
toga mora se taj posljedak smatrati dosad najpovoljnijim, a pripisat se im. vedoj
eneržiji obdinskih poglavarstvah i znatnoj boljoj ljetini god. 1883., ponajglavnije pako
okolnosti, što je početkom ožujka 1883. namješten kot. šumar za šumsko upravni kotar
križevački, u kojem su do tada šumske štete manjkavo se prijavljivale, te bi sbog
toga šume bez valjana nadzora bile opustošile. Ako se i u buduće prestupitelji što
strožije budu kaznili, podići će se šume u kratko vrieme.


Promjene u šumarskom osoblju kr. podžupanije bile su razlogom da su u g. 1883.
gospodarske osnove samo za šume urbarskih obdinah: Gaj, Kalnik i Boškovec, te za
župu Rakovac sastavljene. Ovdje se napominje, da se mora po drugiput preraditi gospodarska
osnova Gaj, dočim su ostale jur odobrene.


Zirovina nije bila znatna osim urb. obdine Lojnica i Peskovac, koja je na površini
od 788 ralih dobre hrastove šume vi-iedila 182 for., od toga je unišlo do danas
174 for. 20 nvč., tako da je na dugu zaostalo 7 for. 80 novćidah.


Iz izvještaja županije varaždinske vadimo: Šumske štete, umnožale su se opet,
u području te kr. podžupanije. U obćinskih šuma, bijaše 265 slučajeva štete prijavljeno,
koji su svi riešeni. U privatnih šumah bilo je 76 slučajevah štete, ođ kojih su
neriešena ostala, samo još 3 slučaja.


Na temelju naredbe kr. zemalj. vlade od 25. srpnja 1883. br. 28626 izdana
podžupanijska odredba, ođ 11. kolovoza 1883. br. 6671 u tom smjeru, da se prodavaoc
drvah ima izkazati potvrdom obćine o vlastničtvu drvah, prieći vrlo dobro šumske
štete, pošto su se one u drugom poljeću lanjske godine malo ne za */4 umanjile.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 229 —


Prieka nužda zahtievala je namještenje novoga šumara u kotaru ivanefikom, đa
kotarski šumar izdašnije dospieva na šumske poslove nađSumara, pošto je županijski
nadšumar još sveudilj u Osiekn pridieljen, ter se osjeća nedostatak kod poslovah šumarstva
županijskoga, jerbo kotarski šumar nemože dospjeti, đa nadgleda šumarstvo
u Čitavoj županiji varaždinskoj, i da sastavlja osnove gospodarstvene.


Šumarska izložba u Edinburgu. Pod naslovom „The International Forestry
Exhibition" otvorit će se na dne 1. srpnja t. g. u Englezkom Edinburgu internacionalna
izložba. Osim inog biti će tuj izloženo: podpuna sbirska svijuh na zemlji u porabi
stojećih vrsti sjekira služećib za obaranje stabalja, zatim izložba raznog oruđja
za prerađjivanje drva, izvještaji i publikacije svijub na svietu u nalazećih šumarskih
ućil išta, zatim kolekcije gospodarskih osnova, šumarskih nacrta, slika glasovitih stabala


itd. tako da se je pravom moći nadati, da će ta izložba biti ne samo vele zanimiva,
no i vrlo poučna.


Kongres lovoobranbenih družtva. Sazvan jest po pređsjednićtvu dolnjo austrijskog
lovozaštitnog družtva grofu Coloredi u Beć, za dne 7. i 8. srpnja t. g. Po
pripremah sudeći biti će taj sastanak vrlo važan pegledom na lovozaštitna družtva i
napremice u monarkiji.


G-orivost njekih vrsti drveća. Gorivost suhe drvenine iznaša u kalorija izražena
za 1 klg. tvari; kod hrasta 4520, jasena 4711, graba 4728, bukve 4775, breze
4771, jele 5035, smreke 5085.


Bukovi šliperi. Da se bukovi šliperi, za željezničke podvale osobito u Francezkoj
i Belgiji uspješno upotrebljuju poznata jest činjenica, u najnovije doba počeše
raedjuto bukove željezničke podvale takođjer i kod njemačkih željezničkih družtva u
veliko uporabljivati. Kod uporabe istih, valja ipak osobito na to paziti, đa se isti još
u svežjem stanju t. j . kratko iza izradbe, svrsi shodno impregniraju.


Stogodišnjica strieljaćkoga družtva u Osieku. Građjansko streljačko družtvo
u Osieku, slaviti će 7., 8. i 9. rujna o. g. stogodišnjicu svoga obstanka. Proslavi
tog sveSandana pozvana su sva streljačka družtva monarkije. \


Hrvatsko planinsko družtvo. Družtvo, to imajuće svrhu „obćenitog spoznanja
zemlje i domaće prirode, a imenito i laznju po gorah i planinah" nedvojbeno
mora da svakom hrvatskih šumara bude na srcu i umu. Ono broji već danas u
samom Zagrebu 260 članova, vanjskih članova preko 37. Zagrebčani plačaju na ime
članarine 2 forinta, a vanjski članovi samo 1 for. članarine na godinu.
Družtvo postoji jur od godine 1874. , a da se je njegova eksistencija vanjskim
vidljivim načinom u domovini našoj samo u nedovoljnoj mjeri pokazivala, uzrok jest
žalibože indiferentizam naših prijatelja naravi, a po tome i resultirajući veoma malen,
prihod družtva, od tek godišnjih 720 for. 80 novč. Pa ako družtvo uzprkos svega
toga svoju zadaću, toli častno i koristno vrši, imađe se to ponajviše pripisati požrtvovnosti
pojedinih članova. Družtvo je priredilo za ovo desetak godina svoga obstanka
mnogo izletah, te je ljubiteljem izletah mnoge pogodnosti učinilo; sagradilo jest liepu
planinsku kuću na zagrebačkom sljemenu, ogradilo i uredilo vrielo, put i čigru na
sljemenu, sagradilo pristanište na samoborskoj PljeSivici, put na Klek, Kalnik i t. d.


Djelovanje družtva opisa tajnik g. L. Šloser, prekrasno u netom izašloj knjizi:
„Spomenica hrvatskog planinskog družtva" (Ciena 80 novo.) koju ovime kao i družtvo
samo čim toplije preporučana hrvatskim šumarom. Dne 4. svibnja te g, obdržavalo je
družtvo svoju X. glavnu skupštinu , izabrav za družtvenog predsjednika veleučenog g.
ravnatelja Josipa Torbara, a tajnikom g. L. Slosera.


Barbarizam. Jur u posliednjem broju ovoga lista iztaknusmo njekoliko primjera
upravo najgadnijeg barbarizma, kojim se pojedini zlikovci služe, za osvetiti se revnom
šumarskom osoblju i obćinskim organom, a danas i opet se broj istih umnožao, novim
primjerom baš djavolske osvete. Dne 5. travnja najme, izkrčiše i posjekoše zlikovci
Ivan Dobrević i Toma Barjavčič, oba iz Barilovca, lugaru Mihajlu Perakoviću iz osvete,




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 230 —


vinograd, naiijevši mu time štete u iznosu oil kojih 150 for. Zlikovci predani su ovaj
put pravdi, a nadajmo se da će tokovoj liiti i zadovoljeno — jer inače potraje li tako
i nadalje, već se u nas nitko bolji i umućniji žitelj neće htieti posvetiti lugarskoj službi.


Wov9 družtvene povelje. Jur u posliednjem broju ovoga lista, izstaknusmo da je
upravljajući odbor dao u zavodu C. Albreehta u Zagrebu zgotoviti nove povelje za
družtvene članove. Povelje te jur su gotove — ter pravo remek dielo rečenog zavoda
1 risara g. Steinbauera. Iste su načinjene po nacrtu družtvenog tajnika g Dra. Koroskpnyi-
a, a izkićeno lih domaćimi prizori. Čitava povelja predočuje liep niz šumskih
prieđiela. — S desne strane nam se predočuje t, z. Jelačićev brieg, zagrebačkog
Sljemena (Nazvan tako na uspomen, jednom u čast bana Jelačića tamo obdržatog lova)
820 m. nad morem, s lieve strane pako prikazuje nam se razvalina starodrevnog grada
„Modruša" u 16. vieku stolno mjesto krbavskih knezova Frankopana, a kasnije stolica
krbavskih i modruških biskupa i kaptola, izpod Kapele, ter divni slapovi „Plitvički". —
Svi se ti predjeli oživljuju ukusno razredjenom divljaci i zvieradi — čineć tako vrlo liepu
harmoničnu ciel. — Pošto te povelje, u svakom pogledu svojom liepotom izradbe i
nacrta, daleko nadkriljuju stare, služiti će sjegurno za pravi ures svake kuće šumarske


— pa će i oni članovi koji možda jur stare povelje posjeduju, učiniti dobro, ako takove
zamjene novom, iste veličine.
Glas iz Dalmacije o šumarskom đružtvu i listu. Poznati list „Gospodarski
poučnik" donaša u broju 10. t. g. iz pera samoga urednika lista, članak pod naslovom
„Naše šumarsko osoblje" iz koga sliedeće bilježimo: „Nema tomu davno, što se
je kod nas počela shvaćati korist šuma, i što se je počelo nastojati, da se uzčuvaju i
uzgajaju šume; opetujemo, nema tomu davno, ipak se liepo mičemo. Nismo, da predamo
hvale nikome, al i pojedinci, i obćine i pokrajina i vlada doprinjeli su svoju, i
mi možemo ponosno doviknnti: mi napredujemo!


Doduše kod nas nema prostranih, doraslih šuma, koje se imadu unovčiti, kod
nas su uzke površine, mali gajići, goleti, što se stranom ima da uzčuva od haračenja,
stranom da uzgoji i njeguje, a stranom da pošumi.


Uz takove nepovoljne šumarske odnošaje, imade naše šumarsko osoblje, da uzdigne
naše šumarstvo, do onog stepeua na kojem je prije 300 godina bivalo.


Stvar je vrlo težka, posao je zamašan, jer uz razmierno mali broj šumarsko,
osoblja, iztiće se velika površina zemljišta, nikakova sredstva za komunikaciju, slabog
izpravno zemljište, uz najnepovoljnije podnebne odnošaje. — Ljetna žega, uz dugotrajnu
sušu to je naš najveći bić!


Boriti se proti elementom, to je najteža stvar; hoće se uztrajnosti, ljubavi, znanja;
al zato opet veća slava za polučeni uspjeh!


Nego u svakoj borbi hoće se pomoći, hoće se barem moralne utjehe; a naše
šumarsko osoblje ono je tako razciepano i raztrkano, da o izmieničnom predpomaganju
nemože biti govora, a opet jih još nema toliko, da se o vlastitom udruženju može, da
govori. Od kud, da jim moralne utjehe, znastvene pomoći ?


Obstoji preko Velebita Hrvatsko-Slavonsko šumarsko družtvo — a u to družtvo
imali bi da pristupe naši šumari.
Al čuju se primjetbe, da je to družtvo translajtave, a da mi živimo u cislajtavi,
pa da starijoj vlasti nebi moglo biti poćudno, što se s ove strane u tamošnja družtva stupa.


Šumarsko družtvo nije političko družtvo. Vlastim dapače je milo, kad se nastoji
ma odkud steci što više izobrazbe na savršenstvo svoga roda, i na napredak pokrajine
i države.


Šumarsko družtvo ima i svoj organ, naime „Šumarski list". List izlazi šest puta
u godini, naime svaka dva mjeseca u svezcih od 60 do 80 stranica. Pun je poučnih
Članaka i šumarskih viestih. O listu izrazile su se laskavo sve ino i tuzemske novine,
a gradivom stoji uzpored francuzkim i njemačkim novinam šumarske struke, dočim se
talijanci nemogu podičiti tako dobrim šumarskim listom.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 231 —


Što drugo đa rečemo? Naše šumarsko osoblje imalo bi postati članom rečenog
đružtva i svojim radom, svojim perom podupirati „Šumarski list", kojim se može svaki
šumar puno i puno okoristiti".


Mi rađostno bilježimo liepe te rieči, spomenutog lista, a neizmjerno će nas veseliti,
nadje li mu poziv, u dalmatinskih šumara odziv, u onoj mjeri, kakobi to interes
stvari i struke zahtievaju. Suradnici iz Dalmacije, pako vazda (Se nam dobro dođi.


Nova promjerka. Da obilujemo jur svimi mogučimi sustavi promjerka (Baummessklupen)
poznata je stvar. K đosađanjim sustavom, dolazi eto i opet novi, sustav
mehanika Promma u Beču. Njegova je promjerka nalik Preslerovom drvnom šestilu,
načinjena jest iz drva, a mogu se njom mjeriti promjeri do 80 cmt. debljine. Ciena
iste iznaša 10 for. a dobiva se kod konstruktera, Beč, III. Wassergasse 17.


liUgarski poučnik. Upravljajući odbor, obratio se na visoku kr. zemalj. vladu
molbom, za dopitanje primjerene subvencije, u svrhu omogučenja izdavanja posebnog
mjesečnika, za lugarsko čuvarsko osoblje. — Taj bi se list davao lugarom uz vrlo
neznatnu odštetu, a imao bi svrhu istim razne šumarsko-gospodarske, kao i čuvarske
napremice popularnim i poučnim načinom predočivati. List taj izlazio bi- pod imenom
„Lugarski poučnik" — a imao bi sličan biti „Seoskom gospodaru". — Svoj odnosni
predlog — obrazložio je upravljajuo´i odbor posebnom predstavkom — a nejma dvojbe
da bi isti od velike važnosti mogao postati.


Strukovni zavodi za drvarsku industriju. Dne 27. travnja t. g. otvorena
bi u Bozenu strukovna škola za drvnu industriju. — U Hilllesdorfu u Slezkoj i Vitingau
u Ceskoj otvoreni su strukovni zavodi za pletarstvo — uz pripomoč vlade. —


Kako ćemo povisiti trajnost drva. Za da se trajnost drva povisi, preporučuju
medju ostalim i sliedeči postupak: Daske se u posebnih kaca slože jedna nad drugom,
čitav složaj pokrije se onda naslagom negašena vapna, koje se onda po malo vodom
gasi. Drva namenjena za gradnje u rudokopjih ostavljaju se do 8 dana tako ležati,
dok se posvema neimpregniraju, u ostale svrhe služeće drvlje netreba toliko vremena.
Gradja dobiva tim postupkom čudnovatu čvrstoću i tvrdoću; bukovina na pr.
tim načinom preservii´ana, te uporabljena za držala i ine djelove orudja, dobiva tako,
bez da i najmanje na elasticitetu izgubije, veću tvrdoću od hrastovine.


K pitanju riešavanja prijava šumskih šteta. Kr. podžupanija u Osieku, podnašajući
visokoj kr. zemalj. vladi po kr. žup. nadšuraaru navedene tegobe, u predmetu
razpravljanja prijava o šumskih šteta, ter utjerivanja globa, stavila je slieđeći predlog:


a) da se obćinska poglavarstva pozovu, da novčane globe odmah iza dostavljenih


presudah točno nćerivati imadu.


6) da visoka kr. zemalj. vlada zakonodavnim putem nastoji, razpravljanje šumskih


šteta prenieti na obćinska poglavarstva; jer da bi time razprava mnogo jedno


stavnija — bržja, a navlastito i mnogo jeftinija postala.


Konstatirajući taj zaključak, slobodni smo dometnuti snaše strane, da kao što
prvi zaključak smatramo bezkoristuira, da isto tako drugi smatramo neumjestnim.
Obćinska poglavarstva, bo kad bi slušala pozive podžupanije — već bi bile
ovako i onako udovoljile svojoj dužnosti i bez tog opetovanog poziva, a dosta je žalostuo
što kr. podžupanije moraju podredjenim organom opotovno nalagati isti učin. —
Što se pako sub b) spomenute predstavke tiće, to nam je spomenuti, da se žali
bože razprave ob šumskih prekršajah već i kod kr. podžupanije samo njekom vršću
nuzgredne zabave perovodnih vježbenika i pisara običaju smatrati — a još kukavnije
bi ih onda riešavalc i ovako i onako svim mogućim obterećene obćine. Nam se bo
uputnije čini , kad bi se uveli ambulantni sudovi podžupanije u tom predmetu, svaki
mjesec, i za stanovite dane o trošku krivaca. U ostalom čitav postupak nejma smisla
dok se god neće osude i ovršivati — a toga danas žali bože nedoživismo.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 232 —


Potroiba gorivnog drva grada Beča. Polag godišnjeg izvještaja poglavarstva
bečkog uvezlo se u Beč ukupno goriva:


Godine 1879 — 248075 prostornih metara.
„ 1880 — 211604 „ „
„ 1881 — 239035 „ „
„ 1882 — 2´26615 „ „


Veći dio goriva dovezeno bi u Beč Dunavom i Vinom. Počam od g. 1879 sve
se drvo u Beču prima jedino po metričkoj mjeri.
Kao što se počam od god. 1879 dovoz goriva u Beč umanjio, isto se tako za
to vrieme umanjila i potrošba goriva u Beču, tako se n. p.


Godine 1879 u Beču potrošilo 450910 m. gorivog drva.
„ 1880 „ „ „ 439642 „
„ 1881 „ „ „ 445549 „ „


. „ 1882 „ „ „ 438862 „
Ciene bijahu g. 1882 po trostorni metar tvrdog drva 4 for. 25 do 7 for. 25



la mehko 3 for. 30 do 5 for. 75 nvč.
Potrošba divjači u Beču. Divjači se potrošilo i to:
Godine 1879 1880 1881 1882
Jelena 1171 839 981 1689 komada
Veprova i lanjadi 716 832 756 1017 „
Srna i đivokoza 7714 5635 5517 10574
Zečeva 91276 89515 110203 216715 „
Peradi 98865 66539 83297 204648 „
Ciene bijahu istodobno, za zečeve 60 nvč. do 2 for. za fazane 1 for. do 4 for.
50 nvč., za jarebice 40 novč. do 1 for. za divje patke 60 nvč. do 1 for. 50 nvč.,
za prepelice 20 do 50 nvč., za jelene po kilo 30 nvč. do 1 for., za vepre po kilo
40 nvč. do 1 for. 20. nvč.
Zemaljsko kulturno vieće i šumarstvo. Zemaljsko knlturno vieče broji danas
ukupno 197 članova — od kojih je međjuto tek samo 6 šumarskih vještaka, a jesu
to p. n. g. V. Malin, nadšumar — A. Brozig, šumarnik — D. Czernitzki, nadšumar —


A. Danhelovski, šumarnik — L. Stein, šumarnik i g. Bayer, nadšumar — pa ipak
imade Hrvatska i Slavonija do dva milijuna rali šumišta!
Imenovanja. — G. Robert Devan do sada kr. ugar. nadšumar u Apatinu
imenovan je kr. drž. Sumarnikom u Vinkovcih. — G. Eđuard Rosipal do sada kr.
katastr. šumski nadzornik, kr. drž. sumarnikom u Zagrebu. — G. Vinzenzo Dračar do
sada kralj, šumarski kandidat, kralj. drž. šumarom u Čazmi. — G. Vinko Benak do
sada občinski šumar u Čazmi, nadšuuiarom imovne občine u Glini. — G. V. Bubak
do sada šumar vlastel. Djakovo, kr. srp. šumarom u Majdan Peku u Srbiji. — G. V.
Schrems do sada vlastel. šumar u Kranjskoj, nađšumarom gospoštije Djakovo — G. Geza
Horvat do sada kr. šumar, pristav u Maji, kr. državnim šumarom. — G. Dragutin
Czernickj do sada kr. šumar u Fužini, kr. drž. nađšumarom. — G. Hinko Fttrst do
sada nadšumar u Schatzlaru, namješten je nađšumarom gospoštije Daruvar-Uljanik i
Sirač. — G. Nikola Mihalčić kr. šumarom II. razreda. — G. Mirko Klokočević naslovni
kr. šumarski savjetnik, imenovan je pravim šumarskim savjetnikom kod kr. šum.
ravnateljstva u Zagrebu.