DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 206 —


plaćfeni, to si država nebude nikada za ovaj delikatni posao vrstne ljude pribaviti
mogla, ili ako si ih iznimno dobije, neće ih moći trajno vezati."


Naputak a*


Uzev u obzir, da je ustanovami zakona godine 1881. koli vanjsko toli
unutarnje rukovanje pri šumarijah i gosp. ureda komplicirano tako, da je provedba
istog bez ogromnih troškovah i mnogobrojnog osoblja nemoguća — lasno
se mora uviditi, da je pri lošom financijalnom stanju većine imovnih obćinah
upittii zakon neuporabiv, te da nije kadar niti najmanje odgovarati raznolikim
gospodarstvenim odnošajem, te tako udovoljiti narodnjim željam i potrebam kao
i svrhi institucije svih imovnih obćinah.


§ 5. imao bi se tako preinačiti, da predsjednik može službovanje gosp.
ureda kad god ga volja nadzirati, a uz to sjednice sazivat i istim predsjedat,
podnipošto pako, da svaki spis službeni uz nadšumara podpisuje.


U § 6. govori zakon samo o plaćah šum. činovnikah, dočim je na lugare
skroz zaboravljeno, te tako gradeć kuću početo od krova mjesto od temelja.


Obće je priznato, da o valjanom nadzoru ovisi veća ili manja šteta šume,
da pako toli težku napornu službu lugarstva bez valjane plaće i osegurane
budućnosti vršiti moći nije, o tom suvišno dalje dokazivati.


Uzev nadalje u obzir, da je lugarsko osoblje nižeg stupnja naobraženja —
osoblje, gdje je pojedinom povjeren čestokrat preko milijun forintah vrednosti
na čuvanje — osoblje koje je najviše izvrženo tentacijam raznolikih ljudi —
osoblje koje potiče iz siromaštva, te neima prečesto osegurane budućnosti —
uztvrdit je uslied toga, a i izkustvo dokazuje da je većina držeć se one: „čuvaj
bale novce, za crne dane" nastojalo iz otvorenog dobra — šume — budućnost
osjegurati, te tako sebe i svoju obitelj u ponor nepoštenj:i strmoglaviti, a vlastniku
šume silne štete nanesti.


S toga hoće li se šuma valjano nadzirati, a po tom i uzgojište uspešno
osjegurati, od neobhodne je potrebe, pružiti lugarskomu osoblju toliko vrelo
prihoda, da može svoje potrebe podmiriti, a uz to budućnost mu ma i najmanjom
mirovinom osjegurati.


Osim navedenog imala bi se bila u upitnom §-u navesti količina putnog
paušala, pošto nam izkustvo pruža dostatni broj dokazah, da je isti kod nekojih
imovnih obćinah nerazmjerno malen za uzmoći obavili potrebiti vanjske poslove.


Za udovoljiti s toga koli potrebam naroda i svog zvanja, toli takođjer za
umiriti svoju savjest izvršbom propisanih dužnostih imao bi se svakomu
šumaru dati godišnji paušal j-. a uzdržavanje dvajuh konjahsluge, osim toga za svako putovanje izplatiti pripadajuća dnevnica za prehranu.


Time bi se postigla pravičnost te bi marljiv i revan šumar za svoj rad
bio bar donekle nagradjen, dočim sadanjim izplaćivanjem leni i marljivi jednaku
nagradu 4p,tlivaju.


Pf|ragrafom 8- tog zakona, naime imenovanjem činovnikah i službenikah


* Vidi: List zemalj. uprave za hrv.-slav. vojnu Krajinu od 16. srp. 1881. Komad XI.